ZADAR / ŽUPANIJA
PREDSTAVLJANJE DVAJU OD SEDAM DIJELOVA „VELIKE GEOGRAFIJE HRVATSKE“ Dr. Magaš i suradnici pripremili su djelo koje će u sljedećih 50 godina biti geografska biblija Hrvatske
Na Sveučilištu u Zadru danas su predstavljene prve dvije knjige „Velike geografije Hrvatske“, kapitalnog djela o zemljopisnom prostoru i prostornim mijenama na teritoriju Republike Hrvatske, čiji je urednik dugogodišnji pročelnik Odjela za geografiju i prvi rektor Sveučilišta profesor emeritus Damir Magaš, a objavljeni su u izdanju Školske knjige i Sveučilišta u Zadru.
Svjetlo dana ugledali su prvi i sedmi dio, „Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske“ te „Razvoj i značenje hrvatske geografije“. Dok je prvi dio utabao put za preostalih pet koje se bave geografijom Hrvatske, sedmi dio bavi se geografskom znanošću i strukom te je kao takav objavljen zajedno s prvim dijelom. Neke od preostalih predviđenih knjiga u visokom su stupnju dovršenosti, dok će za najviše vremena trebati za knjige o demogeografiji i regionalizaciji, budući da se rezultati posljednjeg popisa jako sporo obrađuju.
– Geografiji je trebalo više snage nego drugim područjima da se izbori za prostor u društvu, a posebice za raspravu o prostoru. Nakon posljednje velike geografije o Hrvatskoj iz 2974. godine trebalo je krenuti s potpuno novim pristupom, s primjenom geografije na različite aspekte života, umjesto same deskriptivnosti prostora. Ta geografija dijelila je Hrvatsku na četiri regije, bez neke zasebne sinteze, kao da je Hrvatska sastavljena od četiri različita dijela. Učinilo mi se stoga puno bolje obraditi reljef, klimu, vode, tlo, stanovništvo i druge aspekte na razini cijele Hrvatske, rekao je dr. Magaš, čiji je rad 2013. urodio objavljivanjem sveučilišnog udžbenika Geografija Hrvatske.
Ulaskom u Europsku uniju pojavila se potreba za jednim kompetentnim materijalom koji će dati iscrpnu spoznaju o prostoru svakome tko se njime bave.
– Borili smo se s različitim stereotipima, kao na primjer ličko-unskim konfliktom, u kojoj je jedna strana zagovarala prometno povezivanje sjevera i juga autocestom preko Bihaća, a druga autocestu kroz Liku. Mnogi koji su zagovarali ličku trasu bili su nepoćudni, a nije se smjelo niti osnivati puno geografija ili uopće detaljno izučavati kartografiju, podsjetio se Magaš.
Devedesetih je trebalo iznova stvarati hrvatsku geografiju u zapostavljenom okolišu, a izlaskom ovih znanstvenih monografija ona će napokon doći na mjesto koje zaslužuje.
Dr. Magašu i njegovim suradnicima čestitala je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, koja je istaknula kako zbog će zbog sveobuhvatnosti knjiga teško biti naći nekoga tko bi ih kritizirao.
Ovo je djelo koje će u sljedećih 50 godina biti geografska biblija Hrvatske, istaknula je urednica iz Školske knjige Snježana Bakarić Palička.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako se ovim knjigama konačno upotpunjuje nacionalni kontingent znanstvenih djela kojima se neka država pozicionira u europskim i svjetskim okvirima.
– Imamo mnoge pravopise, gramatike, rječnike, povijesti književnosti, povijesti Hrvatske, a tek sada i djelo koje će biti važno ne samo za geografsku zajednicu, nego i društvo u cjelini. Najveći izazov bilo je rekonstruirati geografske datosti iz srednjeg vijeka, iz kojega nema vjerodostojnih karata. Autori i glavni urednik potrudili su se dati današnje spoznaje o tome kako je to trebalo izgledati i nema sumnje da je to napravljeno najkvalitetnije moguće, rekao je dr. Faričić.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





