Na Sveučilištu u Zadru danas su predstavljene prve dvije knjige „Velike geografije Hrvatske“, kapitalnog djela o zemljopisnom prostoru i prostornim mijenama na teritoriju Republike Hrvatske, čiji je urednik dugogodišnji pročelnik Odjela za geografiju i prvi rektor Sveučilišta profesor emeritus Damir Magaš, a objavljeni su u izdanju Školske knjige i Sveučilišta u Zadru.

Svjetlo dana ugledali su prvi i sedmi dio, „Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske“ te „Razvoj i značenje hrvatske geografije“. Dok je prvi dio utabao put za preostalih pet koje se bave geografijom Hrvatske, sedmi dio bavi se geografskom znanošću i strukom te je kao takav objavljen zajedno s prvim dijelom. Neke od preostalih predviđenih knjiga u visokom su stupnju dovršenosti, dok će za najviše vremena trebati za knjige o demogeografiji i regionalizaciji, budući da se rezultati posljednjeg popisa jako sporo obrađuju.

– Geografiji je trebalo više snage nego drugim područjima da se izbori za prostor u društvu, a posebice za raspravu o prostoru. Nakon posljednje velike geografije o Hrvatskoj iz 2974. godine trebalo je krenuti s potpuno novim pristupom, s primjenom geografije na različite aspekte života, umjesto same deskriptivnosti prostora. Ta geografija dijelila je Hrvatsku na četiri regije, bez neke zasebne sinteze, kao da je Hrvatska sastavljena od četiri različita dijela. Učinilo mi se stoga puno bolje obraditi reljef, klimu, vode, tlo, stanovništvo i druge aspekte na razini cijele Hrvatske, rekao je dr. Magaš, čiji je rad 2013. urodio objavljivanjem sveučilišnog udžbenika Geografija Hrvatske.

Ulaskom u Europsku uniju pojavila se potreba za jednim kompetentnim materijalom koji će dati iscrpnu spoznaju o prostoru svakome tko se njime bave.

– Borili smo se s različitim stereotipima, kao na primjer ličko-unskim konfliktom, u kojoj je jedna strana zagovarala prometno povezivanje sjevera i juga autocestom preko Bihaća, a druga autocestu kroz Liku. Mnogi koji su zagovarali ličku trasu bili su nepoćudni, a nije se smjelo niti osnivati puno geografija ili uopće detaljno izučavati kartografiju, podsjetio se Magaš.

Devedesetih je trebalo iznova stvarati hrvatsku geografiju u zapostavljenom okolišu, a izlaskom ovih znanstvenih monografija ona će napokon doći na mjesto koje zaslužuje.

Dr. Magašu i njegovim suradnicima čestitala je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, koja je istaknula kako zbog će zbog sveobuhvatnosti knjiga teško biti naći nekoga tko bi ih kritizirao.

Ovo je djelo koje će u sljedećih 50 godina biti geografska biblija Hrvatske, istaknula je urednica iz Školske knjige Snježana Bakarić Palička.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako se ovim knjigama konačno upotpunjuje nacionalni kontingent znanstvenih djela kojima se neka država pozicionira u europskim i svjetskim okvirima.

– Imamo mnoge pravopise, gramatike, rječnike, povijesti književnosti, povijesti Hrvatske, a tek sada i djelo koje će biti važno ne samo za geografsku zajednicu, nego i društvo u cjelini. Najveći izazov bilo je rekonstruirati geografske datosti iz srednjeg vijeka, iz kojega nema vjerodostojnih karata. Autori i glavni urednik potrudili su se dati današnje spoznaje o tome kako je to trebalo izgledati i nema sumnje da je to napravljeno najkvalitetnije moguće, rekao je dr. Faričić.