ZADAR / ŽUPANIJA
REAGIRANJE Zadarski HSP AS o stanju u KK Zadru: “Predstavnici GV svoje djelovanje u Klubu koriste za politički obračun s gradskom upravom i gradonačelnikom!”
HSP AS Zadar očitovao se o stanju u zadarskoj košarci. Njihovo priopćenje koje potpisuje županijski vijećnik Nenad Klarić u cijelosti prenosimo u nastavku:
“U posljednje vrijeme sve češće slušamo, kada je zadarska košarka u pitanju, o aferama u vođenju kluba, a sve rjeđe o rezultatima. Istina, proteklih dana slušamo o uspjesima mlađih uzrasta, ali to je premalo. Prvo, zato što su, kada je klub u pitanju, ipak najbitniji rezultati prve momčadi, jer bez toga nema ni interesa za ovaj prelijepi sport. Najprije kod publike, a potom i kod mladih za bavljenje košarkom. A kad je tako onda svjedočimo praznim dvoranama na utakmicama kluba u kojem uglavnom igraju igrači koji su stasali izvan Zadra ili skupi igrači iz inozemstva. Razlog – Košarkaški klub Zadar, usprkos uspjesima mlađih uzrasta, ne stvara svoje igrače. Nebrigom svih u klubu nestao je poznati košarkaški inkubator u Zadru u kojemu su stasali velikani Pino i Krešo, a da o drugima iz plejade onih koji su igrali za reprezentativne selekcije i najveće europske i svjetske klubove i ne govorimo, jer bi taj spisak bio podugačak. Uvoz igrača je, dakle, najveći problem Košarkaškog kluba Zadar. To je puno skuplje nego proizvodnja vlastitih igrača jer ovakvom politikom samo se kupuje a ne prodaje igrače. I tako rezultata nema, a nema ni novaca.
Takvim poslovanjem teško se može osigurati financijska stabilnost kluba. A to su problemi koje treba rješavati vlasnik kluba – Grad Zadar. I to ne tako da samo osigurava novac, to sukladno mogućnostima radi i sada, nego putem nadzora rada kluba. To ne znači miješanje u stručni rad kluba, nego nadzor poslovanja kluba, koji svojim djelovanjem, ako je dobro organiziran, može i sam osiguravati dodatna sredstva. Taj nadzor, međutim, ne znači raditi na stečaju ili likvidaciji kluba. A upravo tome svjedočimo. Predstavnici Grada ili točnije gradskog vijeća svoje djelovanje u klubu ili, što je još točnije, protiv kluba koriste za politički obračun s gradskom upravom i gradonačelnikom. To na žalost neće riješiti probleme Košarkaškog kluba Zadar koji je znatno prije Morskih orgulja ili Pozdrava suncu bio simbol Zadra.
Taj simbol postoji još uvijek i treba ga sačuvati jer je on za mnoge generacije Zadrana zadarska svetinja. Grad Zadar, njegove strukture, pa i županija, moraju smoći snage da stvore uvjete za rad kluba. Najprije organizacijske, a dijelom i financijske. To, ponovit ćemo još jedanput, ne znači petljanje politike u rad kluba, nego stvaranje uvjeta za rad struke, ali i nadzor toga rada. Stečaj i likvidacija ne smiju biti cilj. Cilj je raditi na tome da Zadrom ponovno odjekuje ona „Igraj Zadre, volim te!“.
Sve to grad Zadar i svi u Zadru moraju raditi i zbog toga jer je Zadar kolijevka hrvatske košarke koja ne smije nestati.
Dapače, a ta kolijevka hrvatske košarke nastala je prije puno godina na betonu u Jazinama, a potom je na tom kultnom mjestu sagrađena i dvorana 60-ih godina prošloga stoljeća u kojoj su generacije Zadrana provodile dane i večeri navijajući za svoj klub a mnogi i igrajući. Ta dvorana i beton na kojemu je u vrlo kratkom vremenu trudom i sredstvima svih Zadrana sagrađena u vrlo kratkom vremenu, simbol je stvaranja i igranja jednog sporta koji je Zadranima značio više od igre. Odlazak u Jazine bio je užitak koji se ničim nije mogao zamijeniti.
U međuvremenu sagrađena je veća, modernija i komfornija dvorana na Višnjiku, ali Jazine su Jazine. I upravo zbog toga dvorana u Jazinama mora biti sačuvana kao spomenik jednom sportu i mnogima koji su ga u Zadru voljeli i igrali, kao muzej sporta, recimo.
To ne znači da smo protiv razvoja grada i gradnje „Vrata Zadra“. Dapače, treba učiniti sve da Zadar, taj kameni brod usidren na najljepšem dijelu našega Jadrana bude još ljepši.
Toj njegovoj ljepoti sigurno ne bi smetala dvorana u Jazinama – dobro ukomponirana u taj značajni projekt mogla bi ga učiniti još ljepšim i privlačnijim. Na struci je da za to nađe rješenje.”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





