Svijet
Veliko otkriće znanstvenika koje bi moglo pomoći u liječenju raka
Britanski znanstvenici započeli su ogromno „arheološko istraživanje“ raka u Ujedinjenom Kraljevstvu, analizirajući genetski sastav – ili kompletnu sekvencu genoma tumora od oko 12.000 pacijenata.
Tim kaže da su ovom količinom podataka dosad bez presedana uspjeli pronaći nove uzorke u DNK-u raka, koji bi mogli pomoći objasniti uzroke koje dosad nismo razumjeli, prenosi BBC. Dodaju da će ti tragovi s vremenom pomoći poboljšati dijagnozu i liječenje oboljelih.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.
Rak se može shvatiti kao oštećena verzija naših vlastitih zdravih stanica – mutacije našeg DNK-a mijenjaju naše stanice, a one s vremenom počnu rasti i nekontrolirano se dijeliti.
Tradicionalno, mnogo vrsta tumora su liječnici kategorizirali s obzirom na to gdje se nalaze u tijelu i koje vrste stanica su uključene – ali sekvenciranje kompletnog genoma pružaju dodatan sloj ključnih informacija.
‘Otisci dinosaura’
Kompletno sekvencioniranje genoma je relativno novo, ali je već dostupno u britanskom zdravstvenom sustavu, NHS-u, za mali broj specifičnih tumora, uključujući tumore krvi. Dugoročni plan NHS-a je da taj proces učini široko dostupnim kroz NHS-ovu uslugu genomske medicine.
Vodeća istraživačica, profesorica Serena Nik-Zainal, konzultantica na centru Cambridge University Hospitals, izjavila je za BBC da je studija podsjećala na „arheološko iskapanje“ tumora. Dodala je: „Možemo vidjeti određene uzorke ili utiske na polju njihovih tumora – kao otisci dinosaura – koji nam govore što je pošlo po zlu s njihovim tumorima.“
„Svačiji tumor je drugačiji. Ako znamo da možemo personalizirati izvješće o raku svakog pojedinca znači da smo stigli korak bliže personaliziranju liječenja,“ govori Nik-Zainal.
Pod vodstvom Sveučilišta u Cambridgeu, istraživački tim analizirao je anonimne podatke DNK-a koje su dobili od projekta „100.000 Genoma“ – projekt za sekvencioniranje čitavih genoma pacijenata koji pate od tumora i rijetkih bolesti.
Našavši tisuće genetskih promjena u svakom analiziranom tumoru, istraživači su uspjeli otkriti specifične kombinacije genetskih promjena – takozvane „mutacijske potpise“ – koji bi mogli biti ključ razvoja tumora.
Uspoređujući te podatke s drugim međunarodnim sličnim projektima, potvrdili su već poznate uzorke i otkrili 58 novih.
Neki potpisi daju tragove o tome jesu li pacijenti izloženi uzrocima tumora iz okoliša – kao što je pušenje.
Drugi daju informacije o genetskim abnormalnostima koji bi mogli biti podložni određenim lijekovima, kažu istraživači.
Istraživači su također stvorili kompjuterski program koji pomažu znanstvenicima i liječnicima provjeriti nalaze li se u pacijentima koji su prošli kompletno sekvenciranje genoma novootkriveni mutacijski tragovi.
‘Izazovno putovanje’
Aubrey, dvogodišnjoj djevojčici iz Bedfordshirea, dijagnosticiran je rak kada je imala tek 16 mjeseci.
Ona nije sudjelovala u studiji. Ali kompletno sekvencioniranje genoma pomoglo je liječnicima identificirati tip raka koji ima – rabdomiosarkom – što je rijetka vrsta raka koji genetski utječe na mišiće spojene s kostima. Rezultati su pomogli u pronalasku najbolje terapije za nju.
„Zbog neobičnog načina na koji se rak pokazao kod Aubrey, liječnici nisu bili sigurni o kakvom se točno tipu raka radi“, rekla je Aubreyina majka Anna. „Kompletno sekvencioniranje genoma pomoglo je liječnicima zaključiti kako ju liječiti i držati stabilnom.“
„Iako još uvijek imamo izazovan put za prijeći po pitanju Aubreyjine dijagnoze i terapije, olakšanje je znati da nema rak koji je bio nasljedan, i ne moramo se brinuti da bi on mogao pogoditi našeg sina ili neke druge članove obitelji“, dodaje.
Profesor Matt Brown, glavni znanstvenik u kompaniji Genomics England, kaže: „Mutacijski su potpisi primjer korištenja punog potencijala kompletnog sekvencioniranja genoma.“
„Nadamo se da će se tragovi mutacija nađeni u ovoj studiji koristiti i primjenjivati na našim pacijentima, a krajnji cilj nam je poboljšati dijagnosticiranje i liječenje oboljelih od raka“, dodaje.
Svijet
SEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10
Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.
Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.
Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.
Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.
Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.
Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.
Svijet
Oprezno ako idete u ovu europsku zemlju: Kazna za vinjetu skočila na 200 eura
Tko od početka 2026. godine bude uhvaćen na austrijskim autocestama bez važeće vinjete, doživjet će neugodno iznenađenje. Takozvana “zamjenska cestarina” (Ersatzmaut) drastično je porasla.
Austrijsko društvo za autoceste (ASFINAG) značajno je povisilo kazne za one koji ne plaćaju cestarinu. Za osobna vozila do 3,5 tona, kazna za nepostojeću ili nevažeću vinjetu – bilo digitalnu ili u obliku naljepnice – sada iznosi 200 eura umjesto dosadašnjih 120 eura. To predstavlja povećanje od čak 67 posto. Motociklisti od sada plaćaju 100 eura umjesto dosadašnjih 65 eura, piše Fenix magazin.
Stroga pravila za lijepljenje
Nije dovoljno samo posjedovati vinjetu; onaj tko se ne pridržava pravila o lijepljenju također mora platiti 200 eura. Prema podacima austrijskog autokluba ÖAMTC, zabranjeno je korištenje posebnih folija, vakuuma ili ljepljivih traka koje sprječavaju izravan kontakt vinjete s vjetrobranskim staklom. Također, vinjeta se ne smije postavljati na zatamnjeni dio stakla.
Zamjenska cestarina može se platiti na licu mjesta gotovinom ili karticom. Tko ne plati odmah, suočava se s kaznenim postupkom i novčanom kaznom od najmanje 300 eura, koja u pojedinačnim slučajevima može narasti i do 3000 eura.
Posljednja papirnata vinjeta i nove cijene
Usporedo s kaznama, porasle su i cijene samih vinjeta za 2,9 posto:
Godišnja vinjeta za automobil: 106,80 eura (3 eura više nego 2025.).
Godišnja vinjeta za motocikl: 42,70 eura (+1,20 eura).
Crvena vinjeta za 2026. godinu ujedno je i posljednja svoje vrste – od 2027. godine u Austriji će postojati isključivo digitalne vinjete.
Svijet
VIDEO / Raspada se “Ledenjak Sudnjeg dana”, znanstvenici zabrinuti zbog razornih posljedica
Stotine potresa zabilježene su ispod antarktičkog ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „Ledenjak Sudnjeg dana“. Njegovo raspadanje moglo bi uzrokovati porast razine mora od 60 centimetara do čak tri metra, što bi imalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.
Nestabilnost ledenjaka iznenadila znanstvenike
Ovo iznenađujuće otkriće objavljeno je u novoj studiji u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters i upućuje na to da je golemi ledenjak, gotovo veličine Velike Britanije, znatno nestabilniji nego što se dosad smatralo. Ujedno dodatno naglašava da globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu ni približno dostatni.
Kako bi se na vrijeme uočili znakovi njegova mogućeg urušavanja, seizmolog Australijskog nacionalnog sveučilišta Thanh-Son Phạm u studiji predlaže uspostavu i dugoročno održavanje posebne seizmičke mreže na Antarktici, koja bi omogućila praćenje promjena u dinamici ledenjaka, za koje upozorava da bi se u idućim desetljećima, pa čak i godinama, mogle naglo ubrzati.
Rizik se smatra iznimno visokim. Phạm je identificirao ukupno 362 dosad nezabilježena seizmička događaja u razdoblju između 2010. i 2023. godine. Većina njih zabilježena je u zapadnoj Antarktici, gdje se nalaze ledenjaci Thwaites i Pine Island — još jedan veliki ledenjak koji se posljednjih godina vidljivo smanjuje zbog klimatskih promjena, piše Futurism.
Potresi povezani s ledenjaci oko 5 stupnjeva po Richteru
Potresi povezani s ledenjacima obično dosežu jačinu oko pet stupnjeva prema Richteru te su najčešće povezani s odvajanjem santi leda tijekom toplijih mjeseci u arktičkim područjima, poput Grenlanda. Međutim, procesi koji uzrokuju potrese na Antarktici još uvijek su slabo istraženi jer postoji vrlo malo podataka, a takvi potresi najčešće su slabijeg intenziteta.
Kako bi popunio taj znanstveni jaz, Phạm je razvio algoritam koji prepoznaje specifične obrasce seizmičkih valova zabilježenih mjernim uređajima na Antarktici. Analiza tih podataka pokazala je da je 245 od ukupno 362 zabilježena potresa poteklo s ledenjaka Thwaites, a znanstvenik smatra da su uzrokovani odvajanjem velikih santi leda koje padaju u ocean.
Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog mogućeg urušavanja ledenjaka Thwaites ne samo zbog goleme količine vode koju bi njegovo topljenje moglo osloboditi, već i zato što on djeluje poput ledenog čepa koji zadržava zapadnoantarktički ledeni pokrov i sprječava njegovo klizanje u more.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 sata prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? / Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
Sport3 dana prijeFOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeBULEVAR BEZ VODE / Normalizacija do 15 sati!
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Velika opasnost od hladnog vala, temperature će padati ispod -10






