Hrvatska
Liječnica upozorava: Zbog starenja stanovništva slijede dvije nove pandemije
Niz aktivnosti obilježit će Svjetski dan Parkinsonove bolesti. O metodama borbe protiv nje i nadolazećoj pandemiji neureodegenerativnih bolesti govorila je doc. prim. Vladimira Vuletić, predstojnica Zavoda za neurologiju KBC-a Rijeka i predsjednicom udruge Parkinson i Mi.
Znakovi koji upućuju na Parkinsonovu bolest
Vuletić je navela po kojim znakovima je moguće prepoznati Parkinsonovu bolest, a objasnila je i koja populacija obolijeva.
“Prvo se primjećuje tremor u mirovanju jedne ruke ili noge koji može prijeći i na drugu stranu te usporenost, otežano započinjanje kretnji, zakočenost, pognut stav, sitan korak, sitan rukopis, blokiranje kretnji. Uz to, oboljeli imaju problema sa spavanjem, osjetom mirisa, anksioznosti, tjeskobom, konstipacijom. Najčešće obolijeva populacija iznad 60 godina, među kojom je učestalost 1,5%, a 3% kod populacije iznad 80. Međutim, jedan od 10 novooboljelih mlađi je od 40 godina”, kazala je.
Pojasnila je tko su kandidati za dubinsku mozgovnu stimulaciju i kakav je to zahvat.
“Dubinska mozgovna stimulacija (DBS) jedna je od metoda invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti kod koje medicinski uređaj, sličan pejsmejkeru, ima precizno postavljene elektrode u ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju te tako osigurava bolju kontrolu pokreta, smanjuje simptome i popravlja kvalitetu života. Ta metoda nije indicirana kod svih pacijenata, nego se na temelju striktnih kriterija ocjenjuje moguća korist”, rekla je Vuletić pa nastavila:
“Bolesnici ne smiju biti loši kognitivno, tj. dementni i izrazito depresivni te moraju biti bez težih komorbiditeta. Treba biti realan jer DBS ne zaustavlja bolest koja je progresivna, nijedna je metoda ne zaustavlja, i još je neizlječiva. Važna je i podrška obitelji. Više od 160.000 pacijenata diljem svijeta liječeno je na taj način. Ti signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome. Rezultat je da je bolesnik mobilan i može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, znači lakše obavljati svakodnevne zadatke.”
Covid i neurodegenerativne bolesti
Liječnica je komentirala i kako je covid-19 utjecao na oboljele od neurodegenerativnih bolesti.
“Izolacija i socijalno distanciranje ponašanja su koja nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od kroničnih neurodegenerativnih bolesti, kao ni manjak fizičke aktivnosti. Parkinsonova bolest može uzrokovati respiratorne smetnje, posebno u uznapredovaloj fazi, te među ostalim, zbog pognutog stava i rigora mišića, reduciran disajni kapacitet pluća”, ističe.
“Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti pa postoji mogućnost da nakon pandemije svjedočimo većem broju oboljelih. Radili smo istraživanje na Klinici i ustanovili da su u pandemiji nastupila motorička i nemotorička pogoršanja, posebno anksioznost, depresija, apatija i sl. Mnogim našim pacijentima morali smo dizati doze lijekova zbog pogoršanja. Oni koji su imali SARS-CoV-2 virusnu infekciju različito su prolazili, ovisno o dobi, težini i duljini bolesti. Oboljeli od demencija i drugih neurodegenerativnih bolesti nemaju veći rizik obolijevanja, ali imaju lošije ishode, teže kliničke slike”, navela je.
Vuletić se osvrnula i na post-covid sindrom te navela neke od neuroloških posljedica covida.
“Post-covid neurološki sindrom prisutan je u oko 40% bolesnika dugo nakon preboljene infekcije, i to bez obzira na težinu kliničke slike. Kod nekih je opisivan i 12 mjeseci iza akutne infekcije. To je postvirusni sindrom uzrokovan odgovorom mozga i tijela na infekciju virusom SARS-CoV-2. Općenito je medicinska struka uočila post-covid sindrom koji obuhvaća mnoge specijalističke djelatnosti (kardiološke, pulmološke, psihijatrijske, psihološke, neurološke itd.). Ne zna se sigurno, ali izgleda da je post-covid neurološki sindrom posljedica abnormalnosti u živčanom, metaboličkom i imunosnom sustavu”, navela je Vuletić.
Neurološki simptomi
“Karakterizira ga produljena pojava depresije, razne neuromuskularne bolesti, od slabosti mišića i miopatija i dalje, tjeskobe, umora, poremećaja spavanja, različiti kognitivni problemi, od problema s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem i dalje, “moždana magla”, vrtoglavica, glavobolja, gubitak mirisa, bolesti pokreta, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti itd. Teži simptomi bili su prisutni kod težih akutnih infekcija (mehanička ventilacija, boravak u JIL-u, encefalopatija itd.). Barem jedan neurološki simptom prijavilo je 87,4% pacijenata, a na kvalitetu života utjecao je kod 44,1% bolesnika. Mi smo na Klinici za neurologiju u KBC-u Rijeka osnovali i post-covid ambulantu, u koju se najviše javlja mlađa populacija jer joj ti simptomi smetaju u funkcioniranju”, kazala je.
Vuletić je komentirala i što se može očekivati na području neurodegenerativnih bolesti, s obzirom na to da smo populacija koja sve više stari.
“Demencije zahvaćaju 10% populacije iznad 65 godina, a znamo da se mogu pojavljivati i u mlađoj dobi. Najavljuju se nove dvije pandemije u vrlo bliskoj budućnosti jer su procjene da će Alzheimerova i Parkinsonova bolest biti dvostruko češće do 2050. godine i poprimiti razmjere pandemije. Za tu skupinu bolesti još uvijek nema pravog lijeka. Ulažu se golemi napori i sredstva da se shvati biološka osnova tih kompleksnih bolesti mozga kako bi se našao pravi lijek koji ne bi samo ublažavao bolest već i liječio.
Mi znamo da je produljen životni vijek u populaciji i da su vodeći uzroci smrti kardiovaskularne i maligne bolesti, ali treba imati na umu da su neurodegenerativne bolesti u porastu i povezane s dobi. To ima golem utjecaj na pojedince, obitelji i društvo u cjelini. Za sada te bolesti zahtijevaju pravilnu medicinsku skrb i pomoć društva oboljelima i njihovim obiteljima”, govori Vuletić za Večernji list.
“Nema stopostotne prevencije”
Mogu li si ljudi sami pomoći, odnosno načinom života bar donekle prevenirati bolesti pokreta i kognitivnih poremećaja?
“Nema stopostotne prevencije, ali smanjenjem rizičnih faktora i liječenjem bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije, debljine, povišenih masnoća itd. smanjujemo rizik. No, ne uklanjamo bolest. Vježbanje i fizička aktivnost, edukacija, pravilna prehrana, kognitivna stimulacija i veće kognitivne rezerve svakako pridonose”, objasnila je.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




