Connect with us

Hrvatska

Ostojić: Rezervacije rastu, ali usporeno. Na sezonu će utjecati dvije stvari

Objavljeno

-

Turističke rezervacije za Hrvatsku nakon određenog zastoja zbog rata u Ukrajini trenutno rastu, ali usporenijom dinamikom nego u isto lanjsko vrijeme, a sezonu će odrediti razvoj situacije u Ukrajini i utjecaj inflacije na budžete ljudi za putovanja, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

Buking je prema Ostojićevim riječima praktički stao desetak dana nakon 24. veljače (početak invazije na na Ukrajinu) odnosno krajem veljače i početkom ožujka, nakon čega se pokrenuo, što smatra logičnim ponašanjem potrošača u vrijeme neizvjesnosti, pri čemu je bitno da je značajan dio pružatelja usluga smještaja zadržao izrazito fleksibilnu politiku otkazivanja.

“Stanje bukinga danas možemo ocijeniti, financijskim rječnikom volatilnim. Kada iz današnje perspektive procjenjujemo predstojeću sezonu očito da pandemija više neće biti faktor, ali će na nju značajno utjecati dvije stvari – eventualna eskalacija ili pak smirenje rata u Ukrajini, te utjecaj inflacije izazvane raznim faktorima i dizanjem cijena, porastom troškova života u emitivnim zemljama i u Hrvatskoj i kako će to utjecati na budžete ljudi za putovanja”, ocjenjuje Ostojić u razgovoru za Hinu.

Smatra da će ljudi putovati, jer želja za putovanjima na mnogim tržištima postoji, što pokazuju i istraživanja u nama najznačajnijim tržištima, ali će puno toga ovisiti o cijenama, posebice goriva, jer je Hrvatska izrazita automobilska destinacija.

“Mislim da glavni godišnji odmori nisu upitni, to će biti, turisti će doći, ali moguće je da će biti manje kratkih, vikend dolazaka, ili će umjesto 14 dana gosti ostajati primjerice 12. Ovisno i o našem ponašanju, možda u destinaciji neće trošiti 200 eura dnevno nego 150, ali će doći, ako se mi kvalitetno pripremimo, a hoćemo. Vjerujemo i da će situacija s koronom biti pod kontrolom, i naravno, da neće doći do eskalacije u Ukrajini”, poručuje direktor HUT-a.

Cijene će rasti a la carte ponudi, smještaju manje

Na pitanje o cijenama i hoće li ih hotelijeri uslijed ekonomskih utjecaja povećavati, kaže da se može najvjerojatnije očekivati povećanje cijena a la carte usluga odnosno uvjetno rečeno izvan pansionske ponude (restorani i sl.).

Cijene smještaja su definirane prošle godine i potpisani su ugovori s touroperatorima, te se tu nešto može dogoditi još s individualcima, što će ovisiti i o potražnji te zauzetosti u određenim terminima.

Očekuje se i jaka last minute potražnja zbog svih situacija.

Najveći udar porast cijene struje, zatim hrane i ostalog – poziv državi za neku vrstu subvencija

Oko poslovanja hotelijera uslijed povećanja cijena energenata i svih drugih, te kako će to premostiti s obzirom i na troškove pripreme sezone, radne snage, nabave, posebice hrane, koja je također dosta poskupjela, naglašava da za velike hotelske kuće nema mogućnosti nikakvih vaučera kao za građanstvo, i poziva državu na određenu vrstu subvencije za sveukupno gospodarstvo u segmentu energenata.

Iako još skupljaju podatke od članica oko tog utjecaja, već procjenjuju da će im najveći udar biti porast cijena struje, pri čemu iznosi primjer jedne velike kompanije u turizmu koja sada plaća kilovatsat 66 lipa, a dobila je ponudu za godišnji ugovor s četiri i pol puta većom cijenom.

Ostojić upozorava da takvo stanje nije samo u turizmu, nego se tiče cijelog gospodarstva, te u HUT-u smatraju i nadaju se da bi se s HEP-om kao domaćim proizvođačem, koji i nije toliko ovisan o uvozu, mogao naći neki instrument kako ublažiti tu ‘škaru cijena’.

“Ako tu Vlada ne intervenira, i ako se tu ne iznađu neke kreativne mjere da se taj porast stavi u neke normalne okvire cijelo gospodarstvo će biti u velikim problemima. Po nekim procjenama, kada bi simulirali na cijeli turistički sektor porast cijene električne energije na temelju navedenog primjera ponude, pričamo o razlici od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. A to je ‘samo’ struja, a tu je još i hrana i sve drugo”, upozorava Ostojić.

Dodaje i da su većina ugovora hotelijera s dobavljačima, proizvođačima i drugima, i oko struje, i hrane, i ostale nabave najčešće sklopljeni na godinu dana, a onda za iduću godinu slijedi, kako kaže, nešto sasvim drugo.

Podsjeća pritom i da je neto dobit cijelog sektora u rekordnoj 2019. bila 1,4 milijardi kuna, a sada im ‘prijeti’ samo struja sa milijardu kuna, što znači i da neće imati gotovo nikakve dobiti, ma kakva i koliko duga bila sezona, što posljedično utječe na pitanje akumulativnosti te sposobnosti za nužno investiranje zbog konkurentnosti.

Hotelijeri povećavaju plaće, no sporo se rješavaju problemi na tržištu rada

Hotelijeri povećavaju plaće zaposlenima, ali nastavljaju se problemi nedostatka radne snage, i na domaćem tržištu rada i s uvozom radnika.

Ipak, Ostojić pozdravlja novu inicijativu Vlade kojom se zahtjev za dozvolu boravka i rada za strane radnike u sezoni sada može podnijeti i online, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo i značajno ubrzanje izdavanja dozvola, u roku od 15 dana.

Na domaćem tržištu pak, prema Ostojiću, nisu iskorištene sve mogućnosti da se radno angažiraju domaći ljudi u turizmu, pa i drugim sektorima.

Problemi s uvozom radne snage odnose se na to da još nisu dovoljno ubrzane procedure, iako kaže da ima i primjera po Hrvatskoj u nekim gradovima gdje se to relativno brzo rješava.

“Na tržištu rada problemi se jako sporo rješavaju. Postoji domaće tržište radne snage i uvoz radnika. Mi držimo da se s malim pomacima na domaćem tržištu može puno učiniti i zaposliti domaće ljude”, drži Ostojić.

Među tim malim pozitivnim pomacima bilo bi i npr. podizanje cenzusa za oslobađanje olakšica plaćanja poreza na dohodak za uzdržavanu osobu sa 15 na 30 tisuća kuna. Danas roditelji gube olakšice ako im dijete zaradi više od 15 tisuća kuna godišnje što je izrazito malo i taj cenzus se nije mijenjao godinama.

Time bi se potaknuo dio radni potencijala pri čemu treba imati u vidu da je u “hospitality” industriji u cijelom svijetu učešće rada studenata izrazito visoko, kaže Ostojić.

Iznosi i drugi prijedlog koji se odnosi na tzv. drugi dohodak, čime bi se omogućilo da postojeći zaposlenici koji već plaćaju sve doprinose mogu raditi, ako to žele, određeni broj sati tjedno odnosno mjesečno i pri tome plaćati znatno manje dodatne doprinose.

“Zašto mi to ne bi mogli? Ako netko želi raditi više sati ili dana u tjednu neki dodatni posao i zaraditi drugi dohodak, zašto to ne mogu, i zašto to i ne potičemo, to bi bilo jako dobro za domaće tržište rada”, smatra Ostojić.

Bez takvih mjera uvoz radnika je neminovan, trebat će ih sektor sigurno, iako je sada još teško predviđati koliki točno broj za ovu sezonu, ali procjena je oko 30 000, među kojima poslove nude i Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku i žele raditi.

Komentirajući podatke Porezne uprave za prva tri mjeseca o ukupno fiskaliziranih računa u vrijednosti 3,5 milijarde kuna ili 174 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 7 posto više nego u isto vrijeme 2019., kaže da je to sjajna vijest, ali i da treba uzeti u obzir da su ove godine i cijene znatno više u odnosu na 2019.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu