Hrvatska
“Nema straha za žitarice, mljekari i stočari su u problemima, bit će i viškova”
Posljedice rata u Ukrajini osjećaju se na više razina – od uzdrmanog energetskog tržišta do izazivanja izbjegličke krize u Europi. Rusija je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda optužena i da je izazvala “globalnu krizu hrane”. Rusija i Ukrajina osiguravaju oko 30 posto globalnog izvoza pšenice, dok je Rusija vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva. Kako će se poremećaji opskrbe hrane odraziti u Hrvatskoj i kako se treba snaći, u emisiji Izvan okvira Mašenke Vukadinović, analizirali su stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Blažić je na početku rekla da je napad na Ukrajinu izazvao ogroman globalni problem na tržištu žitarica i uljarica.
“Hrvatska je više nego samodostatna s pšenicom, kukuruzom i sojom”
“I Rusija i Ukrajina ostvaruju veliki izvoz. Izvoz suncokretovog ulja je oko 80 posto svjetskog izvoza. Tu dolazi do ogromnog poremećaja. Hrvatska je u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda – pšenica, kukuruz, soja – samodostatna i tu rastemo. Naši proizvođači postali su konkuretni, a prinosi su na razini EU-a. Tu možemo ostvariti visoku konkurentnost. Pšenica, kukuruz i soja su među pet proizvoda koje najviše izvozimo.”
Jakopović kaže da je Hrvatska prošle godine proizvela oko milijun i 200 tisuća tona tona pšenice, a mi trebamo 430-450 tisuća tona pšenice tako da većinu izvezemo. “Problem su skladišni kapaciteti kojih nemamo dovoljno. Kad pšenica izlazi s polja, direktno odlazi van Hrvatske, a kasnije uvozimo gotove proizvode. Trebamo ojačati prerađivački i skladišni kapacitet da što više ostane u RH. Ove jeseni zasadili smo oko šest posto više pšenice. Više smo nego samodostatni”, rekao je.
“Transport najviše utječe na rast cijena poljoprivrednih proizvoda”
Iako mi imamo višak, proizvođači prodaju po višim cijenama jer su vezani uz burzovne cijene. “Zajedničko smo tržište EU-a i cijene se formiraju prema burzovnim cijenama”, pojasnila je Zvjezdana Blažić.
“Cijene su počele rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom. Zato i zajednička europska politika ide prema tome da se kupuje od lokalnih proizvođača – da se smanje cijene transporta i emisije CO2”, nadovezao se Mladen Jakopović.
“Ne treba raditi zalihe, Europa ima dovoljno vlastite hrane”
Mnogobrojna su predviđanja kako će se kretati proizvodnja do kraja ove godine, a Blažić umiruje ljude govoreći kako nema potrebe za zalihama.
“Svi, od EK-a do EP-a i svih analitičara, svi rade predikcije što će biti ove godine i od svih idu umirujući tonovi – da ne treba raditi zalihe. EU ima dovoljno proizvodnje. Ljudi su se našli u nesigurnoj situaciji, rat stvara psihološki pritisak, a hrana daje sigurnost. Nema potrebe za tim, nestašica nastaje baš zato što se gomilaju zalihe. Panika se stvara nepotrebno, mi u Hrvatskoj nemamo razlog zbog kojeg bi nestalo nekog proizvoda. Zaštićeni smo i time što smo dio zajedničkog europskog tržišta”, rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Jakopović: Sljedeći tjedan sastanak s Vladom
Jakopović navodi da se proizvođači teško mogu zaštititi. “Sljedeći tjedan bit će sastanak s premijerom vezano uz stočarstvo. Stočarski sektori našli su se u, ne izazovnim trenucima, nego u problemima. Svinjogojstvo i mljekarski sektori su izrazito problematični. Svinjogojstvo se malo popravilo, cijena je mrvicu narasla… Energenti su otišli u nebo, gnojivo je otišlo do 300 puta više… Svi inputi u poljoprivredi su visoki. Svjesni smo činjenice da Vlada ne može uvijek izvući kesu i dati višak sredstava, ali može pomoći poljoprivrednicima i krajnjim potrošačima tako da ne diže cijene na policama. Barem da u segmentu energenata, da input ne bude toliko velik”, govori predsjednik HPK-a.
“Što se tiče mesa mi smo samodostatni. Mesa uvozimo u vrijednosti blizu 400 milijuna eura godišnje. Još uvijek imamo manju potrošnju nego na razini EU-a, ali naš najveći uvozni proizvod iz tog dijela je svinjsko meso. Što se tiče junećeg i goveđeg mesa, samodostani smo 70 posto, piletina je oko 80 posto, a svinjetina oko 50 posto”, rekla je Blažić.
“U samo prošlih mjesec dana imamo 1.016 krava manje”
Čelnik Hrvatske poljoprivredne komore kaže da iz mjeseca u mjesec imamo sve manje stoke. “Sektor mljekarstva je kritičan. Mjesečno gubimo oko četiri posto prodaje mlijeka u volumenu. U prošlih mjesec dana imamo 1.016 manje krava dojilja manje. Od ukupno više od 4.000 proizvođača mlijeka sad smo na oko 3.300”, rekao je i kao problem naveo dugogodišnje loše politike. “Dio smo EU-a i nerealno je da se granice zatvore. Cijene bi podivljale kad bi svaka zemlja to učinila. Ovako je Europa ipak izvoznik hrane i ne trebamo strahovati od gladi. Cijene su nešto drugo. Ovo je izuzetno dobra prilika da što više potaknemo samoproizvodnju, ali i da trebamo kupovati što više domaćih proizvoda pa makar i one koji postotak skluplji. Ako naši proizvođači ojačaju, dugoročno će postati jeftiniji”, dodao je.
“Naši mali proizvođači, OPG-ovi, nemaju pristup trgovačkim lancima ako nisu udruženi”, upozorila je Zvjezdana Blažić. Kaže da se tu radi i o dovoljnoj količini proizvoda koje bi na taj način plasirali na tržište, a udruživanje vidi kao priliku za male proizvođače.
Jakopović kaže da u Hrvatskoj imamo brdo oznaka kvalitete. Svakoga kome standard to dopušta poziva da kupuju ekološke proizvode, pogotovo biodinamičke, za koji kaže da su “nadstandard nadstandarda”. “U Hrvatskoj imamo oko 170 tisuća OPG-ova. Svi imaju tržišne načine na koji prodaju proizvod. Njih oko 20 tisuća ima barem jednog zaposlenog. Uduživanje nam fali kod manjih do srednjih proizvođača”, smatra predsjednik HPK-a.
“PDV je pao, ali stalni su poremećaji pa cijene i dalje rastu”
Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju dotaknula se najave da će se smanjiti PDV na hranu.
Rekla je da kod vrhnja ima prostora za snjiženje.
“Inflacija ima dosta psiholoških učinaka. Ti silni udarci na tržištu, stalni su poremećaji, cijene i dalje rastu pa mi ni ne možemo izračunati što se stvarno smanjilo, a koje cijene su narasle”, komentirala je.
“Prema FAO-u rast prosječne hrane u svijetu je 40 posto”
“Prošle godine je hrana poskupjela 40 posto. Unazad dvije godine ulje je skočilo 200 posto, ali to je čista špekulacija”, rekao je Jakopović, pokazujući FAO-ov graf.
“Situacija u Ukrajini psihički utječe na formiranje proizvoda. Sigurno će ići gore meso i mesni proizvodi koji su donedavno bili na povijesno niskim razinama. Nemoguće je da meso bude 16,99 kuna, a mlijeko 3,99. Stočarstvo se mora poravnati s ratarskim kulturama. Inputi će se morati poravnati s cijenama”, istaknuo je Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Blažić kaže da je u Europskoj uniji trend rasta cijena mesa otpočeka ove godine. “Stalno su očekivanja da će se rast cijene zaustaviti, ali teško.”
Jakopović dodaje da je u našoj košarici oko 30 posto dio koji se odnosi na hranu.
Što se voćarstva tiče, predsjednik HPK-a ističe da su kod nas problem kasniji mrazevi zbog kojih dolazi do pada voćarske proizvodnje. Blažić upozorava da tu postoji drugi problem: “Prošla godina zapravo nam je bila prosječna u proizvodnji voća i povrća. Bilo je jako malo odstupanja. Moramo znati i da je naše ulaganje i tehnička opremljenost relativno niska zbog čega na njih utječu ti vremeski ekstremi. Danas postoje različita tehnološka rješenja, a mi još uvijek imamo malo toga. Iz godine u godinu zbog toga imamo velike razlike u proizvodnji.”
U Hrvatskoj su se počeli iskorištavati geotermalni izvori, kaže Jakopović. “Ako se topla voda uspije pustiti preko toplovoda do staklenika, to bi puno značilo za rast povrtne poizvodnje.”
“Moglo bi se dogoditi da se poljski viškovi izvezu u Hrvatsku”
Stručnjakinaj Zvjezdana Blažić kaže da bi se viškovi iz, primjerice Poljske, mogli preliti i na naše tržište. “Tu bi naši proizvođači voćari mogli biti ugroženi. Moglo bi nam se dogoditi da određeni proizvodi, koji su imali plasman na ruskom tržištu, počnu tražiti plasman na ostalim europskim tržištima i da naši potrošači imaju povoljniji proizvod, a proizvođači budu ugroženi konkurencijom iz uvoza”, kazala je.
Jakopović navodi kako paradigmu da poljoprivrednji proizvođači dobivaju potpore, a imamo pad poljoprivredne proizvodnje trebamo okrenuti i u svijesti i u samim načinima iskorištavanja mjera koje dolaze iz zajedničkih poljoprivrednih politika, kako europskih, tako i iz nacionalnih programa, mada iz nacionalnih, kaže, samo gasimo vatru. “Te mjere moraju biti tržišno usmjerene, da budu u funkciji konkurentnije proizvodnje.”
Naši proizvođači su u prvim mjesecima pandemije okrenuli internetskoj prodaji i vrlo brzo se povezali s potrošačima, rekla je Blažić. “Mladi su bili baš učinkoviti jer su prodavali na inovatiniji način. Naši proizvođači nalaze načine da se prilagode potrošačima, ti kratki lanci opskrbe su prihvatljiviji i jednoj i drugoj strani. Oni nisu toliko efiaksni za veliku poljoprivrenu proizvodnju.”
“Samo je 10-tak posto mladih poljoprivrednika”
Jakopović smatra da je biti poljoprivrednik danas znači biti gospodarstvenik.
“Selo trebamo malo pomladiti. Poljoprivredne površine počele su se lagano čistiti. Prosječna dob je izuzetno visoka – blizu 60 godina, te će kroz 10-15 godina ići u mirovinu. Imamo samo 10-11 posto mladih, u njih moramo puno uložiti. Ako će vidjeti ekonomsku isplativost, mladi će ići na selo.”
“Poljoprivreda ne može biti održiva bez subvencija”
“Poljoprivredni dohodak je na nivou EU-a oko 30 posto niži od dohotka koji se ostvaruje u drugim djelatnostima. Zbog toga dobivaju subvencije. Poljoprivreda je specifična djelatnost i da bi bila održiva i da bi ostvarivali dohodak koji im omogućuje sretan život, poljoprivrednici dobivaju potpore, a potrošači hranu koja nije skupa. To su razlozi zašto se ulaže toliko u poljoprivredu. Kroz zajedničku politiku dobivamo mogućnosti da poljoprivredu učinimo atraktivnijom. Prvih sedam godina nam je prošlo, ali još imamo jako puno posla”, rekla je Blažić.
Najveći gubitaši su srednji OPG-ovi, obrti i tvrtke, rekao je Jakopović i dodao da smo u ovom sedmogodišnjem periodu jako malo učinili. “Fale nam još dva sedmogodišnja programa da budemo na istoj razini kao Njemačka ili Francuska.”
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
Hrvatska
Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?
Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.
Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.
Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?
Što pokazuju sezonski prognostički modeli?
Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.
Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.
Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.
Kasna jesen – postupni ulazak u zimu
Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.
Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.
Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.
Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.
Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora
Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.
Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.
Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.
Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.
Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.
Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.
El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?
Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.
Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.
Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.
Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.
U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.
Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.
Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.
Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu
Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.
To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.
Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.
Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.
Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.
Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima
Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.
Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.
Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.
Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.
Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.
Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.
Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.
Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.
Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.
Napomena o pouzdanosti prognoze
Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




