Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) FRANCUSKE SORTE ZADARSKOGA ZALEĐA PREDSTAVLJENE U ZAGREBU Upoznajte nove zvijezde hrvatskoga vinskog neba!

Objavljeno

-

Uz podršku Zadarske županije, ususret festivalu Zadar Wine Festival, u Zagrebu je održana posebna radionica s temom francuskih crnih sorti zadarskoga zaleđa, na kojoj su se kušala vina vinarija Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J i Korlat.

Svrha radionice bila je pokazati potencijal poznatih francuskih sorti koji su svoj drugi plodni dom našle u Ravnim kotarima, a vinskim odlikama oduševljavaju ljubitelje dobrih crnjaka.

Na radionici su se „naslijepo“ kušala vina sorti merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah i grenache te njihovih spojeva, tzv. cuvéea. Radionicu je vodila prof. Marija Vukelić, spojivši u Mjesecu frankofonije svoje dvije strasti – francuski jezik i hrvatska vina.

Degustacija je započela vinima obiteljske vinarije Glavić iz Nadina, koja lozu njeguju generacijama, a od 2008. počinje s obnovom vinograda i ekološkom proizvodnjom. Na kušanju su bili cabernet franc i grenache crni, jedan od ukupno dva s područja Srednje Dalmacije. Oba vina su iz 2019. godine, prošla su svoj vinifikacijski put samo u inox tankovima i time zadržala sortnu prepoznatljivost, voćne arome i posebnu pitkost. Grenache je ipak više zagolicao nepca, ta mediteranska voćna sorta ( francuskim apelacijama Châteauneuf du Pape, Côtes du Rhône, Côtes de Provence) mirisala je na maline, trešnje i zavodila nježnim paprenim notama. Vino koje stvarno treba okusiti i doživjeti!

Iz Ravnih Kotara stigla su vina poljoprivredne zadruge Maslina i vino – MasVin, osnovane 2006. godine u sklopu projekta „Tri gracije“ (maslina, vino i smokve). Te je godine je na oko 50 hektara opožarenog i miniranog krša posađeno 12 tisuća stabala maslina, 50 tisuća trsova vinove loze i 800 stabala smokava, sve u ekološkoj proizvodnji.

Uz domaće sorte, ovdje uspjevaju dobro i strane, a na radionici su se kušali shiraz i cabernet sauvignon. Oba vina su bila bogata voćna okusa, mekih tanina, povišenih alkohola (14.5%) ali pitka i slasna. Shiraz (ili syrah) je bio zanimljiviji jer ga ne pijemo često, a i o njegovu podrijetlu ispričano je više legendi (je li iz Francuske ili Irana?) koje rasplamsavaju vinske rasprave. Sorta je vrlo popularna na obalama rijeke Rhône s poznatim apelacijama Cornas, Hermitage, St.Joseph, Côte Rôtie, s kojih se uputila na svjetske pute.

Korlat je najpoznatije vinsko ime Ravnih Kotara. Badel 1862 je ovim projektom podigao cijeli kraj, a kvaliteta triju velikih crnih sorti s krša je neupitna: Korlatovi syrah, merlot, cabernet sauvignon poznati su u cijeloj Hrvatskoj i u svijetu. S početne proizvodnje od 9000 litara godišnje (2007), danas su dostigli broj od oko 300.000 litara vrhunskih crnih vina. Na radionici su se kušale berbe 2017 – Syrah i Cabernet sauvignon. Oba vina tamne, duboke boje, topla, uravnotežena, kompleksna. Fina vina!

Ekološka vina Škaulj predstavila su berbu 2017, sorte merlot i cabernet sauvignon, one najpoznatije bordoške, koje vole svi ljubitelji crnih vina. Merlot je prvi put spomenut 1857. upravo u Bordeauxu, a on je i najzastupljenija crna sorta na svijetu (58%), i u Francuskoj. Popularan je i u benkovačkom vinogorju, nadinska zemlja mu paše i voli ga. Ondje daje mekana, fina, sočna vina. Merlot Škaulj intenzivne je voćnosti, slasan i pitak, a cabernet sauvignon je jači i korpulentniji, i iako još mla, već osvaja pitkošću, a potencijal mu je velik!

I spojevi ovih sorti koje popularno nazivamo francuskom riječju „cuvée“ oduševila su publiku svojom punoćom i francuskom elegancijom. Vinarija Bora, vlasnika Zdravka Žuže – velikog zaljubljenika u vina, nazvana po vjetru buri, ima vinograde kod mjesta Podgradina.

Ponosi se najsjevernijim pošipom i najjužnijim bijelim sauvignonom, a od crnih vina glavni je protagonist vinarije – Bora Cuvée 2018 proizveden od tri vrste grožđa: cabernet sauvignona, merlota i syraha, odležan u hrastovim barrique bačvicama, miriši na tamno voće i čokoladu, harmonično je i toplo vino. Još jedan poseban „cuvée“, napravljen ženskom rukom suvlasnice i enologinje vinarije Degarra, Dragane Šulentić, svidio se svima na prvu. Degarrina Bonterra 2018 još je mlado vino, ali ipak nudi puno voćnosti i koncentriranosti okusa, sočnih gutljaja i ugodan završetak. Fino vino, koje će se još razviti u budućnosti.

I na kraju poseban štih francuske elegancije bordoškoga smjera i velike strasti autora, što se vidi i u nazivu – Tvoja krv i moja, raskošno je vino vinarije G&J (Gino & Jadranka). Proizvedeno od sorti cabernet sauvignon i merlot, od ekološkoga grožđa, odležano u srednje paljenim barrique bačvama (kombinacija novih i starih bačvi, različitih vrste hrasta) daje neponovljiva vina protkana ljubavlju njihovih kreatora i intenzivnom dubinom okusa. Slasno i sočno vino, kompleksnih voćnih i začinskih aroma, pravo bogatstvo u čaši!

Degustaciju vina zadarskoga zaleđa, pratili su zalogaji restorana Trilogija Fino i vino, od klasičnoga predjela – sireva i maslina, preko palente s hrskavim pršutom do svinjetine à la lyonnaise, uz slatki završetak – čokoladne praline.

Gosti su bili oduševljeni visokom kvalitetom vina kraja koji ne poznaju dovoljno dobro, što im je potaklo želju za novim vinskim putovanjima i istraživanjima. Prava prilika za to je već ovaj vikend, kada se odvija veliki vinski festival Zadar Wine Festival, u dvorani „Krešimir Ćosić“, 1. i 2. travnja., gdje će se moći kušati vina nekih od navedenih vinara. Početak travnja idealno je vrijeme za produženi vikend u Zadarskoj županiji, jedan dan preporučamo kušati vina na festivalu, a drugi provesti u prirodi, u vinogradima i u kušaonicama vinarija nadinskoga kraja – jer u vinogradima i na posebnim terroirima najbolje se shvaća kako nastaje vrhunsko vino!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu