Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) FRANCUSKE SORTE ZADARSKOGA ZALEĐA PREDSTAVLJENE U ZAGREBU Upoznajte nove zvijezde hrvatskoga vinskog neba!

Objavljeno

-

Uz podršku Zadarske županije, ususret festivalu Zadar Wine Festival, u Zagrebu je održana posebna radionica s temom francuskih crnih sorti zadarskoga zaleđa, na kojoj su se kušala vina vinarija Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J i Korlat.

Svrha radionice bila je pokazati potencijal poznatih francuskih sorti koji su svoj drugi plodni dom našle u Ravnim kotarima, a vinskim odlikama oduševljavaju ljubitelje dobrih crnjaka.

Na radionici su se „naslijepo“ kušala vina sorti merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah i grenache te njihovih spojeva, tzv. cuvéea. Radionicu je vodila prof. Marija Vukelić, spojivši u Mjesecu frankofonije svoje dvije strasti – francuski jezik i hrvatska vina.

Degustacija je započela vinima obiteljske vinarije Glavić iz Nadina, koja lozu njeguju generacijama, a od 2008. počinje s obnovom vinograda i ekološkom proizvodnjom. Na kušanju su bili cabernet franc i grenache crni, jedan od ukupno dva s područja Srednje Dalmacije. Oba vina su iz 2019. godine, prošla su svoj vinifikacijski put samo u inox tankovima i time zadržala sortnu prepoznatljivost, voćne arome i posebnu pitkost. Grenache je ipak više zagolicao nepca, ta mediteranska voćna sorta ( francuskim apelacijama Châteauneuf du Pape, Côtes du Rhône, Côtes de Provence) mirisala je na maline, trešnje i zavodila nježnim paprenim notama. Vino koje stvarno treba okusiti i doživjeti!

Iz Ravnih Kotara stigla su vina poljoprivredne zadruge Maslina i vino – MasVin, osnovane 2006. godine u sklopu projekta „Tri gracije“ (maslina, vino i smokve). Te je godine je na oko 50 hektara opožarenog i miniranog krša posađeno 12 tisuća stabala maslina, 50 tisuća trsova vinove loze i 800 stabala smokava, sve u ekološkoj proizvodnji.

Uz domaće sorte, ovdje uspjevaju dobro i strane, a na radionici su se kušali shiraz i cabernet sauvignon. Oba vina su bila bogata voćna okusa, mekih tanina, povišenih alkohola (14.5%) ali pitka i slasna. Shiraz (ili syrah) je bio zanimljiviji jer ga ne pijemo često, a i o njegovu podrijetlu ispričano je više legendi (je li iz Francuske ili Irana?) koje rasplamsavaju vinske rasprave. Sorta je vrlo popularna na obalama rijeke Rhône s poznatim apelacijama Cornas, Hermitage, St.Joseph, Côte Rôtie, s kojih se uputila na svjetske pute.

Korlat je najpoznatije vinsko ime Ravnih Kotara. Badel 1862 je ovim projektom podigao cijeli kraj, a kvaliteta triju velikih crnih sorti s krša je neupitna: Korlatovi syrah, merlot, cabernet sauvignon poznati su u cijeloj Hrvatskoj i u svijetu. S početne proizvodnje od 9000 litara godišnje (2007), danas su dostigli broj od oko 300.000 litara vrhunskih crnih vina. Na radionici su se kušale berbe 2017 – Syrah i Cabernet sauvignon. Oba vina tamne, duboke boje, topla, uravnotežena, kompleksna. Fina vina!

Ekološka vina Škaulj predstavila su berbu 2017, sorte merlot i cabernet sauvignon, one najpoznatije bordoške, koje vole svi ljubitelji crnih vina. Merlot je prvi put spomenut 1857. upravo u Bordeauxu, a on je i najzastupljenija crna sorta na svijetu (58%), i u Francuskoj. Popularan je i u benkovačkom vinogorju, nadinska zemlja mu paše i voli ga. Ondje daje mekana, fina, sočna vina. Merlot Škaulj intenzivne je voćnosti, slasan i pitak, a cabernet sauvignon je jači i korpulentniji, i iako još mla, već osvaja pitkošću, a potencijal mu je velik!

I spojevi ovih sorti koje popularno nazivamo francuskom riječju „cuvée“ oduševila su publiku svojom punoćom i francuskom elegancijom. Vinarija Bora, vlasnika Zdravka Žuže – velikog zaljubljenika u vina, nazvana po vjetru buri, ima vinograde kod mjesta Podgradina.

Ponosi se najsjevernijim pošipom i najjužnijim bijelim sauvignonom, a od crnih vina glavni je protagonist vinarije – Bora Cuvée 2018 proizveden od tri vrste grožđa: cabernet sauvignona, merlota i syraha, odležan u hrastovim barrique bačvicama, miriši na tamno voće i čokoladu, harmonično je i toplo vino. Još jedan poseban „cuvée“, napravljen ženskom rukom suvlasnice i enologinje vinarije Degarra, Dragane Šulentić, svidio se svima na prvu. Degarrina Bonterra 2018 još je mlado vino, ali ipak nudi puno voćnosti i koncentriranosti okusa, sočnih gutljaja i ugodan završetak. Fino vino, koje će se još razviti u budućnosti.

I na kraju poseban štih francuske elegancije bordoškoga smjera i velike strasti autora, što se vidi i u nazivu – Tvoja krv i moja, raskošno je vino vinarije G&J (Gino & Jadranka). Proizvedeno od sorti cabernet sauvignon i merlot, od ekološkoga grožđa, odležano u srednje paljenim barrique bačvama (kombinacija novih i starih bačvi, različitih vrste hrasta) daje neponovljiva vina protkana ljubavlju njihovih kreatora i intenzivnom dubinom okusa. Slasno i sočno vino, kompleksnih voćnih i začinskih aroma, pravo bogatstvo u čaši!

Degustaciju vina zadarskoga zaleđa, pratili su zalogaji restorana Trilogija Fino i vino, od klasičnoga predjela – sireva i maslina, preko palente s hrskavim pršutom do svinjetine à la lyonnaise, uz slatki završetak – čokoladne praline.

Gosti su bili oduševljeni visokom kvalitetom vina kraja koji ne poznaju dovoljno dobro, što im je potaklo želju za novim vinskim putovanjima i istraživanjima. Prava prilika za to je već ovaj vikend, kada se odvija veliki vinski festival Zadar Wine Festival, u dvorani „Krešimir Ćosić“, 1. i 2. travnja., gdje će se moći kušati vina nekih od navedenih vinara. Početak travnja idealno je vrijeme za produženi vikend u Zadarskoj županiji, jedan dan preporučamo kušati vina na festivalu, a drugi provesti u prirodi, u vinogradima i u kušaonicama vinarija nadinskoga kraja – jer u vinogradima i na posebnim terroirima najbolje se shvaća kako nastaje vrhunsko vino!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu