Connect with us

Svijet

Analiza BBC-ja: Kako Zelenski koristi svoje govore da dobije što želi?

Objavljeno

-

Dok se njegova vojska neumorno bori na ukrajinskim ratištima, Volodimir Zelenski s druge strane vodi informacijski rat u prijestolnicama zapadnog svijeta, započinje tako BBC svoju analizu komunikacije ukrajinskog predsjednika.

Obratio se 10 parlamenata u dva tjedna, primajući ovacije gdjegod se obratio.

Javljajući se videovezom iz opkoljene prijestolnice, noseći zelenu majicu, često se odjavljuje pozdravom stisnutih šaka. Kako pljesak odjekuje, tako on nestane. U žurbi je, s egzistencijalnim stvarima kojima se treba pozabaviti.

“On zna kako utjeloviti duh nacije”, kaže Jonathan Eyal s Instituta Royal United Services za BBC. “I to ne samo u govoru već i u načinu na koji se pojavljuje i na koji govori”.

Isti, ali različiti
Govori, koji su započeli adresiranje parlamentarnih zastupnika u Lonodnu 3. ožujka, imali su jednu svrhu – zadobiti međunarodnu podršku – i predsjednik Zelenski je to učinio s nizom vrlo pomno skrojenih poruka.

Od pada berlinskog zida do terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku, Zelenski svojim govorima priziva u svijest bitne svjetske događaje i traume.

U Parizu je u srijedu evocirao nacionalni moto “sloboda, jednakost, bratstvo, a u Japanu je podsjetio na nuklearnu katastrofu.

Reference nisu suptilne, one to ne bi ni trebale biti. One su visceralne.

Zelenski ne troši vrijeme kako bi doašo do poante. U prvih minutu do dvije obraćanja Londonu, usporedio je Ukrajinskih 13 dana rata s Bitkom za Britaniju, odlučujuću bitku za Veliku Britaniju u Drugom svjetskom ratu.

Na Shakespearov način (biti ili ne biti), stigao je do Winstona Churchilla. Zelenski nije imenovao britanskog lidera iz ratnih vremena, ali je suptilno prilagodio Churchillov slavni govor iz lipnja 1940. ukrajinskoj geografiji.

“Borit ćemo se u šumama, borit ćemo se na poljima, na plažama, u gradovima i selima, na ulicama, borit ćemo se u brdima”, rekao je.

Kako je parlamentarna turneja Zelenskog napredovala, u govore su se uvukle i oštrije note. Nije se bojaoi opomenuti Zapad zbog, kako smatra, neuspjeha da pruži dovoljnu podršku Ukrajini.

Moć srama
“U svakom od govora Zelenskog on govori – kakva si ti to osoba”, kaže Nomi Claire Lazar, profesorica javnih i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ottawi, koja proučava političku retoriku. “Kakva si ti to nacija? Ako ne uspiješ doživjeti ovaj trenutak, treba te biti sram”.

U svom govoru američkom Kongresu s referencama na Pearl Harbour, Martina Luthera Kinga i Mount Rushmore, predsjednik Zelenski ukorio je svoju publiku neuobičajenim nediplomatskim rječnikom. “Tražimo odgovor”, rekao je. “Odgovor na ovaj teror. Je li to previše tražiti”.

U obraćanju talijanskom parlamentu u utorak, predsjednik Zelenski je opet pribjegao posramljivanju svoje publike, ističući da su ljudi bliski Putinu uživali na odmoru u Italiji.

“Ne budite utočište za ubojice”, poručio im je.

Kao predsjednik države koja pati zbog neisprovocirane invazije, profesorica Lazar kaže da je Zelenski zaradio pravo na to. “Ne možete odlaziti u strane parlamente i reći sram vas bilo, ako se već niste postavili prije toga kao moralni arbitar”, govori Lazar.

Iz te perspektive, kao vođa zemlje na koju je izvršena invazija, bez provokacije, razumljivo je da iz svoje publike odagna bilo kakva trag samozadovoljstva.

“Mislim da postoji doza frustracije kod njega i njegovog tima”, kaže Orysia Lutsevych iz think tanka Chatam House. “Ne osjećaju da su ljudi dovoljno potreseni”, dodaje.

Ovacije
Svakim od njegovih govora, koje je pisao u suradnji s njegovim bliskim suradnikom Dmitrom Litvinom, Zelenski je “zarobio” publiku: političare potaknute njegovom nekonvencionalnom, izravnom retorikom.

On se također obraća i vlastitom narodu.

On govori na ukrajinskom i izbjegava obući odijela koja se inače povezuju s ovakvom vrstom političkog spektakla. To je izvanredna transformacija za političara čiji je rejting padao mjesecima prije početka rata.

Prije početka rata, prošlost Zelenskog kao komičara smatrala se slabošću. U trenucima napada na Ukrajinu, to postaje prednost.

“Komičari zarađuju tako da stvaraju vrlo intimne veze sa svojom publikom”, kaže profesorica Lazar. “Taj osjećaj da nam je neugodno, što nas čini ushićenm i što nas tjera na smijeh”, dodaje.

Izvedba, s jednostavnom, neukrašenom porukom – učiniti više da nam pomognete – ima jednu krajnju publiku: mnijenje javnosti na Zapadu.

“On pokušava kreirati tu vrstu pritiska odozdo”, kaže profesorica Lazar”. “Domaći pritisak na vlade, što je posebno važno jer ono što on traži je stvarno skupo”, dodaje.

Postavljanje agende
To je u konačnici, ono o čemu se tu radi. Zelenski nije krenuo u ovu turneju po svjetskim zakonodavnim tijelima samo kako bi pokupio simpatije. Ukrajina se bori za postojanja, a to može nastaviti činiti samo uz veliku, kontinuiranu vojnu pomoć svojih saveznika.

Tjednima je predsjednik Zelenski molio NATO da uspostavi zonu zabrane letenja nad Ukrajinom. On zna da je neće dobiti, ali mogao bi dobiti sljedeću najbolju stvar

U utorak, predstojnik ureda Zelenskog, Andrij Jermak, iznio je alternativu zoni zabrane letenja. “Molimo vas, uvedite zonu zabrane letenja ili nam dajte pouzdane sustave protuzračne obrane”, rekao je.

Napori da se popravi ukrajinska protuzračna obrana se već čine, a SAD je rekao da ima zalihu stare, ali još učinkovite opreme iz sovjetskog doba.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

SEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10

Objavljeno

-

By

Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.

Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.

Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.

Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.

Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.

Nastavi čitati

Svijet

Oprezno ako idete u ovu europsku zemlju: Kazna za vinjetu skočila na 200 eura

Objavljeno

-

By

Pixabay

Tko od početka 2026. godine bude uhvaćen na austrijskim autocestama bez važeće vinjete, doživjet će neugodno iznenađenje. Takozvana “zamjenska cestarina” (Ersatzmaut) drastično je porasla.

Austrijsko društvo za autoceste (ASFINAG) značajno je povisilo kazne za one koji ne plaćaju cestarinu. Za osobna vozila do 3,5 tona, kazna za nepostojeću ili nevažeću vinjetu – bilo digitalnu ili u obliku naljepnice – sada iznosi 200 eura umjesto dosadašnjih 120 eura. To predstavlja povećanje od čak 67 posto. Motociklisti od sada plaćaju 100 eura umjesto dosadašnjih 65 eura, piše Fenix magazin.

Stroga pravila za lijepljenje

Nije dovoljno samo posjedovati vinjetu; onaj tko se ne pridržava pravila o lijepljenju također mora platiti 200 eura. Prema podacima austrijskog autokluba ÖAMTC, zabranjeno je korištenje posebnih folija, vakuuma ili ljepljivih traka koje sprječavaju izravan kontakt vinjete s vjetrobranskim staklom. Također, vinjeta se ne smije postavljati na zatamnjeni dio stakla.

Zamjenska cestarina može se platiti na licu mjesta gotovinom ili karticom. Tko ne plati odmah, suočava se s kaznenim postupkom i novčanom kaznom od najmanje 300 eura, koja u pojedinačnim slučajevima može narasti i do 3000 eura.

Posljednja papirnata vinjeta i nove cijene

Usporedo s kaznama, porasle su i cijene samih vinjeta za 2,9 posto:

Godišnja vinjeta za automobil: 106,80 eura (3 eura više nego 2025.).

Godišnja vinjeta za motocikl: 42,70 eura (+1,20 eura).

Crvena vinjeta za 2026. godinu ujedno je i posljednja svoje vrste – od 2027. godine u Austriji će postojati isključivo digitalne vinjete.

Nastavi čitati

Svijet

VIDEO / Raspada se “Ledenjak Sudnjeg dana”, znanstvenici zabrinuti zbog razornih posljedica

Objavljeno

-

By

Stotine potresa zabilježene su ispod antarktičkog ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „Ledenjak Sudnjeg dana“. Njegovo raspadanje moglo bi uzrokovati porast razine mora od 60 centimetara do čak tri metra, što bi imalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.

Nestabilnost ledenjaka iznenadila znanstvenike

Ovo iznenađujuće otkriće objavljeno je u novoj studiji u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters i upućuje na to da je golemi ledenjak, gotovo veličine Velike Britanije, znatno nestabilniji nego što se dosad smatralo. Ujedno dodatno naglašava da globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu ni približno dostatni.

Kako bi se na vrijeme uočili znakovi njegova mogućeg urušavanja, seizmolog Australijskog nacionalnog sveučilišta Thanh-Son Phạm u studiji predlaže uspostavu i dugoročno održavanje posebne seizmičke mreže na Antarktici, koja bi omogućila praćenje promjena u dinamici ledenjaka, za koje upozorava da bi se u idućim desetljećima, pa čak i godinama, mogle naglo ubrzati.

Rizik se smatra iznimno visokim. Phạm je identificirao ukupno 362 dosad nezabilježena seizmička događaja u razdoblju između 2010. i 2023. godine. Većina njih zabilježena je u zapadnoj Antarktici, gdje se nalaze ledenjaci Thwaites Pine Island — još jedan veliki ledenjak koji se posljednjih godina vidljivo smanjuje zbog klimatskih promjena, piše Futurism.

Potresi povezani s ledenjaci oko 5 stupnjeva po Richteru

Potresi povezani s ledenjacima obično dosežu jačinu oko pet stupnjeva prema Richteru te su najčešće povezani s odvajanjem santi leda tijekom toplijih mjeseci u arktičkim područjima, poput Grenlanda. Međutim, procesi koji uzrokuju potrese na Antarktici još uvijek su slabo istraženi jer postoji vrlo malo podataka, a takvi potresi najčešće su slabijeg intenziteta.

Kako bi popunio taj znanstveni jaz, Phạm je razvio algoritam koji prepoznaje specifične obrasce seizmičkih valova zabilježenih mjernim uređajima na Antarktici. Analiza tih podataka pokazala je da je 245 od ukupno 362 zabilježena potresa poteklo s ledenjaka Thwaites, a znanstvenik smatra da su uzrokovani odvajanjem velikih santi leda koje padaju u ocean.

Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog mogućeg urušavanja ledenjaka Thwaites ne samo zbog goleme količine vode koju bi njegovo topljenje moglo osloboditi, već i zato što on djeluje poput ledenog čepa koji zadržava zapadnoantarktički ledeni pokrov i sprječava njegovo klizanje u more.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu