Connect with us

Svijet

“SAVRŠENA OLUJA”: Zbog ukidanja ograničenja covid se opet razmahao

Objavljeno

-

Broj slučajeva covida ponovno raste u zapadnoj Europi zbog idealne kombinacije za ‘savršenu oluju’- ukidanja mjera ograničenja, slabljenja imuniteta u populaciji i nove, zaraznije podvarijante omikrona BA.2, kažu stručnjaci.

Nakon što je više od mjesec dana broja slučajeva diljem većine Europe padao, u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama, posljednjih je dana broj zaraza drastično porastao. U Francuskoj je broj slučajeva porastao za više od trećine otkad je vlada prošli ponedjeljak ukinula većinu ograničenja.

Njemačka je vlada tijekom vikenda odlučila ukinuti restrikcije, usprkos novom rekordnom broju zaraza zabilježenom u petak, čak 300.000. Iako velik broj njemačkih saveznih pokrajina ima slobodu postavljati ograničenja na svoju ruku, većina je ipak zadržala postojeća.

Talijanska vlada u četvrtak je najavila da će do 1. svibnja ukinuti gotovo sva ograničenja usprkos rastu broja slučajeva. U Velikoj Britaniji trenutačno je zaražena svaka dvadeseta osoba, no vlada je u petak ukinula posljednje ograničenje koje se odnosi na međunarodna putovanja. Iako je prije samo nekoliko tjedana u Austriji ukinuta mjera obveznog korištenja maske FFP2, to se pravilo ponovno uvodi zbog rasta broja slučajeva.

Prikriveni omikron

Premda neki epidemiolozi smatraju da su vlade prebrzo opustile mjere, također ističu da je za nagli rast broja slučajeva kriva podvrsta omikrona BA.2, koja je u mnogim zemljama postala dominantna. Procjenjuje se da je BA.2 oko 30 posto zarazniji od prethodne podvarijante BA.1, a zbog toga što ga je teže otkriti naziva se i “prikrivenim omikronom”.

Lawrence Young, virolog sa britanskog sveučilišta u Warwicku kazao je da je porast slučajeva rezultat kombinacije triju faktora: uklanjanja ograničenja, slabljenja zaštite od cijepljenja i varijante BA.2. “Uklanjanje restrikcija potaknulo je širenje BA.2 i to može dovesti do stvaranja novih varijanti”, kazao je za AFP.

Antoine Flahault, direktor Instituta za globalno zdravstvo na sveučilištu u Ženevi kazao je da postoji nekoliko pretpostavki koje se međusobno ne isključuju. Varijanta BA.2 “vjerojatno je jedan od krivaca za ponovni rast broja slučajeva”, uz slabljenje imuniteta i opuštanje mjera, rekao je. Ukazao je i na zagađenje zraka u zapadnoj Europi tijekom ponovnog rasta broja zaraza, referirajući se na prošlogodišnje istraživanje koje je pokazalo “snažnu korelaciju” između pojave covida i prisutnosti visoke koncentracije sitnih čestica u zraku.

Simon Clarke, profesor stanične mikrobiologije na sveučilištu u Readingu rekao je da je usprkos velikom rastu broja slučajeva u Velikoj Britaniji, “zabrinutost javnosti u pogledu virusa trenutačno najmanja od početka pandemije”. “Varijanta BA.2 vjerojatno je zaslužna za rast broja zaraza, što govori o tome koliko se brzo može promijeniti situacija s pojavom novih oblika virusa”, kazao je za Science Media Centre.

Opasnost od nove varijante

U borbi protiv slabljenja učinkovitosti cjepiva, neke države, kao što je Francuska, uvode četvrtu dozu cjepiva. U Engleskoj će četvrta doza biti osigurana za stanovnike domova za starije i nemoćne, ljude starije od 75 godina te za one oslabljenog imuniteta, objavila je u nedjelju britanska zdravstvena služba.

Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je na to da vjerojatnost pojave novih varijanti može narasti ako bogatije zemlje nastave docjepljivati svoje stanovnike, dok u drugim državama mnogi nisu primili ni prvu dozu.

Predsjednik francuskog savjetodavnog odbora za znanost Jean-Francois Delfarissy ranije je upozoravao na moguće varijante. “Prepušteni smo na milost i nemilost nove varijante koja se, prema tvrdnjama znanstvene zajednice, može očekivati ujesen, no to se može dogoditi i prije”, kazao je prošli tjedan. “Hoće li ta varijanta biti zaraznija? Hoće li biti opasnija? Hoće li reagirati na cjepivo? To nitko ne može znati”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Koliko je novaca “normalno” imati na tekućem računu?

Objavljeno

-

By

Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.

Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.

Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :

Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.

Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.

Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.

Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.

Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.

Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.

Što znači “normalno” stanje na računu?

Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.

Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.

Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.

Imate li previše novca na računu?

Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.

Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Radioaktivna tempirana bomba “spava” duboko na dnu oceana i prijeti milijunima

Objavljeno

-

By

Screenshot / N1BiH

Duboko u Atlantskom oceanu leži opasnost koja bi mogla pogoditi milijune ljudi širom svijeta, a gotovo nitko od nas nije svjestan toga.

Atomska bombardiranja koja su okončala Drugi svjetski rat označila su i važnu prekretnicu za istraživanje nuklearne energije. Nuklearne sile u Europi, poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, provodile su opsežna istraživanja na ovom području od sredine 1940-ih nadalje. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska posebno su se istaknule svojim nuklearnim programima.

U to se vrijeme punjenje nuklearnog otpada u bačve, prekrivanje asfaltom i betonom te bacanje u more smatralo sigurnom metodom odlaganja. Štoviše, ta se praksa nastavila sve do 1990. godine.

Više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada trenutačno leži na dnu Atlantskog oceana. Neke su bačve ondje već više od 50 godina, a većina se nalazi na dubini od oko 4.000 metara, stotinama milja od francuske obale.

U svojim ranijim izjavama znanstvenici su upozoravali da bi se taj otpad mogao ugraditi u morski hranidbeni lanac i da bi ga mogla apsorbirati morska bića.

Tempirane bombe

Ako bi se taj scenarij ostvario, postoji zabrinutost da bi radioaktivne tvari kontaminirale plodove mora koje konzumiraju milijuni ljudi, što bi rezultiralo dugoročnim zdravstvenim rizicima poput oštećenja tkiva i povećanih stopa raka.

Tim francuskih znanstvenika sada istražuje sudbinu tih potopljenih bačvi, opisanih kao “radioaktivne tempirane bombe”.

Istraživači će također analizirati pozadinsko zračenje kako bi razlikovali onečišćenje iz bačvi od drugih izvora, poput nuklearnih nesreća ili dopuštenih ispuštanja otpadnih voda iz elektrana.

A bilo je pod kontrolom


Kad su europske zemlje počele odlagati radioaktivni otpad u ocean, rad su nadzirale nacionalne institucije. S vremenom je proces stavljen pod međunarodni nadzor Agencije za nuklearnu energiju (NEA).

Testovi uništavanja provedeni su 1967. godine pod nadzorom NEA-e, međuvladine organizacije koju čine 34 zemlje članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, a koja koordinira nuklearnu sigurnost, tehnologiju i gospodarenje otpadom. Nakon toga uvedeni su propisi za različite vrste spremnika za otpad kako bi se povećala sigurnost transporta.

Duboko područje uz Biskajski zaljev određeno je kao glavno mjesto za odlaganje. Tijekom 15 godina europske su zemlje bacile približno 42 petabekerela (decimalna jedinica bekerela koja se koristi za mjerenje radioaktivnosti) niskoradioaktivnog otpada u sjeveroistočni Atlantik.

Iako se ta količina, ekvivalentna 42 kvadrilijuna atoma koji se raspadaju svake sekunde, činila golemom, nije predstavljala ozbiljnu prijetnju jer je većina otpada bila niskoradioaktivna i raspršena u tisućama bačvi na dnu oceana.

Stručnjaci su rekli da je apsolutni rizik za ljude nizak zbog dubine vode i slabe radioaktivnosti većine materijala, ali dugoročni učinci na morski život i hranidbeni lanac ostaju zabrinjavajući.

Bačvama odavno istekao rok trajanja


Prema riječima stručnjaka, životni vijek potopljenih bačvi iznosi 20 do 26 godina, što znači da je njihova očekivana trajnost odavno premašena.

Iako većina bačvi sadrži niske ili umjerene razine radioaktivnog otpada, istraživači upozoravaju da one i dalje predstavljaju potencijalni dugoročni rizik.

To je zato što neki radionuklidi, poput stroncija-90, oponašaju kalcij i mogu ih apsorbirati morski organizmi, uzrokujući njihovo kretanje uz hranidbeni lanac.

Znanstvenici definiraju radionuklide kao nestabilne elemente koji emitiraju zračenje dok se raspadaju. Njihovo vrijeme poluraspada kreće se od godina do milijardi godina. Primjerice, ceziju-137 potrebno je 30 godina da se raspadne, plutoniju-241 potrebno je 13 godina, a uraniju-238 gotovo 4,5 milijardi godina.

To znači da neke tvari mogu ostati radioaktivne i potencijalno štetne generacijama.

Do sada dokumentirano 50 bačvi


Istraživački tim, predvođen Francuskim nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja, krenuo je na četverotjednu ekspediciju iz Bresta u zapadnoj Francuskoj sredinom lipnja na istraživačkom brodu L’Atalante.

Autonomno podvodno vozilo UlyX, dugo 4,5 metra, mapiralo je morsko dno i fotografiralo bačve s udaljenosti od 9 metara, a do sada je vizualno dokumentirano 50 bačvi.

Dok su neke bačve ostale netaknute, fotografije su pokazale da su druge erodirane ili deformirane, a mnoge su kolonizirane sesilnim organizmima poput morskih anemona. U nekim uzorcima uočena su curenja nepoznatih tvari, poput onoga što se smatra bitumenom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Francuske bolnice dobile upute da se pripreme za mogući rat: “U idućih 180 dana”

Objavljeno

-

By

Pexels

Francuske bolnice dobile su u srpnju naputak da do ožujka 2026. budu spremne za “veliki vojni angažman”, uključujući zbrinjavanje do 15 tisuća ranjenih vojnika. Ministarstvo zdravstva upozorenje je poslalo u sklopu kriznog planiranja, a ministrica Catherine Vautrin poručila je da je riječ o „normalnoj mjeri predostrožnosti”.

Francuske bolnice primile su upozorenje da se do ožujka 2026. godine pripreme za “veliki vojni angažman”. Iako je vijest prvi objavio satirični tjednik Le Canard enchaîné, informaciju je kasnije potvrdila i ministrica zdravstva Catherine Vautrin, piše metro.co.uk.

U dopisu, koji je francusko Ministarstvo zdravstva poslalo još u srpnju, navodi se kako bolnice moraju biti spremne za potencijalno “veliko vojno raspoređivanje”. Od zdravstvenih ustanova se traži da osiguraju kapacitete za liječenje ranjenih francuskih i stranih vojnika, s mogućnošću zbrinjavanja između 10.000 i 15.000 ljudi u razdoblju do 180 dana. U sklopu planiranja spominje se i uspostava medicinskih sabirnih mjesta u blizini luka i zračnih luka kako bi se omogućio brzi transport vojnika.

“Normalna mjera predostrožnosti”

Ministrica Vautrin umanjila je zabrinutost, ističući kako se radi o standardnoj proceduri. “Savršeno je normalno da zemlja predviđa krize i njihove posljedice. To je dio predviđanja, baš kao i strateško gomilanje zaliha”, izjavila je.

Dodala je i podsjetnik na prethodna iskustva: “Nisam još bila na dužnosti kada je izbila pandemija Covid-19, ali nemojmo zaboraviti da smo tada bili bez riječi da opišemo koliko je zemlja bila nespremna.”

Vodiči za preživljavanje

Ova mjera dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Francuska izdala “vodiče za preživljavanje”. Priručnik na 20 stranica sadrži 63 savjeta o tome kako se građani mogu zaštititi od oružanih sukoba, prirodnih katastrofa, industrijskih nesreća i nuklearnih prijetnji. Vlada inzistira da priručnik nije objavljen zbog prijetnje Vladimira Putina, već da je u pripremi od 2022. godine kao odgovor na lekcije naučene tijekom pandemije.

Unatoč tome, priručnik nudi savjete o postupanju u slučaju nuklearnog napada i o pridruživanju lokalnim obrambenim snagama. Francuski list Le Figaro navodi kako bi objava mogla sugerirati da Francuska “reagira na nestabilnu međunarodnu situaciju”. U skladu s tim Francuska je, poput Ujedinjenog Kraljevstva, povećala svoju obrambenu potrošnju s 2% na 3 do 3,5% BDP-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu