Hrvatska
Jandroković: Imamo dovoljno za vlastite potrebe hrane i energenata
– Treba biti oprezan, ne znamo što će se dalje događati, ali zasad možemo biti sigurni. Vlada je donijela cijeli niz mjera kojom se kontroliraju cijene nafte, plina i struje, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘S Markova trga’ predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
– Početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu je bio šokantan. Iz dana u dan čujemo sve gore i gore vijesti, sve je više ubijenih, ruske oružane snage udaraju na Ukrajinu sve brutalnije i sve žešće. Neizvjesni su sudbina i rezultat te ruske agresije, rekao je Jandroković u uvodnom dijelu emisije.
Hrvatski Sabor je, dodao je, vrlo brzo i na početku ruske agresije donio Deklaraciju o Ukrajini s potporom od 133 zastupnika. Njome je iskazana snažna potpora Ukrajini i osuđena je agresija Rusije. Vladi su također poslali poruku da učini sve što može u zbrinjavanju izbjeglica.
– Sabor je pokazao vrlo visoku razinu zajedništva, političke zrelosti i odgovornosti. Mi smo narod koji je prošao brutalnu velikosrpsku agresiju početkom ’90.-ih, imamo i veće razumijevanje za stradanja Ukrajinaca od nekih drugih naroda i drago mi je da smo u tkao visokom broju poduprli Ukrajinu, rekao je.
Sastanak premijera i oporbe
Premijer Plenković se dva puta sastao s oporbenim strankama – prvi put zbog situacije u Ukrajini, drugi put zbog pada bespilotne letjelice u Zagrebu. Jandroković je objasnio kako su to izvanredne situacije, te kako je dobro da postoji dijalog između vladajućih i oporbe.
– Kolege iz oporbe pokazale su političku ozbiljnost i odgovornost, rekao je.
Objasnio je kako ne znamo kako će se razvijati ratni sukob u Ukrajini, hoće li se proširiti i kako će utjecati na život u Europi zbog porasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda. Imamo nekoliko ogromnih izazova, rekao je, kada politička struktura mora biti odgovorna i na visini zadatka.
Utjecaj situacije u Ukrajini na našu regiju
Na pitanje kako situacija u Ukrajini utječe na našu regiju, rekao je da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO u znatno boljoj poziciji nego što je bila ’90.-ih, sada imamo moćne i snažne saveznike.
– Nismo sami. Koliko god izazovi bili veliki, puno je bolje za jednu državu da ima saveznike, da ima partnere i da oni mogu kompenzirati što ta država ne može sama. Naše susjedstvo je uvijek, kada su u pitanju velike svjetske krize, uzdrmano. Politički i sigurnosni izazovi u susjedstvu su jako veliki, rekao je.
Ruski veleposlanik u BiH rekao je da možda postoje planovi i za Hrvatsku, Jandroković je rekao da prvo treba vidjeti kontekst.
– Ovdje se radi o govoru koji nije prihvatljiv, koji ima prizvuk prijetnje i to je retorika koju predstavnici ruske vlasti koriste posljednjih mjesec dana (…) Mi trebamo ostati smireni, znamo gdje pripadamo, znamo tko su zemlje s kojima surađujemo, ali trebamo slušati što se govori s druge strane i koje su potencijalne prijetnje i izazovi koji mogu doći. O tome ćemo itekako voditi računa, rekao je.
Ponovno uvođenje vojnog roka
Što se tiče ponovnog uvođenja vojnog roka, Jandroković je rekao kako ankete pokazuju da postoji vrlo visoka svijest građana o tome u kakvim vremenima živimo.
– Potpora tome je vrlo visoka, Vlada će o tome voditi računa, rekao je.
Smatra kako ne znamo što je pred nama, mlade generacije ne znaju što je ratna ugroza, tek se sada s time suočavaju i vide koliko rat može biti okrutan. Te generacije, rekao je, treba pripremiti za izazove koji su mogući u budućnosti.
Pad bespilotne letjelice u Zagrebu
To je nešto što je bilo jako teško očekivati, rekao je vezano za pad bespilotne letjelice u Zagrebu.
– Još ne znamo tko je i od kuda lansirao letjelicu, ni da li je pala ciljano ili slučajno. Iz istrage se vidi da na letjelici, koja je inače izviđačka, nije bila kamera nego bomba. Koliko je bilo eksploziva, još se uvijek istražuje. Ovaj događaj je digao razinu opreza ne samo u Hrvatskoj, nego i kod drugih NATO članica, rekao je.
Očekuje da će vrlo brzo biti gotov kvalitetan izvještaj.
Ujedinjenost državnog vrha
– Ovo je vrijeme u kojem se od svih protagonista političkog života traži dodatna odgovornost i ozbiljnost. Apeliram na sve da se posvete radu za javno dobro. Predsjednik mora više djelovati da doprinese na zaštiti i sigurnosti zemlje, a puno manje za beskorisne borbe s političkim protivnicima, rekao je Jandroković. U ovakvim situacijama, dodaje, građani žele čuti jedinstvene poruke, žele vidjeti da svi dijelovi vlasti dišu i razmišljaju jedinstveno.
O posljedicama sukoba
Govorio je o tome koliko smo spremni za sve moguće posljedice proširenja sukoba, rekao je da što se tiče energetike, Vlada je donijela paket mjera koji obuhvaća kontrolu cijene energenata. Izgradnjom LNG terminala na Krku, Hrvatska je izmijenila kapacitete, što se tiče nabave plina. Time su, objasnio je, ojačali našu poziciju i osigurali da plin imamo i u najtežim situacijama.
Što se tiče nafte, vrlo malo ju nabavljamo iz Rusije, naši dobavni pravci dolaze preko srednjeg Jadrana i otoka Krka. To je za nas, dodao je, strašno bitno.
– Vlada je, svojom intervencijom, u mnogo čemu zaštitila standard građana, rekao je.
Što se tiče prehrane, Jandroković je rekao da imamo preko 100% proizvodnje za naše potrebe. Inače izvozimo jedan dio, ali kada bi došlo do krize i kada bi zemlje članice EU-a prestale izvoziti svoju pšenicu, mi bi sa svojom proizvodnjom pšenice i žita bi mogli ispuniti naše potrebe.
– U ovome trenutku nema nikakvih prijetnji da bismo mogli ostati bez energenata i da bi oni mogli probiti cijene koje će strelovito uništavati gospodarstva u EU, rekao je.
Treba biti oprezan je ne znamo što će se događati kasnije, dodao je.
O koroni
Korona je još prisutna, mjere se popuštaju, i u Saboru će ih također popustiti. Očekuje potporu da svi zastupnici mogu biti u glavnoj dvorani, što će olakšati rad. Maske će morati još zadržati, kao i minutažu. Veseli ga puna Sabornica.
Što se tiče referenduma o COVID potvrdama, rekao je da će Vlada na idućoj sjednici poslati u Sabor izvješće o provedenoj analizi, vjerodostojnosti i prikupljenim potpisima. Kada mu Vlada to dostavi, on će dostaviti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, a oni će donijeti zaključak koji će poslati na plenarnu sjednicu. Sabor će od Ustavnog suda zatražiti da ispita jesu li pitanja u skladu s Ustavom, oni imaju rok od 30 dana da odgovore, nakon čega ćemo znati hoće li biti referenduma.
Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.
To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.
Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).
Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike
Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.
Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.
Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.
Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.
Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.
Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.
“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.
Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.
Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.
Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.
Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.
U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.
No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.
Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.
Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.
No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.
Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.
Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.
Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.
Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.
Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.
Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.
Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:
K Classic Sol morska krupna bočica 110g
GTIN 4063367419300
Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017
Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.
Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.
MUZEJ ANTIČKOG STAKLA: Izložba uz obilježavanje 15. godišnjice – HELMI REMES i SLATE GROVE “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”
Kako prepoznati psihopata za samo pet minuta: Psihijatri primjenjuju ove trikove
(FOTOGALERIJA) Svečano obilježen Dan općine Bibinje
FOTOGALERIJA / Izložba Mare Milin u Kneževoj palači
UZ MEĐUNARODNI DAN PRIMALJA / Dani otvorenih vrata rodilišta Opće bolnice Zadar od 6. do 10. svibnja
PRAZNIK RADA / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove srijede…
U ZGRADI POLIKLINIKE ZADAR / U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta. Donosimo sve detalje
OBLJETNICA / Zavod za javno zdravstvo Zadar u ponedjeljak slavi 80. rođendan. Proslava je na Trgu, i svi su pozvani
Koje piće je najbolje za hidrataciju? Ne, nije voda
VIDEO / Ima li vaš auto ovaj tajni gumb? Može vam spasiti život u hitnim situacijama
(VIDEO) Romantična Crvena jabuka ima pjesmu za “Prvi ples”
VIDEO / Ima li vaš auto ovaj tajni gumb? Može vam spasiti život u hitnim situacijama
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeNEDJELJOM U SPIZU? ZAŠTO NE? / Evo koji će trgovački lanci i trgovine u Zadru raditi 5. svibnja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeLIJEPE VIJESTI IZ PULE / Učenica iz Obrovca Dragana Buljević državna prvakinja iz povijesti!
-
Sport2 dana prije5. SVIBNJA / Niko Kovač dolazi u Zadar trčati Wings for Life World Run
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Predstavljena Monografija “Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru – Tragom bogate prošlosti”