Svijet
Lavrov: Nećemo napasti druge zemlje. Nismo napali ni Ukrajinu
Prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu u Turskoj su se sastali ruski i ukrajinski šefovi diplomacije – Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba. Nakon sastanka održali su odvojene konferencije na medije, na kojima su poručili da nije postignuto primirje.
“Kao rezultat razgovora mi smo pristali na to, zato što smo za svaki mogući kontakt glede pitanja koja su u korijenima današnje krize u Ukrajini te želimo iznaći način kako izaći iz ove krize”, rekao je Lavrov nakon sastanka.
Rekao je da se treba pridati dodatna vrijednost kontaktima, optuživši ukrajinsku stranu da umanjuje važnost pregovora koji se odvijaju na ruskom teritoriju između ruskog i bjeloruskog predsjednika.
“Civili su zapravo taoci dobrovoljnih bataljuna i snaga teritorijalne obrane, naime, koristi ih se kao ljudske štitove. Mi smo potvrdili, na zahtjev ruske strane, da se otvore humanitarni koridori, a sami uzroci i trenuci kad se otvaraju zapravo se temelje na situaciji na terenu i trebaju se odabrati najučinkovitije rute da bi se civili izveli iz gradova. Podsjetili smo kolege da je na posljednjem krugu pregovora Rusija predložila konkretne ideje glede nacrta pravnog dokumenta, a ukrajinska strana je uzela te ideje da bi o njima raspravila u Kijevu i rekli su da će nas izvijestiti vrlo brzo, uzimajući u obzir interese svih strana”, rekao je Lavrov.
Na pitanje kako napreduje vojna operacija, Lavrov je rekao da to izrađuje ministarstvo obrane i predsjednik Vladimir Putin, koji kažu da operacija ide po planu. “Vidimo koliko je opasno ponašanje naših zapadnih kolega, uključujući EU, koji su prekršili svoju ulogu time što su dostavljali smrtonosno oružje Ukrajini, uključujući protuzračno oružje, koje se može prenositi i koje trenutačno koriste teroristi i predstavljaju prijetnju civilima”, rekao je Lavrov.
Pitamo se žele li oni prekinuti s tom politikom stvaranja Ukrajine prijetnjom Rusiji. Nismo dobili odgovor kako će se oni postaviti u toj poziciji. Ne, ne planiramo napasti druge zemlje. Nismo napali ni Ukrajinu. Ukrajina predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Ruske Federacije, rekao je Lavrov.
Govoreći o Pentagonu, spomenuo je da je Pentagon na ukrajinskom teritoriju isprobavao biološko oružje, a kasnije zanijekao da provode ikakve operacije u Ukrajini. “To ne iznenađuje, a predstavnik UN-a je rekao da nemaju takve informacije. Ni to ne iznenađuje, naravno da su to Amerikanci činili u tajnosti, kao što to čine u drugim državama bivšeg Sovjetskog Saveza”, rekao je Lavrov.
“Što se tiče biološkog i toksičnog oružja, potrebno je otkriti sve aktivnosti na njihovom teritoriju, ali oni koji su u Ukrajini i nose oružje, trebaju shvatiti da će se smatrati odgovornima”, rekao je Lavrov.
O bombardiranju bolnice u Mariupolju
Upitan kako ruskom narodu opravdava bombardiranje dječje bolnice, i činjenicu da je pred Rusijom bankrot. “Nije prvi put da čujemo dramatične vriskove o takozvanim strahotama koje provode ruske oružane snage. Na sastanku Vijeća sigurnosti pri UN-u, tamo smo iznijeli činjenice o tom rodilištu. To je rodilište već dugo bilo u rukama bataljuna Azov i drugih radikalista i oni su sve trudnice i sve medicinske sestre maknuli iz tog rodilišta i tamo uspostavili bazu ultraradikalnog azovskog bataljuna pa vi sami izvucite zaključke kako se manipulira javnim mnijenjem diljem svijeta. Vidio sam izvješća da je to vrlo emotivno, nažalost, druga strana novčića predstavlja objektivniji pogled”, rekao je Lavrov.
“Ukrajina je nastavila biti slugom eksperimentalnih zapadnjačkih pokusa. Kad je NATO počeo zahtijevati da Ukrajina ima puno pravo hoće li ili ne u Savez i kad su se uspostavile vojne baze u Ukrajini, što je bila izravna prijetnja Ruskoj Federaciji, i kad sad počnete propitivati njezin status bez nuklearnog oružja, mi želimo vas zamoliti da se pridržavate načela sigurnosti na europskom kontinentu. Oni su rekli da možemo razgovarati o svemu, ali nemojte ni postavljati pitanje naše odluke o pristupanju NATO-u. Ali zašto bismo mi trebali slušati NATO kad kaže da ne predstavlja rizik za nas? Oni ne mogu s nama tako razgovarati. Mi smo vrlo jasno rekli da ne želimo militarizaciju u Ukrajini. Čak i bez NATO-a možete postaviti militarizaciju projektila usmjerenih prema našoj zemlji”, rekao je Lavrov, optuživši Ukrajinu za nacizam.
“Kad upozoravamo naše susjede NATO da se ne šire, mi to ozbiljno mislimo. Prema onome što je rekao predsjednik Zelenski, taj pristup polako postaje jasniji i njemu samome i to je razlog za optimizam, ali što se tiče naših gospodarskih problema, mi ćemo se znati nositi s njima. I u prošlosti smo se borili s poteškoćama, kad god je do njih došlo. Uvjeravam vas, mi ćemo prebroditi poteškoće. Nemamo nikakve iluzije glede toga je li Zapad pouzdan partner, nema nikakve sumnje da se to krši”, rekao je Lavrov, poručivši da će se Rusija znati nositi sa sankcijama i učiniti sve da Rusija ne ovisi o Zapadu.
O mogućem sastanku Putina i Zelenskog
Upitan je li moguće uskoro organizirati sastanak na predsjedničkoj razini, Lavrov je rekao da Putin nikad ne odbija kontakt, ali da ne bi voljeli da sastanci budu svrha sami sebi. “Mi smo uvijek za sastanak, ako možemo dati neku dodatnu vrijednost i riješiti problem. Ukrajinsko vodstvo je od neustavnog puča radije željelo održavati sastanke radi sastanaka samih i imitirati konkretne odluke. Kad smo postigli Sporazum u Minsku, Zelenski je stalno govorio da se trebamo sastati, a kad smo podsjetili svoje kolege 2019. u Parizu da je već bio održan sastanak u Parizu i da nijedna od odluka iz Minska nije bila provedena, oni su i dalje ponovili svoje pozive na sastanak. Ovaj način zamjenjivanja biti problema s nekim vanjskim učincima traže proširenje formata tako da se uključe i Velika Britanija i Turska, žele stalno formirati nešto paralelno, neke paralelne sastanke i stalno kijevsko vodstvo ima nekakve inicijative, a sve se one svode na to da žele zamijeniti ono što oni trebaju doista učiniti nekim vanjskim učincima. Putin neće odbiti sastanak sa Zelenskim, nadam se da će se uskoro pokazati potreba za takvim sastankom, ali dotad treba obaviti neke pripreme”, rekao je Lavrov.
Optužio je i medije da plasiraju gomilu lažnih vijesti.
SAD je otvoreno rekao da su njihovi veleposlanici bili upućeni da uvjere njihove zemlje da se pridruže sankcijama Rusiji, jeste li i vi nešto slično napravili s veleposlanicima u vašoj zemlji, upitali su ga novinari. “Što se tiče naših veleposlanika, mi ih brifiramo o našim položajima, stajalištima, i naši veleposlanici marljivo prenose te informacije čelnicima država u kojima se nalaze. No, mi nećemo trčkarati svijetom i upozoravati članice UN-a da slijede starijeg brata. SAD od Turske, Egipta, jugoistočne Azije pa čak i Kine da slijede jednostrane sankcije koje je uveo SAD. To je veliko nepoštivanje prema tim zemljama, ali, znate, u SAD-u sve prolazi”, rekao je Lavrov.
Upitan zašto bi ga ljudi trebali shvatiti ozbiljno, ako tvrdi suprotno onome što se vidi, Lavrov je rekao da nijedan zapadni medij nije prenio ono što Rusija govori zadnja tri dana. “Mi smo iznijeli svoje proširene poglede glede pitanja europske sigurnosti. Bilo nam je rečeno da je Ukrajina naša i da ćemo mi odlučiti što će biti s Ukrajinom i mnogo onoga što smo predložili bilo je odbačeno. Naša logika je jasna, mi želimo prijateljsku Ukrajinu, demilitariziranu Ukrajinu, koja neće zabranjivati ruski jezik, kulturu i Pravoslavnu crkvu, a ni postati nacistička zemlja”, rekao je Lavrov.
“Zapad je tada zašutio, a to dokazuje da Zapad traži samo jednu stvar od Ukrajine, da bi ona bila protiv svega ruskog”, rekao je.
Upitan je li bio postignut ikakav pozitivan ishod razgovora, Lavrov je rekao da su stigli u Tursku ne da bi bili zamjena za pregovarački put koji su odabrali ruski i ukrajinski predsjednik na bjeloruskom teritoriju. “Tamo je dano jasno objašnjenje što je potrebno da bi se riješio ovaj sukob, demilitarizacija, denacifikacija Ukrajine i još niz drugih stvari. Mi smo upozorili naše sugovornike da ovdje nećemo stvoriti usporedne pregovore, što je nešto što bi ukrajinska strana htjela. Nisam iznenađen time što je Kuleba rekao da nije postignut dogovor oko primirja. Nikakvo primirje ovdje nije trebalo ni biti postignuto”, rekao je Lavrov.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti