Hrvatska
Nošenje maski ostavilo je trag na naš imunitet: Prehlade će ubuduće biti jače?
Virolozi HZJZ-a slažu se da su dvije godine nošenja maski mogle ostaviti traga na naš imunitet jer se on jednostavno nije imao prilike “boostati” u kontaktu s drugim virusima. Tako bi nam i prehlade ubuduće mogle teže padati, i “baciti” nas u krevet kao i gripa.
Globalni sustav za nadzor i kontrolu nad gripom (GISRS) ove godine obilježava 70 godina postojanja. Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osnovan je 1952. godine da bi motrio česte promjene u virusima gripe i planiranjem cjepiva na temelju podataka o podtipovima gripe koji su u cirkulaciji, umanjio opći utjecaj ove sezonske bolesti. U tu su međunarodnu platformu danas uključena 142 nacionalna centra za praćenje gripe u 112 zemalja diljem svijeta, među njima i Hrvatske, i još šest suradnih centara WHO-a.
Ova je platforma izvrsno poslužila u vrijeme pandemije koronavirusa jer se kroz već uhodani mehanizam konzultacija moglo brže reagirati na pojavu novog virusa SARS-CoV-2. Pokazalo se da će GISRS imati nezaobilaznu ulogu u praćenju kretanja gripe i drugih respiratornih virusa s pandemijskim potencijalom.
“Povijest naše suradnje s GISRS-om dulja je od 20 godina, a ta je platforma definitivno bila jedna od važnih karika i u pandemiji COVID-19. Zahvaljujući članstvu na GISRS-u prati se virus gripe koji je sklon promjenama, a radi se i o izolacija virusa, kako na stanicama, tako i na staničnoj kulturi, čime se omogućava daljnja karakterizacija virusa. Naša je obaveza da odabrane izolate šaljemo u London, gdje se onda zajedno s ostalim izolatima, a tamo se prikupi oko 20.000 izolata gripe godišnje, odabiru sojevi koji će ući u cjepivo za sljedeću sezonu”, rekla je za Novi list dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
“U laboratorijima HZJZ-a tako su izolirali i koronavirus, ali ne zato da bi ga dijelili i slali u druge države, nego se ti uzorci koriste za interne potrebe testa neutralizacije. To je test kojim se određuje prisutnost neutralizacijskih protutijela nakon preboljenja ili nakon cijepljenja, na temelju kojeg se može utvrditi koliki je titar tih protutijela, odnosno koja je šansa da će se zbog prisutnosti takvih protutijela spriječiti pojava bolesti ili težih oblika bolesti u kontaktu s virusom. Za razliku od svih protutijela koja se detektiraju komercijalnim metodama, ova baš neutraliziraju virus”, tumači Tabain.
Iako je smrtnost od gripe niska, kreće se oko 0,1 posto, cjepivo protiv gripe svake se godine usklađuje s pretežnim sojevima za koje se procjenjuje da će biti dominantni u nadolazećoj sezoni, a cijepe se sve rizične skupine građana, stariji od 65 godina i osobe slabijeg imuniteta kako bi se izbjegli smrtni slučajevi i teža oboljenja kao posljedica gripe.
Posljednja je “prava” sezona gripe bila ona u zimi 2019./2020. godine, neposredno pred pandemiju koronavirusa.
“Već se pojavio covid-19, a mi smo još uvijek bili u sezoni gripe koja kod nas kreće obično sredinom prosinca, a onda eskalira oko Božića i Nove godine. U vrijeme kad se pojavio koronavirus, mi smo još uvijek intenzivno testirali virus gripe”, rekla je Tabain.
Tada je nastupilo potpuno zatišje, da bi se gripa opet pojavila 17. kolovoza, kad su detektirani prvi slučajevi gripe kod osoba koje su boravile na Jadranu. Uslijedilo je manje bolničkih infekcija tijekom kolovoza i rujna, a onda se situacija smirila.
“U toj međusezoni imali smo redovito, svaki tjedan, po nekoliko slučajeva gripe, što nije uobičajeno. Bilo ih je 200-tinjak do listopada, kad se situacija primirila. Ali od prosinca svaki tjedan detektiramo oko 40 slučajeva gripe tjedno. Uglavnom su to AH3 podtip, i pojedinačni slučajevi H1N1 pandemijskog soja gripe, ali on se javi doista sporadično, jedan do dva slučaja u 14 dana. No, gripa još uvijek ima priliku pokazati svoje lice”, kaže virologinja HZJZ-a.
Osim virusa gripe, i naravno omikrona, laboratoriji HZJZ-a potvrdili su i prisustvo respiratornog sincicijskog virusa (RSV). U pravilu se ranijih godina na Zavodu radilo 10.000 analiza tijekom sezone gripe, a broj je za vrijeme pandemije drastično smanjen. No, čak i u tom smanjenom broju detektirali su značajan broj pozitivnih uzoraka gripe, što znači da bi smirivanjem pandemije gripa mogla doći do izražaja.
Virolozi HZJZ-a slažu se da su dvije godine nošenja maski mogle ostaviti traga na naš imunitet jer se on jednostavno nije imao prilike”boostati” u kontaktu s drugim virusima. Tako bi nam i prehlade ubuduće mogle teže padati, i »baciti« nas u krevet kao i gripa.
“U pravilu se s virusima sretnemo u djetinjstvu i razvijemo neki bazični imunitet, ali budući da su ti virusi stalno prisutni, onda svoj imunitet obnavljamo ili održavamo aktivnim na način da kad dođemo u kontakt s virusom, da se sve stanice koje to pamte malo aktiviraju, obnove, i u pravilu nas štite od pojave bolesti”, objašnjava Tabain.
“Kako nosimo maske, ne podražujemo taj naš imunološki sustav i ne podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni imunološki fitnes… Tako se već pokazalo da i infenkcije virusima koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog kojih tek malo šmrcamo ili imamo neku tek blago povišenu temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada mogu izazvati i teže kliničke slike”, upozorava Tabain.
Ali takvo stanje ne bi trebalo dugo potrajati jer ćemo prestankom nošenja maski opet biti u kontaktu sa svim mikroorganizmima i funkcionirati kao i ranije.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom
-
magazin5 dana prije
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.