Hrvatska
Kako je pandemija utjecala na mentalno zdravlje Hrvata: “Rekla bih da smo dobro”
Socijalna psihologinja Dinka Čorkalo Biruški razgovarala je u Točki na tjedan s Milom Moralić o posljedicama pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje.
Objasnila je da se istraživnajem htjelo vidjeti kako ćemo pretrpjeti posljedice svega onoga što je donijela pandemija koronavirus. “Krenuli smo s ciljem da vidimo kakve su posljedice pandemije i kako smo se mi kao društvo suočili s tim”, govori.
“Važno je naglasiti tri elemeneta. Kad je u pitanju mentalno zdravlje, rekla bih da smo dobro. Početni efekt pandemije na mentalno zdravlje je vidljiv, ali nakon tog početnog pogoršanja dolazi do poboljšanja i možemo ga kontinuirano pratiti. Vidi se efekt lockdowna i dalje se oporavljamo. Dominantno obilježje je otpornost. To je dobra vijest. Taj optimizam ne smije baš sasvim ponijeti. Mi smo identificirali grupe građana koje su vulnerabilnije, kao što su žene koje su podnijele silan teret, kao što su imovnski slabije stojećei građani, stariji i mlađi. Naša pozornost treba biti usmjerena na ove ranjive grupe”, govori.
“Drugi element je naše društveno zdravlje u pogledu ovog vezivog socijalnog kapitala. Mi smo čvrsto povezana grupa građana. Hrvatska ima vrlo visoke razine solidarnosti, ona je tkivno obilježje hrvatskog društva”, kaže Biruški.
“Treći element je ono o čemu se odmah na početku pitali, hoće li građani pristati na uskrate građanskih prava. Naše istraživanje pokazuje da hrvatski građani nisu spremni na uskratu demokratskih vrijednosti. Kako pandemija odmiče, tako smo sve manje spremni na to”, kaže.
“Ono gdje smo kao društvo jako zakazali je institucionalno povjerenje. Mi vidimo kontinuiran pad povjerenja u institucije, osobito u tijelo koje je upravljalo pandemijom i koje doživljava vrlo strmi pad tijekom pandemije. Taj oblik političkog nepovjerenja će biti najveća teškoća i izazov u postpandemijskom razdoblju”, kaže.
Na pitanje što ju je najviše iznenadilo tijekom istražvianja, ona kaže kako nije bilo većih iznenađenja, ali da se uvjerila da su “ljudi vrlo otporna bića” i da je to vrlo važna karakteristika i da je to nalaz koji se treba naglašavati i isticati.
“To je jedna od lekcija koju trebamo naučiti iz pandemije. Zašto je to važno? Zato da bi mogli jačati građane”, zaključuje. Najvažnije je to što se skinula stigma s pitanja mentalnog zdravlja, kaže.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




