Connect with us

Hrvatska

Pred nama i poskupljenje mesa: “Rast cijena neće biti manji od 30 posto”

Objavljeno

-

“Problem je sektorski i moja je procjena je da će se takva situacija odraziti na rast cijena mesa. Poskupljenje se može očekivati krajem prvog kvartala”, govori direktor Purexa Milivoj Dragošević.

Purex, jedan od najzanimljivijih integriranih sustava proizvodnje purećeg i pilećeg mesa i prerađevina od svinjskog mesa, posluje stabilno i prošle je godine ostvario 70 milijuna kuna prihoda. Profitabilnost poslovanja te obiteljske tvrtke, koja je prošla težak razvojni put zbog inzistiranja na visokim standardima primjerenim organskoj i ekološkoj proizvodnji, ni u jednom trenutku, prema riječima vlasnika i direktora Milivoja Dragoševića, nije dovedena u pitanje iako je zbog porasta ulaznih troškova malo manja nego lani.

“Nemamo posebnih problema osim što je općenito u sektoru stočarstva vidljiv problem rasta cijena sirovina stočne hrane. S druge strane, cijena mesa još je diskontna. Slična je situacija u mljekarstvu, uzgoju svinja i peradi, a malo se, doduše, oporavila cijena junetine. Takva situacija nije samo kod nas nego u čitavoj Europi. Doduše, u većini zemalja Europske unije stočarski sektor ima ozbiljnije mjere podrške dok su kod nas subvencije kojima bi se takva situacija trebala premostiti male”, ističe Dragošević, koji smatra da je rast cijena mesa neizbježan, piše Jutarnji list.

Sektorski problem

“Problem je sektorski i moja je procjena je da će se takva situacija odraziti na rast cijena mesa. Poskupljenje se može očekivati krajem prvog kvartala. To, nažalost, nije dobro za kupce i potrošače i svakako će se odraziti na standard građana, ali drugog izlaza, očito, nema. Ako se cijena mesa ne poveća, u ovakvoj situaciji neće ga imati tko proizvoditi. Ne mogu cijene u maloprodaji biti niže od proizvodnih”, objašnjava Dragošević.

Na pitanje koliko bi mogle porasti cijene, Dragošević kaže da je to teško prognozirati, ali smatra da rast neće biti manji od 30 posto.

“Ove nam godine situaciju otežava i ptičja gripa, zbog koje je u europskim zemljama dio peradi uništen. Mi, na sreću, još nemamo tih problema jer u blizini nemamo slučajeva detektiranog virusa ptičje gripe. Osim toga, naša je perad u zatvorenim objektima. Situacija vezana uz virus ptičje gripe može se odraziti na smanjenje proizvodnje mesa peradi, a to također može utjecati na cijenu na tržištu”, napominje on.

Što se tiče Purexa, Dragošević otkriva da su u ovoj godini u proizvodnji zaposlili 20 novih radnika, i to uglavnom iz inozemstva jer, nažalost, domaći radnici nisu zainteresirani za ovu vrstu poslova.

Radnici iz Nepala i Filipina

Zaposlili su i desetak domaćih radnika u prodaji.

“U tom se dijelu još može pronaći dobar domaći kadar. Već nam je stiglo petnaestak radnika iz Nepala i Filipina, a očekujemo ih još pet, šest uskoro. Time bi za ovu godinu zadovoljili naše potrebe za radnicima. Inače, imamo trenutno 235 zaposlenika”, kaže on za Jutarnji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljen novi Crobarometar: Mnoga poznata lica ne prelaze izborni prag na europskim izborima

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je istraživanje o ozračju među hrvatskim građanima uoči izbora za Europski parlament. Rezultati pokazuju da je interes građana za izlazak na ove izbore niži nego za izbore za Sabor, što je u skladu s dosadašnjom izlaznošću na Europske izbore.

Prema istraživanju koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, na izbore za Europski parlament 9. lipnja izaći će nešto više od 33 posto građana. Vjerojatno će glasovati njih 37,5 posto, vjerojatno neće glasovati 12,4 posto, sigurno neće glasovati 12,1 posto, a ne zna ili nije sigurno gotovo 5 posto ispitanih.

Dnevnik Nove TV

Zasad izborni prag od 5 posto prelaze sljedeće liste: HDZ s 28,5 posto podrške, SDP i partneri sa 17,8 posto, politička platforma Možemo! s gotovo 10 posto, Domovinski pokret sa 7,4 te Most s partnerima s 5,4 posto glasova.

Dnevnik Nove TV

Blizu izbornog praga su IDS i partneri s 3,8 posto, lista predvođena influencericom Ninom Skočak je na 1,9 posto, a Pravo i pravda, stranka trenutačnih europarlamentarca Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića ima potporu svega 1,8 posto birača.

Potporu ispod 1 posto ima Odlučnost i pravednost Karoline Vidović-Krišto, kao i Javno dobro, politička platforma koja okuplja volontere i ljubitelje životinja.

Među strankama s manje od pola posto podrške je lista predvođena još jednim hrvatskim europarlamentarcem Ladislavom Ilčićem, kojega podržava svega 0,2 posto ispitanih. Neodlučno je gotovo 15 posto ispitanika.

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Treba napomenuti i kako je istraživanje provedeno u prvim tjednima svibnja pa rejtinzi pokazuju snagu stranaka iz tog razdoblja.

Istraživanje o europskim izborima za Novu TV provela je agencija Ipsos u okviru svibanjskog Crobarometra, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CROBAROMETAR: HDZ je i dalje vodeći – ima najveću podršku u posljednjih godinu dana

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je rezultate istraživanja Crobarometar za svibanj.

Istraživanje je provedeno u prvoj polovici svibnja, a to su razdoblje prvenstveno obilježili pregovori stranaka nakon izbora s ciljem formiranja parlamentarne većine i dogovora oko sastava buduće Vlade. Tijekom provedbe istraživanja potvrđen je dogovor HDZ-a i partnera s DP-om te je konstituiran 11. saziv Hrvatskog sabora, navodi Dnevnik Nove TV.

HDZ je i dalje vodeći te ima podršku 30,5 posto zainteresiranih birača, što im je istovremeno i najveća podrška u posljednjih godinu dana. SDP je i dalje drugi s podrškom od 20,2 posto, točno dva posto manje nego mjesec ranije, Možemo! podržava 11,1 posto ispitanih i u blagom je padu, a Most ovaj mjesec može računati na podršku 8,6 posto ispitanih. Što se tiče rejtinga Domovinskog pokreta, od ulaska u vladajuću koaliciju, mogu se uočiti zanimljive promjene – u odnosu na prethodni mjesec su u padu i to za gotovo tri postotna poena. Sada ih podržava 7,4 posto ispitanih, što pokazuje kako je dio glasača razočaran smjerom pregovora i dogovora.

S druge strane, raste broj neodlučnih, sada je na 10,6 posto, dok je za jedan posto (11,6) više onih koji su za neke druge opcije, ali od njih sve stranke imaju manje od dva posto potpore, piše Dnevnik.hr.

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Zoran Milanović, kojem popularnost posljednjih mjeseci blago pada, pa i ovaj mjesec, od svih promatranih političara ima najbolji dojam. Za 47 posto ispitanih on je pozitivac. Slijedi ga Božo Petrov o kojem pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih. Premijer Andrej Plenković na trećem je mjestu. 39 posto ispitanih o njemu ima pozitivan dojam. Sa samo jedan posto manje, na četvrtom mjestu je Tomislav Tomašević, a top 5 zatvara Dalija Orešković. Ovaj put spomenut ćemo i šesto mjesto jer tu se smjestio čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je još prošli mjesec bio na drugom mjestu. Bilježi velik pad. Tada je o njemu pozitivan dojam imao svaki drugi, a sad tek svaki treći ispitanik, objavio je Dnevnik Nove TV.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu