Hrvatska
Pandemija koronavirusa uzrokovala je epidemiju – komplikacija dijabetesa
Zbog straha od infekcije, jer osobe s dijabetesom su podložnije razvoju teže kliničke slike u slučaju da dobiju covid-19, puno njih se nije javilo ni svom liječniku obiteljske medicine, a kamoli dijabetologu. Posljedice zanemarivanja redovitih kontrola u slučaju osoba sa šećernom bolešću mogu biti teške
Osim s pandemijom koronavirusa, svijet se suočava s još jednom pandemijom – šećerne bolesti. Osobito u razvijenom dijelu svijeta, sve je više pretilih osoba, a zahvaljujući višku kilograma, sjedilačkom načinu života i nezdravoj prehrani, dijagnoza dijabetesa dobiva se sve ranije. Svako treće dijete koje ima problem s debljinom u vrtićkoj dobi može računati s pretilošću i kad odraste, a svako drugo dijete koje problem s težinom ima u školi, bit će pretilo i u odrasloj dobi. Zabrinjavajuće statistike posebno su porazne za Hrvatsku, koja je po udjelu pretilih osoba u samom europskom vrhu, a procjene govore o čak pola milijuna ljudi s dijagnosticiranim ili prikrivenim dijabetesom, piše Novi list.
Sveučilišna klinika za dijabetes i endokrinologiju »Vuk Vrhovac« koja djeluje u okviru Kliničke bolnice »Merkur« u Zagrebu, jedno je od mjesta gdje se nastoji doskočiti ovoj prijetećoj bolesti modernog doba. Predstojnik Klinike, prof.dr. Dario Rahelić, kaže kako su liste čekanja na cjeloviti pregled dijabetologa smanjili na samo jedan dan, a svojim pacijentima osiguravaju kompletnu dijagnostiku i obradu te utvrđivanje mogućih komplikacija bolesti u samo dva dana.
U Hrvatskoj dijagnozu šećerne bolesti ima više od 300.000 ljudi, a procjene su da ih je tijekom pandemije bez dijagnoze ostalo još 20.000 te da u Hrvatskoj još oko 200.000 ljudi ne zna da ima dijabetes. Dakle, radi se o brojci od čak pola milijuna građana. Zato, veli šef Klinike »Vuk Vrhovac«, treba raditi puno na prevenciji šećerne bolesti, ranom otkrivanju bolesti, pravovremenom liječenju, sprečavanju i ranom otkrivanju komplikacija.
“Nama dolaze na prvi pregled pacijenti iz čitave Hrvatske, osobito iz krajeva s manjkom dijabetologa, a nastojimo im u dva dana napraviti sve potrebne pretrage kroz dnevnu bolnicu. Napravimo kompletni sistematski pregled da dobiju uvid ne samo u regulaciju šećerne bolesti, nego i tlaka, ostalih rizičnih čimbenika, da vide imaju li promjene na karotidnim žilama, na očima, živcima, bubrezima… Možemo napraviti probir kroničnih komplikacija, i to doslovno u dva dana”, ponosan je prof. Rahelić.
Pandemija koronavirusa unazadila je pravodobno dijagnosticiranje i praćenje oboljelih od dijabetesa. Zbog straha od infekcije, jer osobe s dijabetesom su podložnije razvoju teže kliničke slike u slučaju da dobiju COVID-19, puno njih se nije javilo ni svom liječniku obiteljske medicine, a kamoli dijabetologu. Posljedice zanemarivanja redovitih kontrola u slučaju osoba s šećernom bolešću, nažalost, mogu biti teške.
“Čim je onaj prvi lockdown prestao, dolazili su nam pacijenti s vrlo uznapredovalim komplikacijama u smislu gangrena, puno njih je nažalost i ostalo bez noge ili su imali vrlo uznapredovali lokalni nalaz ranica ili čak pravih gangrena na nogama, samo zato jer su se bojali doći liječniku na pregled, navodi Rahelić. Virtualni pregledi i elektroničke konzultacije koje je oboljelima osigurao HZZO putem A5 uputnice, sigurno ne mogu u potpunosti zamijeniti pregled uživo, ali mogu jednom dijelu pacijenata ipak olakšati dobivanje skrbi bez fizičkog dolaska liječniku, dodaje. Uvelike će to pomoći pacijentima s udaljenih otoka poput Lastova ili Visa, ili iz mjesta u kojima nema dijabetologa”, rekao je Rahelić.
Hrvatski građani nemaju razvijenu svijest o rizicima od dijabetesa
I u Europi i svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, za vrijeme pandemije koronavirusa nastupila je epidemija komplikacija dijabetesa. Nakon prvog zatvaranja pacijente se, veli Rahelić, sustavno pozivali na preglede, osobito one kojima regulacija šećerne bolesti nije zadovoljavajuća ili imaju nekakve komplikacije. U Klinici su uveli rad u smjenama, osigurali cijepljenje za svoje pacijente, pa se tako velik broj pacijenata upravo u Klinici cijepio trećom dozom, a neke su liječnici »Vuka Vrhovca« nagovorili na prvo cijepljenje. U planu je sada uvesti i cijepljenje protiv pneumokoka, uzročnika upale pluća koji je – upozorava Rahelić – potcijenjen problem u osoba s dijabetesom, a procijepljenost je među pacijentima vrlo niska.
Život sa šećernom bolešću danas je, zahvaljujući sveobuhvatnoj skrbi i novim lijekovima, daleko lagodniji nego u prošlom stoljeću, a u zadnja dva desetljeća napravljen je ogroman pomak u liječenju.
Problem je, međutim, u tome što hrvatski građani nemaju razvijenu svijest o rizicima od dijabetesa, što nezdravo žive, premalo se kreću, i imaju višak kilograma. U vrhu smo Europe po stopi pretilih, čak i među djecom, a opće je poznato da nam se i djeca i odrasli premalo kreću i bave fizičkom aktivnošću, a uzimaju previše nezdravih kalorija. Sve to vraća se na naplatu postavljanjem dijagnoze šećerne bolesti, kada osoba već ulazi u začarani krug međusobno povezanih stanja koja vode u razvoj komplikacija krvožilnog sustava, vida, i oštećenja drugih organa. Šećerna bolest često se, kaže naš sugovornik, otkrije tek kad osoba završi na hitnoj. »Kad ih pitate znaju li da imaju dijabetes, odgovaraju da ne znaju, ili da su imali granične vrijednosti. A već se i u predijabetesu razvijaju komplikacije. Svi misle da moraju imati klasične simptome, učestalo žeđanje, mokrenje, gubitak težine, ali to se događa kad je šećer u krvi jako visok, a primjerice kod vrijednosti od 8 ili 9 mmol/L simptoma nema, a kronične komplikacije već se počinju razvijati, upozorava.
Važno je, kaže, raditi na prevenciji razvoja dijabetesa, već od najranije dobi, a kod pacijenata s dijagnozom na pridržavanju uputa od liječnika.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




