Hrvatska
Plenković: Novac građana u bankama će se automatski pretvoriti u euro
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Podsjetio je na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.
“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, poručio je premijer.
“Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija”, rekao je navodeći da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica. Napomenuo je i da je dio oročne štednje i kredita vezano uz euro.
“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, poručio je Plenković.
Govorio je i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Cilj je da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme i da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način.”
“Za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro”
Naveo je da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.
“Danas godinu dana – 17. sječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima”, rekao je.
“Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu”, kazao je Plenković.
“Građani mogu besplatno zamijeniti novčanice i za pet godina”
Govorio je i isticanju cijena u eurima i kunama.
“Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima”, dodao je, navodeći da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
“Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure”, kazao je Plenković.
“Dualno isticanje cijena obvezno do 5. rujna”
Ministar Marić je također govorio o dualnom iskazivanju cijena. “Od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje, do tog trenutka je dobrovoljno.”
Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, progodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti… “Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, kaže Marić.
Kaže da je to zbog ograničenog prostora a velikog broja artikala, kao što je primjerice u slučaju kisoka.
Marić je komentirao i koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji. “Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, kaže Marić.
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.
Naveo je da će niz tijela nadzirati ovo dualno isticanje cijena. Pozvao je građane da budu aktivni u javnom savjetovanju.
Porast cijena zbog uvođenja eura?
Ministar financija komentirao je i možemo li očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.
“Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj prvohj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda”, objasnio je ministar Marić.
Dodao je da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena. “Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove.”
“Pozitivni efekti su puno veći i značajniji”, dodao je ministar.
“Ako netko diže cijene, odite kod nekog drugog”
Guverner HNB-a Boris Vujčić također je komentirao ako će uvođenje eura utjecati na inflaciju.
“Što se tiče inflacije, ona je porasla u drugim zemljama od 0,02 do 0,04 posto”, rekao je guverner.
Vujčić je govorio i o neporavdanom rastu cijena. “Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena.”
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




