Connect with us

Hrvatska

HZJZ objavio detalje novih preporuka: Tko je bliski kontakt, kad u izolaciju?

Objavljeno

-

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene.

Na početku preporuka pronaći ćete istaknute izmjene u odnosu na prethodnu verziju preporuka, a u nastavku kompletne preporuke kako se zaštititi od zaraze te kako postupati u slučaju kontakta.

Izmjene u odnosu na prethodnu verziju
Izmijenjene su preporuke o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih s obzirom na ubrzano širenje varijante omikron i ograničene kapacitete testiranja, što dovodi u pitanje mogućnost testiranja prioritetnih skupina.

Također, zbog potrebe održavanja funkcioniranja društva općenito, zdravstvenog sustava i drugih esencijalnih službi, skraćena je izolacija i karantena osobama u kojih skraćivanje izolacije i karantene ne nosi veliki rezidualni rizik.

Sažetak izmjena:
– Rezultate brzog antigenskog testa nije potrebno potvrđivati PCR testom.

– Za testiranje zdravih kontakata u kolektivu i zdravih bliskih kontakata koji ne podliježu karanteni (osobe potpuno cijepljene unutar 4 mjeseca, odnosno 2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom, osobe koje su preboljele covid-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe cijepljene nakon preboljenja) mogu se koristiti komercijalni brzi testovi za samotestiranje koji su temeljni na uzorku brisa nosa. Ako je rezultat pozitivan, treba ga potvrditi brzim antigenskim testom (BAT) u medicinskoj ustanovi.

– S obzirom na visoku incidenciju i prevalenciju infekcije, pozitivan BAT test u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama je dovoljan za potvrdu bolesti (nije nužna potvrda PCR testom).

– Karantena za bliske kontakte koji su cijepljeni ili preboljeli covid-19 prije više od 4 mjeseca traje sedam dana.

– Izolacija asimptomatskih osoba inficiranih SARS-CoV-2 virusom traje sedam dana ako su: 1. cijepljene s dvije doze cjepiva koje se prima u dvije doze unutar četiri mjeseca, odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dva mjeseca, 2. docijepljene, 3. preboljele covid-19 unutar četiri mjeseca ili 4. nakon preboljenja primarno cijepljene.

– Izolacija osoba s blagim do umjerenim oblicima bolesti covid-19 traje sedam dana ako su: 1. cijepljene s dvije doze cjepiva koje se prima u dvije doze unutar četiri mjeseca odnosno jednom dozom Janssen cjepiva unutar dva mjeseca, 2. docijepljene, 3. preboljele covid-19 unutar četiri mjeseca ili 4. nakon preboljenja primarno cijepljene; ako su tri dana afebrilne bez upotrebe antipiretika.

  1. Postupak s bliskim kontaktima oboljelog od bolesti COVID-19
    Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog, osim kasnije navedenih izuzetaka, upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji.

Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati brzim RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom (BAT) unutar pet dana od izlaganja, a u ovu svrhu prikladni su i brzi testovi za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa (dostupni putem ljekarni). Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/ samoizolacije.

Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test nije potrebno potvrditi RT-PCR testom, ali je brze testove za samotestiranje potrebno potvrditi brzim antigenskim testom (BAT-om) u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi. Potvrda pozitivnih rezultata brzih testova za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa i brzih antigenskih testova se neće moći provoditi PCR-om sljedećih tjedana jer se ograničeni kapaciteti PCR testiranja trebaju prioritetno koristiti za testiranje oboljelih i unutar zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Osobe koje su cijepljene unutar 4 mjeseca (2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom), preboljele COVID-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe koje su se cijepile nakon preboljenja ne podliježu karanteni. Karantena traje sedam dana za bliske kontakte koji su potpuno cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 prije više od 4 mjeseca.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite. Ako bolesnik i/ili bliski kontakt pripadaju kategorijama kojima se izolacija i/ili karantena može skratiti na sedam dana, onda se računa po sedam dana umjesto 10 dana.

Kad god je moguće, potrebno je pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome, osim ako su imunokompromitirane ili rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga
smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, imunokompromitirane osobe i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), mogu prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:
– dijeljenje kućanstva s bolesnikom

– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19

– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj
ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… Svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti

– zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a

– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u sljedećim situacijama:

Bliski kontakti izuzeti od karantene
– osoba koja je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 4 mjeseca od kontakta

– osoba koja je preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze)

– docijepljena osoba

– osoba primarno cijepljena (1 dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva, ali ne više od 4 mjeseca (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 2 mjeseca)

Za njih vrijedi pravilo: Trebaju se testirati odmah nakon zadnjeg kontakta te je preporučljivo da se testiraju 5-7 dana od kontakta komecijalnim brzim antigenskim testom za samotestiranje koji se temelji na uzorku brisa nosa ili BAT-om u ovlaštenoj ustanovi bez obzira na izuzeće od karantene.

Obavezno se strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija (nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja, pojačana briga o higijeni) slijedećih 14 dana od zadnjeg kontakta.

Zdravstveni djelatnici i djelatnici u drugim ustanovama koji dolaze u kontakt s osjetljivim pojedincima, a pripadaju gore navedenim kategorijama također se izuzimaju od karantene ali se preporuča testiranje nakon bliskog kontakta učestalije, tj. odmah nakon rizičnog kontakta te svaka 3 dana i završno 14. dan nakon zadnjeg kontakta. Bez obzira što su izuzeti od karantene moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege. Takvi djelatnici ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničke pauze za kavu, gablece, marende i sl). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi, osobu treba odmah izolirati i uputiti na testiranje na SARS-CoV-2.

Neke osobe koje su preboljele COVID-19 ili cijepljene, a ne svrstavaju se niti u jednu od kategorija navedenih ranije, podliježu karanteni nakon bliskog kontakta u trajanju od sedam dana.

Bliski kontakti u kojih karantena traje sedam dana:
– osoba koja je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) prije više od 4 mjeseca

– osoba primarno cijepljena (s 2 doze cjepiva koje se primjenjuju u dvije doze prije više od 4 mjeseca i kod cijepljenih jednom dozom Jannsen cjepiva, prije više od 2 mjeseca)

Karantena u trajanju od sedam dana, bez potrebe za testiranjem ako osoba ne razvije
simptome. Ako osoba razvije simptome, potrebno je testirati brzim antigenskim testom (BAT). U slučaju pozitivnog BAT nalaza, osoba se podvrgava izolaciji u trajanju od deset dana,
pri čemu se dan početka simptoma računa kao nulti dan. U slučaju negativnog BAT nalaza prekid karantene po isteku sedam dana, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i
kontinuiranog nošenja maske slijedećih sedam dana.

Idealno bi bilo da se osobe izuzete od karantene i osobe koje razviju simptome tijekom karantene testiraju BAT-om kod izabranog liječnika, koji može na temelju pozitivnog rezultata testa odmah osobi promijeniti status karantene u izolaciju.

S obzirom na očekivan velik broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima (epidemiolozima, školskim liječnicima, izabranim liječnicima obiteljske medicine, izabranim pedijatrima) kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora.

Stoga apeliramo na savjesnost oboljelih građana da se izoliraju te obavijeste svoje bliske kontakte o potrebi karantene. Bliske kontakte molimo da se podvrgnu karanteni i jave svojem izabranom liječniku radi evidencije i daljnjeg postupanja (reguliranje bolovanja odnosno testiranje).

  1. Prioritetne skupine za testiranje su:
    2.1. Sve simptomatske osobe s postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, glavni prioritet za testiranje su simptomatske osobe. PCR test, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku u osoba koje imaju povećan rizk za razvoj teških oblika bolesti COVID-19 . Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID- 19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza (bez obzira radi li se o brzom antigenskom ili PCR testu). Bliski kontakti simptomatske osobe koja čeka rezultate testiranja također ostaju u karanteni, naročito obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza, osim ako pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene. U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do ispunjenja kriterija za završetak izolacije (vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni ako ne pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene.

Uzimajući u obzir da je od početka školske godine znatno porastao udio školske djece među novooboljelima, podsjećamo na potrebu testiranja učenika kod simptoma koji mogu upućivati na COVID-19.

2.2. Bliski kontakti izuzeti od karantene

2.3. Asimptomatske osobe koje nisu bliski kontakt oboljeloga

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom
sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana). Mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a.

Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.

Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ali samo ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji. Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.). Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

Uputnice za testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

  1. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19
    Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARS-CoV-21 i prilagođene su potrebi održavanja funkcioniranja društva u uvjetima širenja visokozarazne omicron varijante te su podložne promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2. Početak simptoma bolesti, odnosno dan uzimanja brisa koji je pozitivan kod asimptomatskih infekcija, računa se kao nulti dan bolesti.

Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma kao nulti dan.

Izolacija asimptomatskih osoba iz kategorija kontakata izuzetih iz karantene traje sedam dana, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu sa drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera.

II. Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma COVID-19

– prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti za osobe koje nisu izuzete od karantene ILI najmanje sedam dana od prvog dana bolesti za osobe iz kategorija izuzetih od karantene, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu sa drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19

– prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti

IV. Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika

– značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19 i prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti ILI osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je brvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

  1. Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pravoslavci danas slave Uskrs

Objavljeno

-

By

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu