Hrvatska
NOVA EU PRAVILA: 25 posto poljoprivrede mora biti eko, Hrvatska sada ima sedam
Hrvatska je do kraja godine dužna Bruxellesu poslati Strateški plan poljoprivrede usklađen sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Ogroman novac stoji na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima i selu do 2027. godine, no za sada je malo informacija o tome u što će se i kako ona prioritetno ulagati.
Komentirajući Zajedničku poljoprivrednu politiku i kako će ona konkretno utjecati na prosječnog poljoprivrednika, ministrica Marija Vučković je rekla:
“Teško je opisati prosječnog, registrirano je oko 173.000 poljoprivrednih gospodarstava od kojih 110.000 podnosi zahtjeva za potpore. To je velik broj, mnogi su jako mala gospodarstva, a postoje i ona velika u europskom kontekstu. Naše su analize pokazale da se manja gospodarstva brže prilagođavaju. Poljoprivrednici su već godinama usklađeni sa zelenim ambicijama EU, no ovo vrijeme zahtijeva dodatne obaveze, brojni su noviteti… Hrvatska stoji bolje što se tiče upotrebe pesticida u odnosu na prosjek EU-a. No, ne treba se opustiti, treba sačuvati okoliš, a plan završiti tako da najbrže doprinosi ciljevima. Neformalnu verziju smo predali Komisiji, dobili smo niz komentara, poneku kritiku, a što se tiče situacije u Hrvatskoj, imali smo dva kruga konzultacija i sad imamo treću da se potaknu osjetljive teme.”
Na pitanje koje su to osjetljive teme, Miroslav Kuskunović je rekao:
“Hoće li se ograničiti veličina poticaja za velike i male, to je ključno pitanje. Ako veliki dobivaju ogromne novce, a uskrate im se, bit će zakinuti za taj dio novca. Činjenica je da imamo problema u stočarstvu, taj sektor je u najvećim problemima, treba ga revitalizirati i obnoviti. U ratarstvu smo jako dobri, ostvarujemo rekorde, ali tragedija hrvatske poljoprivrede je to što izvozimo sirovinu, nismo investirali u preradbene kapacitete da se sirovina preradi i dodije na dodanoj vrijednosti.”
Najveći problem u poljoprivredi tržište i nedostatak znanja
Jesu li strahovi poljoprivrednika opravdani, Vučković objašnjava:
“Govedarstvo očekuju posebni izazovi zbog okolišne politike, ali govedarska proizvodnja u Hrvatskoj nije samodostatna, proizvodnja mlijeka od 2013. pala je za 13%, na 50% smo potpora, uvozimo velike količine mesa. Ne želimo smanjiti govedarsku proizvodnju, planiramo rasti i u vrijednosti i količinama. Nismo planirali značajan porast broja grla, nego povezati ratarsku proizvodnju sa stočarskom. Po posljednjim natječajima vidimo da smo koncentrirani na tu problematiku.”
Govorili su i o mjerama i planovima za mlade poljoprivrednike.
“Radi se o velikim novcima, ali na terenu se čuje da je distribucija novca bila loša. Imamo cijepanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje se prebacuje zemlja na druge članove obitelji. Najveći problem u poljoprivredi svih ovih godina je tržište i nedostatak znanja. Njima treba podrška i kroz savjetodavnu službu da bi se mogli nositi s konkurentima u EU-u. Trebaju nam mladi koji će se nositi s digitalizacijom, modernom tehnologijom i slično”, rekao je Kuskunović.
“Osim omotnice za izravna plaćanja posebna je operacija unutar drugog stupa. To je program ruralnog razvoja, odnosi se baš na investicijsku potporu za preuzimanje gospodarstava mladima. Planirali smo iz EU sredstava više od 79 milijuna eura uz dodatak nacionalnih sredstava”, dodala je Vučković.
“Ako će Europa imati 25% eko proizvoda, to će biti hiperprodukcija skupih proizvoda”
Govoreći o nacrtu poslanom u Bruxelles rekla je:
“Što se tiče investicijskog dijela, i dalje ćemo ulagati u preuzimanje novih tehnnologija, modernizaciju, restrukturiranje, preradu. Kad govorimo o prvom dijelu, najveći su izazovi eko sheme. Ponudili smo šest vrsta eko shema. To je primjena određenih agro okolišnih standarda iznad osnovnih praksi.”
Prema standardima EU do 2030. Hrvatska bi trebala imati 25 posto eko organskog uzgoja, no koliko je to realno?
“Hrvatska ima mogućnost, ali to će biti velik izazov. Izrađujemo nacionalni akcijski plan za ekološku poljoprivredu, prezentirat ćemo uskoro nove prijedloge vezane za ekološku hranu”, objasnila je Vučković.
Na pitanje postoji li strah među europskim poljoprivrednicima da eko poljoprivreda znači manje proizvodnje, Kuskunović je rekao:
“Imamo velike površine, a malu proizvodnju. Velik dio su pašnjaci koje ne prati proizvodnja. Oni dobivaju novce za neke površine, samo bi to trebalo napuniti stokom da to fukcionira. Austrija je već dosegnula standarde, njihov problem je da nemaju eko proizvode kome prodati. Ako će cijela Europa proizvoditi 25% eko proizvoda, to će biti hiperprodukcija skupih proizvoda. Eko poljoprivreda zahtijeva drugačiju proizvodnju, znanja i investicija, zato je skuplja.”
Komentirali su i može li naša struktura proizvođača ispuniti takve ciljeve.
“EU cilja rast površina, a treba ga pratiti rast organske, zdrave hrane koja je pristupačna cijenama većini stanovništva. Pametnim programiranjem moguće je to dobro povezati”, rekla je Vučković.
Kuskunović je dodao: “I u prethodnom periodu smo imali dosta novaca za poljoprivredu. No, imamo problem s tržištem. Hrvatsko tržište se otvorilo nabavci sirovina na svjetskim tržištima. Hvalili smo se kako otvaramo trgovačke centre, kvadrate, ali sa stranim trgovačkim lancima došla je njihova roba. Imamo dobru proizvodnju, ali ne možemo imati 50 vrsta bućinog ulja. Moramo se boriti za police trgovina, da imamo ponudu. Hrvatska ima prosječnu cijenu sto litara maslinovog ulja 700 ili 800 eura, prosjek EU je 400 do 500 eura, a u Portugalu i Španjolskoj je 200 do 300 eura. Sedamdesetih godina u Tunisu su naši agronomi pomagali kako napraviti plantaže maslina. Profilirali su se kao zemlja izvoza maslinovog ulja, dok mi oko 50% još uvijek uvozimo.”
Model blagdanskih bonova za kupnju kod OPG-ova
Ministrica je dodala da je problem prepoznat, da kvalitetu imamo, ali moramo povećati količinu ovako kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama.
Zaključno, oboje su pozvali građane da, barem u blagdansko vrijeme, kupuju proizvode hrvatskih proizvođača.
“S obzirom na to da dolaze blagdani, pozvao bih potrošače da u blagdansko vrijeme kupuju domaće proizvode i bio bih sretan da svi bonovi koji idu u trgovačke lance, da napravimo model da se kupuje kod naših OPG-ova, to bi bila lijepa gesta”, naglasio je Kuskunović.
“Naše oznake jamče dokazanu kvalitetu. Pridružila bih se pozivu da se obraća pažnja na deklariranje. Ministarstvo poljoprivrede i Vlada će nastaviti strateški promatrati hrvatske poljoprivrednike ne samo izradom nacrta i propisa, stvorit ćemo jak prehrambeni lanac”, zaključila je ministrica Vučković.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




