Prema nekim procjenama, do pete godine života rotavirusom se zarazi čak 95 posto djece barem jedanput. Virus je to koji se brzo širi, posebice u zimskim mjesecima. Karakterizira ga proljev i povraćanje pa roditelji trebaju spriječiti dehidraciju.

Iako infekcija koronavirusom već gotovo dvije godine zauzima cjelokupan medijski prostor, to nikako ne znači da su ostale zarazne bolesti nestale. Jedna od najčešćih infekcija u dječjoj dobi je zaraza rotavirusom.

– S obzirom na to da je Hrvatska jedna od zemalja u kojima cijepljenje protiv rotavirusa nije sastavni dio obveznog imunizacijskog programa, rotavirus je glavni uzročnik proljeva u dojenčadi i male djece u Hrvatskoj još uvijek, rekao je prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

– Mi se sad nalazimo, rekao bih, u središtu jedne epidemije koja prolazi potiho s obzirom da su svi orijentirani prema COVID-u. Međutim, mi puno češće hospitaliziramo, odnosno puno češće moramo obrađivati u dnevnoj bolnici djecu koja imaju one uobičajene infekcije u koje spada svakako i rotavirus, nego što je to zbog COVID-a. Iako zbog COVID-a vlada, da tako kažem, strah među roditeljima, to su najčešće djeca koja imaju blagu kliničku sliku i koja se nakon pregleda u našoj hitnoj ambulanti mogu vratiti kući. Kod rote je barem 50 posto onih koje moramo inicijalno parenteralno rehidrirati, kaže prof. Tešović.

Dijagnostika i liječenje

Virus je otkriven relativno nedavno, u odnosu na druge česte uzročnike infekcija, tek 70-ih godina prošlog stoljeća. Suvremena dijagnostika dokazuje ga brzim i preciznim imuno-enzimskim metodama. Liječenje je simptomatsko i podrazumijeva nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita.

– Problem nastaje, naravno, ako djeca, što je često kod dojenčadi i male djece, učestalo povraćaju. Tada im onda dajemo lijekove koji suprimiraju nagon na povraćanje i inicijalno ih parenetralno, dakle infuzijski rehidriramo. Osnovno pravilo je da što je dijete mlađe, to je klinička slika bolesti teža. Čovjek se u svom životu može zaraziti puno puta. Svaki sljedeći put je klinička slika sve blaža tako da kod nas odraslih ponekad se svede samo na nekakve senzacije u gornjem dijelu trbuha ili nekakve bolove u gornjem dijelu trbuha, čak i bez proljeva, rekao je prof. Tešović.

Upravo je često povraćanje ono što najviše uplaši roditelje. Stoga je dobro poslušati savjet stručnjaka što činiti u tim trenucima.

– Opetovanim nuđenjem male količine tekućine ukoliko dijete povraća. Naravno, ta tekućina mora sadržavati elektrolite i mora sadržavati šećere jer bez šećera nema transporta elektrolita koji su bitni, a koji se gube putem crijeva zajedno s tekućinom. Dakle, obična voda nije adekvatna tekućina za rehidraciju. To mora biti ono što mi zovemo oralna rehidracijska otopina, koja sadrži i glukozu i elektrolite, rekao je prof. Tešović.

Cijepljenje kao prevencija

Iako cijepljenje nije u obveznom kalendaru, stručnjaci ga preporučuju kao vrlo učinkovitu mjeru prevencije.

–  Obično naša djeca prvu epizodu rotavirusa imaju oko šestog mjeseca života dokad, zapravo, treba završiti ciklus cijepljenja. Dakle, djecu treba cijepiti prije navršenja šestog mjeseca života, iznimno do kraja osmoga, a prvu dozu ne bi nikako trebalo dati nakon devedesetog dana, dakle, nakon navršenja trećeg mjeseca života. Prema tome, ako tako dovoljno rano cijepite, onda ćete imati i najbolji epidemiološki učinak, naglašava prof. Tešović.

– Sve one zemlje koje su uvele cijepljenje protiv rotavirusa bilježe značajan pad incidencije, značajan pad potrebe za parenteralnom rehidracijom, odnosno hospitalizacijom i taj se pad kreće u rasponu od 70 do preko 90 posto. Prema tome, ako me pitate da li je cijepljenje protiv rotavirusa opravdano, je, dodaje.

I nuspojave su vrlo blage ili ih gotovo i nema.