Connect with us

Svijet

Ovo je popis zemalja koje uvode obvezno cijepljenje protiv korone

Objavljeno

-

Potaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta varijantom koronavirusa i zastojem u procesu cijepljenja, vlade mnogih zemalja uvode obvezno cijepljenje radnicima u zdravstvu i drugim visokorizičnim djelatnostima.

Raste i broj zemalja koje uvode obvezno cijepljenje državnim službenicima i drugim kategorijama radnika.

Objavljujemo popis zemalja koje su uvele obvezu cijepljenja, poredanih po kategorijama ljudi na koje se obveza odnosi:

Sve odrasle osobe 

– U Indoneziji je obveza cijepljenja uvedena još u veljači te je svatko tko se nije htio cijepiti upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga.

– U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, cijepljenje odraslih obvezno je od srpnja.

– U Turkmenistanu cijepljenje je obvezno za sve stanovnike starije od 18 godina.

Državni službenici, radnici u privatnom i javnom sektoru

– U Kanadi je u listopadu donesena odluka da će svi necijepljeni državni službenici biti prisiljeni uzeti neplaćeni dopust te da su cjepiva obvezna za sve putnike u zrakoplovima, vlakovima i brodovima. Također je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati biti cijepljeno objema dozama cjepiva protiv virusa COVID-19 prije nego li se vrate na posao 22. studenoga.

– U Kostariki je u rujnu donesena odluka da svi državni djelatnici moraju biti cijepljeni.

– U Danskoj je 12. studenoga predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenika zahtijevaju digitalnu covid potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao stupiti na snagu u studenome.

– U Egiptu će se od zaposlenika u javnom sektoru nakon 15. studenoga zahtijevati da budu cijepljeni ili da se testiraju na virus jednom tjedno.

– U Fidžiju je u kolovozu predstavljena politika “nema cjepiva, nema posla” kojom se necijepljenima zabranjuje dolazak na posao. Zbog toga su necijepljeni javni službenici bili prisiljeni otići na neplaćeni dopust i dobit će otkaz ako se ne cijepe do kraja studenoga. Zaposlenici privatnih tvrtki također bi mogli snositi novčane kazne, a tvrtke bi mogle biti zatvorene ako odbiju cijepljenje.

– U Mađarskoj je u listopadu najavljeno da će zaposlenici državnih institucija morati biti cijepljeni. Cijepljenje je za zdravstvene djelatnike već obvezno.

– U Italiji su covid-potvrde obvezne od listopada. Zaposlenici bez potvrde o cijepljenju, negativnog testa ili dokaza o nedavnom preboljenju bit će privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave dolaziti na posao.

– U Latviji je 12. studenoga zakonodavcima koji odbiju cijepljenje zabranjeno glasanje te im je smanjena plaća. Poduzećima je od 4. studenoga dozvoljeno otpustiti one radnike koji se ne žele cijepiti niti prebaciti na rad na daljinu.

– Moskovske vlasti su u lipnju naredile svim javnim djelatnicima da se cijepe, a tvrtke su dobile rok od mjesec dana da barem 60 posto zaposlenika cijepe barem prvom dozom. Sankt Peterburg je 9. studenoga naredio obvezno cijepljenje svima starijima od 60 godina i onima koji pate od kroničnih bolesti.

– U Saudijskoj Arabiji u svibnju je donesena odluka da se svi djelatnici javnog i privatnog sektora moraju cijepiti žele li dolaziti na radno mjesto. Također, cijepljene moraju biti i sve osobe koje žele ući u zgradu vlade te u privatne i javne obrazovne institucije.

– U Tunisu je u listopadu odlučeno da svi službenici, zaposlenici i posjetitelji zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati iskaznicu/potvrdu o cijepljenju. Necijepljeni zaposlenici bit će privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti pokazati potvrdu.

– Turska od kolovoza traži negativne testove na COVID-19 te dokaz o cijepljenju u nekim sektorima, što uključuje zaposlenike u prosvjeti i unutardržavnom prijevozu.

– U Ukrajini je od listopada cijepljenje obvezno za zaposlenike u javnom sektoru, uključujući i prosvjetne radnike. Necijepljenima se ograničava ulazu u restorane te na sportske i druge javne događaje. Popis zanimanja koja zahtijevaju potvrdu o cijepljenju proširen je 11. studenoga, te otad uključuje i medicinsko osoblje i zaposlenike u općinskim službama.

– U Americi je predsjednik Joe Biden je 10. rujna naredio svim državnim službenicima i pružateljima javnih usluga obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno za radnike u privatnom sektoru. Uredba stupa na snagu od 4. siječnja.

Zdravstveni radnici

– U Australiji je od kraja lipnja cijepljenje obvezno radnicima u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova ustanove za starije i nemoćne te karantenski hoteli.

– Velika Britanija u listopadu je uvela obvezu cijepljenja radnicima u domovima za starije i nemoćne u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj morat će biti cijepljeni do 1. travnja.

– U Francuskoj svi zdravstveni djelatnici, radnici u domovima za starije i nemoćne, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. rujna biti cijepljeni barem prvom dozom. Zbog neispunjavanja toga uvjeta oko 3000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta.

– U Grčkoj je cijepljenje od lipnja obvezno radnicima u domovima za starije i nemoćne, a od rujna i zdravstvenim radnicima.

– U Novom Zelandu je u listopadu najavljeno da će se od prosvjetara, djelatnika zdravstvene skrbi i skrbi za osobe s invaliditetom tražiti da budu u potpunosti cijepljeni.

Ostali djelatnici 

– U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu te istraživanju nafte i plina morat će do 1. prosinca primiti prvu dozu cjepiva, a drugu do 1. siječnja.

– Glavni grad Kine Peking traži obvezno docjepljivanje za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuhare, zaštitare i čistače.

– Ured predsjednika Filipina izjavio je 12. studenoga da će od 1. prosinca cijepljenje ili redovito testiranje biti obvezno za radnike u uredima te javnom prijevozu.

– U Kazahstanu obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno uvedeno je za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.

Ulazak u javna mjesta

– U Austriji, milijuni ljudi koji nisu potpuno cijepljeni protiv koronavirusa od 15. studenoga stavljeni su u karantenu. Necijepljenima je već otprije zabranjeno ulaziti u restorane, hotele, kazališta i žičare.

– U Bugarskoj je od 21. listopada obvezna covid potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.

– U Češkoj je 20. listopada najavljeno da će restorani i klubovi morati provjeravati covid potvrde o cijepljenosti ili negativnom testu osobe.

– U Danskoj je potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.

– U Francuskoj će od sredine prosinca osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o docjepljivanju kako bi mogle ulaziti u restorane, vlakove i avione.

– U Libanonu, ulazak u restorane, kafiće i plaže dozvoljen je osobama s potvrdama o cijepljenju te osobama s važećim testovima na antitijela.

– U Maroku je 21. listopada uvedena potvrda o cijepljenju koja služi za ulazak u sve zgrade vlade i javne prostore poput kafića, restorana, kinodvorana, teretana i u javni prijevoz.

– Nizozemska je u rujnu predstavila zdravstvenu potvrdu o cijepljenju koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje.

– U Rumunjskoj zdravstvene su potvrde od 25. listopada obvezne za ulazak u većinu javnih prostora.

– Mnoge ruske regije koje su bile u karanteni sada zahtijevaju dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti za ulazak u kafiće, restorane i trgovačke centre.

– U Švicarskoj potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativan rezultat testa za ulazak u kafiće, restorane i teretane.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Japan odustaje od politike pacifizma i počinje izvoziti oružje, Kina zgrožena

Objavljeno

-

By

Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.

Objava u utorak označava prekretnicu u odmicanju Tokija od pacifizma koji je oblikovao poslijeratnu obrambenu politiku te također dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u regiji.

To znači da će Japan sada moći prodavati ubojito oružje u 17 zemalja s kojima ima obrambene sporazume, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju.

Zabrana prodaje oružja zemljama uključenima u sukob ostat će na snazi. Vlasti u Tokiju kažu da će dopustiti iznimke “u posebnim okolnostima”.

“U sve opasnijem sigurnosnom okruženju, nijedna zemlja ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost”, napisala je japanska premijerka Sanae Takaichi u utorak na X-u.

Kinezi odlučno protiv
Kina je rekla da je “ozbiljno zabrinuta” zbog onoga što je opisala kao “nepromišljenu militarizaciju” Japana.

“Kina će ostati vrlo oprezna i odlučno se protiviti (tom potezu)”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova na redovitoj konferenciji za medije u utorak.

Nova pravila o izvozu oružja objavljena su dok su japanske snage samoobrane sudjelovale u godišnjim vojnim vježbama Sjedinjenih Država i Filipina. Japan se prvi put pridružio ratnim vježbama kao jedna od strana, a ne samo kao promatrač.

Kina se protivi vježbama i tvrdi da će iste produbiti podjele u regiji. Vojne vježbe održavaju se u dijelovima Filipina koji se nalaze u blizini voda i otoka na koje Peking polaže pravo, uključujući Tajvan.

Revizija pacifističkog sustava
Desetljećima je pacifizam bio dio japanskog identiteta, ali se taj način razmišljanja postupno mijenjao.

Prije 12 godina je tadašnji premijer Shinzo Abe ublažio opću zabranu prodaje vojne opreme. Omogućio je zajednički razvoj oružja sa saveznicima, a obrambenoj industriji osigurao pristup novim tržištima i tehnologiji.

Njegov nasljednik Fumio Kishida je 2023. otišao korak dalje i dopustio izvoz gotovog ubojitog oružja, prvi put od Drugog svjetskog rata.

Premijerka Takaichi, koja je na dužnost stupila u listopadu 2025., podržava reviziju pacifističkog ustava. Iako nije precizirala predložene promjene, mnogi smatraju da to znači izmjenu članka 9. kojim se Japan odriče rata.

Nastavi čitati

Svijet

Meloni oštro kritizirala švicarsku bolnicu zbog računa obiteljima žrtava požara

Objavljeno

-

Talijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je danas kritizirala švicarsku bolnicu zbog navodnog pokušaja naplate troškova obiteljima nekih od žrtava razornog požara koji je na Staru godinu izbio u baru u alpskom skijalištu Crans-Montana. U katastrofi je poginula 41 osoba, većinom tinejdžeri, a još 115 ih je ozlijeđeno.

“Razgovarala sam s našim veleposlanikom. Švicarske vlasti su nas uvjerile da je riječ o pogrešci i da obitelji neće morati ništa platiti”, napisala je Meloni u objavi na društvenoj mreži X. “Ipak, zatražila sam od veleposlanika da ovo pitanje prati s najvećom pozornošću jer bi bilo gnjusno da takvi troškovi padnu na teret žrtava ili Italije.”

Meloni je također navela da je jedna bolnica u Sionu tražila 70.000 eura za pacijente koji su bili hospitalizirani samo nekoliko sati, što je nazvala “uvredom povrh nanesene boli”.

Istraga u tijeku
Požar je buknuo u ranim jutarnjim satima 1. siječnja u baru Le Constellation, u otmjenom odmaralištu, dok su gosti slavili dolazak Nove godine. Zbog tragedije je pokrenuta kaznena istraga protiv devet osoba.

Među osumnjičenima su i francuski vlasnici bara, supružnici Jacques i Jessica Moretti, koji se suočavaju s optužbama za ubojstvo iz nehaja, nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja i izazivanje požara iz nehaja. Državni odvjetnici i odvjetnici oštećenih strana već su ih dva puta opširno ispitali.

Diplomatske napetosti
Slučaj je izazvao i diplomatske napetosti nakon što su u siječnju Meloni i talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izrazili “snažno ogorčenje” odlukom da se Jacques Moretti pusti uz jamčevinu. Italija je tada povukla svog veleposlanika u Švicarskoj kako bi se “utvrdile daljnje mjere koje treba poduzeti”.

Potpredsjednik Švicarskog saveznog vijeća Ignazio Cassis na to je odgovorio kako “razumije bol, jer to je i naša bol”, dodavši da je s Tajanijem potvrdio “spremnost Švicarske i Italije da se međusobno podrže u ovoj zajedničkoj tragediji”.

Tužitelji vjeruju da je požar izbio kada su boce šampanjca s upaljenim prskalicama podignute preblizu stropu u podrumu bara, što je zapalilo zvučno izolacijsku pjenu. Dodatno ogorčenje javnosti izazvala je informacija koju je općina otkrila 6. siječnja, a prema kojoj u baru od 2019. godine nije proveden godišnji sigurnosni pregled.

Nastavi čitati

Svijet

Europska zemlja upozorila svoje građane: “Budite spremni”

Objavljeno

-

By

Savezna vlada pokrenula je kampanju kako bi pomogla građanima da se pripreme za izvanredne situacije. Kućanstva diljem Belgije pozivaju se da budu spremna samostalno funkcionirati najmanje 72 sata, primjerice u slučaju velikog nestanka struje ili prekida interneta.

Inicijativa, pokrenuta danas (utorak, 21. travnja), dio je četverogodišnjeg plana Nacionalnog kriznog centra za jačanje otpornosti javnosti uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i prirodnih katastrofa, piše VRT.

Dužnosnici ističu da se izvanredne situacije mogu dogoditi “bilo gdje i bilo kada“. Građane se potiče da preuzmu aktivniju ulogu u pripremi za krizne situacije. Cilj je podići svijest i naučiti ljude kako brzo i učinkovito reagirati.

Prva faza kampanje usmjerena je na pomoć građanima u pronalaženju pouzdanih informacija tijekom krize. Građane se poziva da se prijave na vladin sustav BE-Alert i prate službene komunikacijske kanale u kriznim situacijama. Glasine i dezinformacije često se šire poput požara tijekom izvanrednih događaja.

Savezni ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin kaže da su se rizici od rata i prirodnih katastrofa povećali posljednjih godina. Ipak, naglasio je da cilj kampanje nije izazivanje panike, već podizanje svijesti među građanima. Biti spreman zajednička je odgovornost, poručio je ministar.

Komplet za hitne situacije
Građane se potiče da kod kuće imaju pripremljen komplet za hitne situacije. Savezna vlada savjetuje kućanstvima da osiguraju zalihe dovoljne za tri dana. To uključuje vodu, nekvarljivu hranu, osnovne medicinske potrepštine, baterijske svjetiljke, baterije, gotovinu i higijenske proizvode. Građane se također potiče da pripreme manju “torbu za hitne slučajeve“ u slučaju da moraju brzo napustiti dom. Ona bi trebala sadržavati osnovne stvari poput hrane, vode, važnih dokumenata, punjača za telefon i pribora za prvu pomoć.

Kampanja će se s vremenom proširiti i na dodatne rizike, uključujući nuklearne incidente. Uključit će i lokalne vlasti kako bi smjernice bile primjenjive u svakodnevnom životu. Vlasti ističu da će, poboljšanjem pripremljenosti građana, hitne službe moći bolje usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija tijekom krize.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu