Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SV. FILIP I JAKOV: DKC Kino prvi je i jedini društveno-kulturni centar takve vrste izvan veće urbane sredine

Objavljeno

-

DKC Kino u Sv. Filipu i Jakovu prvi je i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Hrvatskoj.

DKC Kino, društveno-kulturni centar u Općini Sv. Filip i Jakov, osnovan je u kolovozu 2020. godine u prostoru starog kina u centru istoimenog mjesta. Kino je izgrađeno 1978. godine na mjestu dotadašnjeg društvenog doma, samodoprinosima građana kojima su se tada izgradili i dječji vrtić, samoposluga, stanovi, riva. Dvorana je otvorena 1980., a dan poslije prikazan je i prvi film, Valter brani Sarajevo. Kao i većina kinodvorana u manjim mjestima diljem obale, i ova je funkcionirala kao društveni centar, mjesto okupljanja zajednice, a svjedoci tvrde da se radilo o najboljem kinu u Dalmaciji. Kao i većinu dotadašnjih mjesta društvenosti, i ovaj je prostor krajem 1980-ih i tijekom 1990-ih bio djelomično zatvoren, nedostupan, zapušten. U novoj je državi naglasak stavljen na turističku i ugostiteljsku djelatnost koja generira privatni profit, a zajedničko i javno stavljeno je u drugi plan. Mladi su odselili, stari su ostarili.

Iako je prostor oko kina zadržao funkciju javnog mjesta okupljanja i druženja, pravo buđenje prostora počinje 2018., kada je kino digitalizirano sredstvima Ministarstva kulture, a saniran je i krov kinodvorane. Krajem iste godine projekt Udruge za kulturu i umjetnost U Pokretu, uz partnerstvo Općine Sv. Filip i Jakov te zadarske Zajednice udruga Centar nezavisne kulture, odabran je za financiranje kroz poziv Kultura u centru.

Projekt K.IN.O. – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje preobrazio je staro kino u društveno-kulturni centar koji se sastoji se od unutarnjeg (497 m2) i dvorišnog prostora (134 m2). Unutarnji prostor čine kino dvorana s 200 sjedala i pozornicom, Tinel (foaje) koji služi kao dnevni boravak za građanstvo te dodatne prostorije. Osnovni cilj projekta bio je uključivanje građana u stvaranje većeg broja kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj zajednici, uz paralelni cilj jačanja kapaciteta aktera civilnog i javnog sektora kako bi se zajednički kreirao model sudioničkog upravljanja u kulturi.

U Općini je registrirano 39 organizacija civilnog društva, od kojih 13 djeluje u području kulture i umjetnosti. U mjestu i općini postoje mnogi pojedinci i inicijative koje se bave kulturnim i umjetničkim sadržajima, kao što su ples, gluma, poezija, književnost, slikarstvo, fotografija, kinematografija, rukotvorine, glazba, folklor i kulturna baština. Pjesma, gluma i odlazak u kino imaju dugu tradiciju u Sv. Filip i Jakovu. Projekt K.IN.O. se nadovezao na tu tradiciju, nastojeći da podrži i nadogradi strast prema kulturi i umjetnosti te da postavi temelje suvremenog centra za kulturu, mjesto u kojem će lokalna samouprava, udruge i građani zajedno osmišljavati i stvarati sociokulturne i umjetničke programe.

U prostoru se održavaju koncerti, foto i video radionice, projekcije filmova, glazbene slušaonice, izložbe, neformalni sastanci, seminari, voloterski programi, dječje radionice i programi koje osmišljavaju djeca i mladi, čitaonica i dnevni boravak. Tinel je prostor okupljanja gdje se mještani sastaju, igraju društvene igre, slušaju glazbu, čitaju knjige, koriste opremu i klupski kafić. Kino u sklopu DKC-a je jedino javno kino u Zadarskoj županiji.

Radi sudioničkog upravljanja prostorom, kao rezultat projekta K.IN.O, oformljena je Platforma za Kino, neformalna inicijativa udruga i pojedinaca koji za svoje umjetničko, kulturno i društveno djelovanje koriste prostor DKC-a Kino. Platformu čini 6 članica organizacija civilnog društva i 37 pojedinaca. Platformom upravlja Skupština, koju čine predstavnici svih organizacija članica i individualni članovi Platforme, te je otvoreno novim korisnicima prostora DKC-a. Platforma ima dvije su-koordinatorice koje bira Skupština.

Potpora za koordinaciju Platforme osigurana je kroz podršku lokalnim zagovaračkim platformama pri Zakladi Kultura nova, a članice Platforme osiguravaju programska sredstva. Organizacije uključene u suradničku platformu su Umjetnička organizacija Irida, Udruga Super 8, Ženska klapa Karmel, SKUD Kreativac, Glazbena udruga Jeremije i Udruga U Pokretu. Neke udruge iz Platforme imaju pojedinačne ugovore za korištenje prostora, a kinoprikazivačku djelatnost vodi udruga Super 8, koja provodi i programe kinoteke te fotokluba. Podrška Zaklade Kultura nova obuhvaća i potporu za izgradnju kapaciteta članica za strateško promišljanje i participativno planiranje, izradu preporuka za integraciju suvremene kulture u lokalnu (kulturnu) politiku te preporuka za rad društveno-kulturnih centara po modelu sudioničkog upravljanja i javno-civilnog partnerstva u malim mjestima. 

Prostorom upravlja Koordinacija za Kino, koju je službenim aktom osnovala Općina Sv. Filip i Jakov. Koordinaciju čine dva predstavnika Općine (vlasnika prostora) i tri predstavnika Platforme (upravitelja prostora i programa). Odluke Koordinacije potvrđuje gradonačelnik. Općina osigurava troškove režija za prostor te podršku za obavljanje poslova vezanih uz rad društveno-kulturnog centra.

Specifičnost DKC-a Kino ogleda se u dvije važne stavke. Prvo, na pozivu Kultura u centru od 34 projekta odabrana za financiranje, tek su se 3 provodila u općinama. To su bile Šolta, Svetvinčenat i Sv. Filip i Jakov. Od te tri općine, jedino je u Filipjakovu zaživio prostor kao društveno-kulturni centar kojim se sudionički upravlja. S tim povezano, DKC Kino je prvi i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Republici Hrvatskoj. U tom je smislu važno što je DKC Kino od 2021. dio Mreže kulturnih centara u Europi (ENCC) koja broji preko 3500 članica.

“Mislim da činjenica što su u maloj sredini ljudi povezani na više razina pomoglo pri uspostavi kvalitetne suradnje. Učinci su odmah uočljivi, komunikacija je brža, manje-više svi dijele iste prostore i u najmanju ruku svi žele da djeca imaju mjesto za druženje i raznovrsne aktivnosti. Na kraju smo svi mještani, od načelnika, komunalnog radnika, učiteljice i majke do mularije. Jedan od težih aspekata bilo je osvješćivanje javnosti da je Kino u svim aspektima otvoreno za sve, ne za odabrane, da javno dobro pripada svima, njegovo korištenje je svačije pravo, ali i odgovornost. Naše društvo ima jednu dobru dozu nepovjerenja prema vlastima kao i sumnjičavost prema bezuvjetnom djelovanju, brzo se prikrpa niži motiv ako se nešto radi za javno dobro. Najljepše iskustvo je vidjeti ljude da se ponašaju kao u vlastitom domu. Uvijek se nađe netko da skuha čaj za šankom, predloži radionicu, prenese stolice i kaže djeci da pokupe smeće. Kulturu stvaramo svi mi zajedno, a sada nam je potrebna više nego ikada”, zaključuje koordinatorica Platforme i DKC-a Lucija Mikas.

Izvor: Kulturpunkt.hr

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U SREDNJOŠKOLSKOM ĐAČKOM DOMU ZADAR: Stanje ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde

Objavljeno

-

By

Župan Josip Bilaver i zamjenik Robertino Dujela sa suradnicima posjetili su Srednjoškolski đački dom u Zadru gdje ih je dočekao ravnatelj ustanove Roko Bralić. Srednjoškolski đački dom kojem je osnivač Zadarska županija izgrađen je 1963. godine, a trenutno skrbi od oko 280 korisnika. Dom zapošljava 40 djelatnika te ima ključnu ulogu u osiguravanju dostupnosti srednjoškolskog obrazovanja učenicima iz svih dijelova Zadarske županije, ali i šire – od Splita do Korenice jedini je učenički dom na tom području.

Ravnatelj Bralić upoznao je županijsko izaslanstvo sa stanjem objekta i planovima za njegovu obnovu. Najveći izazovi odnose se na ovojnicu zgrade, dubinske instalacije, vertikale sanitarnih čvorova te ono najvažnije – upitnu statiku objekta.

U proteklom razdoblju obnovljeno je 75 posto sanitarnih čvorova, no za cjelovitu sanaciju vertikala potrebna su dodatna sredstva. Procjene pokazuju da bi za sveobuhvatnu, dubinsku energetsku obnovu, kojom bi se objekt doveo u zadovoljavajuće stanje prilagođeno suvremenim standardima smještaja i boravka učenika, bile potrebne najmanje dvije godine radova.

Župan Bilaver je istaknuo kako je cilj Zadarske županije podizanje kvalitete smještaja učenika te kontinuirano ulaganje u obrazovanje. Naglasio je da trenutačno stanje zgrade Doma ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde. Dogovoreno je da će se u kratkom roku razmotriti mogućnosti interventne obnove, dok će se dugoročna odluka donijeti nakon detaljne analize statike koja je ključan faktor te financijskih okvira i mogućnosti sufinanciranja temeljite sanacije postojećeg objekta.

Cijena smještaja, sukladno pravilniku nadležnog ministarstva, iznosi 83,62 eura mjesečno, što dodatno naglašava potrebu za dodatnim ulaganjima od strane Županije kako bi se održala pristupačnost, ali i osigurali primjereni uvjeti boravka učenika.

Ravnatelj Bralić izrazio je zadovoljstvo prvim službenim posjetom župana Domu te zahvalio na iskazanom interesu i spremnosti za rješavanje infrastrukturnih izazova. Zaključeno je kako je prioritet osigurati sigurne, funkcionalne i dostojanstvene uvjete smještaja za djecu i mlade koji svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u Zadru.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VAŽNA OBAVIJEST IZ VODOVODA: U srijedu bez vode čak 21 ulica u gradu Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u ulici Ante Starčevića, kućni brojevi od 21 do 25.

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
• Put Bokanjca, od križanja sa ulicom Benka Benkovića do veterinarske stanice
• Franje Petrića
• Benka Benkovića (neparni kućni brojevi od 1 A do 9)
• Biskupa Juraja Dobrile (do kućnog broja 12 K)
• Jerolima Miše
• Ljudevita Gaja
• Don Jose Felicinovića
• Hanibala Lucića
• Paški prilaz
• Kornatski prilaz
• Bribirski prilaz
• Don Bože Milanovića
• Prilaz Fabijanića
• Petra Lorinija
• Franje Račkog
• Plitvička ulica
• Vladimira Gortana
• Gospe Maslinske (kućni brojevi od 56 do 58)
• Zadarskih Bratovština
• Vjekoslava Fichtera

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SAMOSTAN SV. MARGARITE, PAG / Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola upisano u Registar kulturnih dobara RH

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.

Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.

Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
 
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.
 
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
 
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.

Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu