ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NA VIŠNJIKU PREDSTAVLJENA KNJIGA „PREKINUTI SAN“ Sportaši i nakon prekida karijere moraju nastaviti živjeti, Gudelj i Mamić objasnili kako tek sada žive svoj san
Na Višnjiku je danas u organizaciji Centra za tjelovježbu i studentski sport Sveučilišta u Zadru predstavljena knjiga mr. sc. Dajane Jašić “Prekinuti san”. Knjiga profesorice kineziološke grupe predmeta na Sveučilištu u Zadru govori o 10 vrhunskih hrvatskih sportaša kojima su ozljede ili bolest zaustavile karijere, u trenutku kada su najveći dosezi još uvijek bili pred njima. Svoje priče autorici knjige ispričali su Blanka Vlašić, Sandro Sukno, Janica Kostelić, Mario Ančić, Tomislav Marković, Sandra Peović, Nikolaj Pešalov, Željko Mavrović te dvojica sportaša koji su danas sudjelovali na predstavljanju knjige – Ivan Gudelj i Matej Mamić.
Gudelj je s 26 godina došao do trenutka kada se činilo da će dohvatiti sam svjetski vrh – bio je kapetan Hajduka, kapetan reprezentacije Jugoslavije i predmet interesa najvećih svjetskih klubova. U trenutku kada je obolio od hepatitisa B, cijeli svijet se srušio. Barem je tada tako izgledalo.
– Ja bih o svom životu mogao pričati pet dana. Reći ću samo ono najvažnije – kada obolite mnogi vas ljudi napuste, stigmatizirani ste, ali upoznajete nove ljude, nove prijatelje. Oni su mi u drugom dijelu života, uz podršku obitelji i Boga, pomogli da stanem na noge. Upisao sam trenersku školu, nakon toga fakultet i u 42. godini života diplomirao kineziologiju. Meni je svaki ispit bio radost, a dodjela diploma posebno ushićenje. Kad pogledam svoj život unatrag, vidim da sam uspio pronaći put i to je poruka koju želim prenijeti mladima, rekao je Gudelj.
Košarkaš Matej Mamić našao se u sličnoj situaciji, nešto kasnije u karijeri, u 30. godini života, ali sa situacijom u kojoj mu je bio ugrožen život. U sudaru sa suigračem ostao je paraliziran.
– U Albi iz Berlina igrao sam najbolju košarku u svom životu i odjednom došao u situaciju da sam paraliziran i ne znam što se događa. Prve reakcije su bile najgore, kada vidite da liječnik plače, trener plače, fizioterapeut pače… Nisam osjećao tijelo, mislio sam da mi je otpala ruka… Svačija je situacija specifična. Ja se nisam borio za vratiti se na teren nego za normalni život. I danas sam invalid, ali toliko sam napredovao i izvježbao se da rijetko tko može primijetiti da se ozljeda dogodila. Liječnici su mi rekli da vježbam četiri sata dnevno, a ja sam vježbao od 7 ujutro do četiri popodne, govorio je danas Mamić.
Autorica mr. sc. Dajana Jašić citirala je riječi neuropsihologa Slavka Sakomana, jednog od stručnjaka koji su u popratnom dijelu intervjuirani u knjizi, koji je rekao da se u normalan život lakše vraćaju sportaši koji se sportom bave zato što ga vole, što uživaju u druženju i putovanjima, nego oni kojima je cilj vrhunski rezultat i zarada.
– Oni koji idu za rezultatom su obično ljudi koji nikad nisu zadovoljni i prekid doživljavaju kao veliki fizički, ali i emocionalni i psihički bol. U Hrvatskoj se malo stručnjaka bavi ovom problematikom, za razliku od Amerike, gdje je razvijen sustav dualne karijere. Jedan takav iznimni primjer kod nas je Mario Ančić (doktorirao je pravo,pr.a.), koji mi je rekao da sada čak i zaboravi da je nekada bio vrhunski tenisač, rekla je Jašić.
– Nemojte misliti da su to ljudi koji se nisu ostvarili. Ivan mi je u razgovoru rekao da on tek sada živi svoj san, poentirala je autorica knjige.
Predstavljanjem je moderirao zadarski košarkaški trener i komentator Umberto Piasevoli, a uime Sveučilišta u Zadru nazočne je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
– Nagli prekid karijere izaziva interes javnosti, ali do sada je objavljeno tek nekoliko znanstvenih članaka na tu tema, pa knjiga profesorice Jašić nadoknađuje taj nesrazmjer. Ovo djelo je prilika da se pažnja javnosti usmjeri na tamniju stranu sporta, ne samo u profesionalnom bavljenju njime. Važno je da svi takvi pojedinci ostanu vezani uz sport i aktivnosti koje iz toga slijede, istaknuo je Penezić.
Knjiga se može nabaviti u Sveučilišnoj knjižnici Citadela (M. Pavlinovića 1, Zadar) i drugim knjižarama diljem Hrvatske.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





