ZADAR / ŽUPANIJA
POTPISAN VRIJEDAN UGOVOR ZA OPĆINE SV. FILIP I JAKOV, GALOVAC, ŠKABRNJA I SUKOŠAN Širokopojasni internet, tzv. »autocesta budućnosti« – projekt vrijedan 51,2 milijuna kuna
Veliki dan za općine Sv. Filip i Jakov, Galovac, Škabrnja i Sukošan. Obistinile su se najave o znatno kvalitetnijem i pouzdanijem surfanju internetom s turbo brzinom do 100 megabajta s mogućnošću do jednog gigabajta po sekundi. Prvi je to uopće ovakav projekt u Hrvatskoj čiji su nositelji jedinice lokalne samouprave.
Četiri općine
U ime općina Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Galovac i Škabrnja, sukošanski načelnik Ante Martinac je s izvođačem radova, zajednicom ponuditelja Konektor d.o.o. Sukošan i GVO d.o.o. Slovenija, potpisao 41.960.000 kuna vrijedan ugovor za građenje svjetlovodne, širokopojasne mreže do svih kućanstava, poslovnih i javnih objekata u navedenim JLS-ima.
– Veliko mi je zadovoljstvo što u ime četiri dobrosusjedske općine imam prigodu potpisati ugovor s izvođačima radova, istaknuo je Ante Martinac, načelnik Općine Sukošan koja je nositelj projekta.
Ukupna vrijednost projekta je 51.257.449 kuna i sufinancira se sa 75 posto sredstava iz EU fondova. Završetak projekta je do kraja 2023. godine.
– Projekt podrazumijeva izgradnju svjetlovodne, širokopojasne telekomunikacijske mreže temeljene na tehnologijama kojima će se osigurati brzi i ultrabrzi pristup svim korisnicima unutar obuhvata projekta, kazao je Martinac.
Tisuću kilometara svjetlovodne, optičke mreže
Svjetlovodna mreža, kazao je on, ostat će u trajnom vlasništvu općina Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja i Galovac, s kojom će upravljati zajedničko trgovačko društvo po tzv. veleprodajnom poslovnom modelu.
– Optičkom mrežom će upravljati poduzeće Kotar net d.o.o. u osnivanju, zajednička tvrtka četiriju lokalnih jedinica. Mi ćemo biti vlasnici mreže, a ne operateri, što će lokalnim jedinicama u navedenom projektu dugoročno osiguravati značajne prihode, istaknuo je Martinac.
Projekt je povijesno ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije, tzv. »autocestu budućnosti«.
– Svečanim potpisom ugovora s izvođačem radova pokrenut je put jačanja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a preduvjet je jaka širokopojasna infrastruktura, odnosno kapaciteti infrastrukture za daljnju digitalizaciju javne uprave i gospodarstva, rekao je Martinac.
Kroz projekt će biti izgrađena svjetlovodna (optička) pristupna mreža do svih korisnika. Riječ je o oko 1.000 kilometara svjetlovodne, optičke mreže.
Smanjenje digitalnog jaza
– Implementacija ovog projekta za dvije godine dovest će do smanjenja digitalnog jaza, a uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti, istaknuo je Martinac.
Na području obuhvata projekta, prema rezultatima popisa stanovništva 2011., živi ukupno 12.199 stanovnika (Galovac 1.234, Sukošan 4.583, Sv. Filip i Jakov 4.606, Škabrnja 1.776) u 3.870 kućanstava, uz prosječnu gustoću naseljenosti od 91,9 stanovnika na kilometar četvorni. Navedeni JLS-ovi zajedno imaju površinu od 132,8 kilometara četvornih.
– Time će za preko 10 tisuća korisnika, bilo privatnih, poslovnih ili javnih s područja općina Sv. Filip i Jakov, Galovac, Škabrnja i Sukošan, biti omogućen pristup internetu s ultra brzinom, zaključio je Ante Martinac.
Deset puta brži internet
Svjetlovodne niti i vodovi su osnova suvremene digitalne infrastrukture, koja svim građanima, poslovnim subjektima i javnim korisnicima omogućava velike brzine pristupa internetu, od 100 Mbit/s, čak do 1 Gbit/s, što je nekoliko desetaka puta više nego što su sadašnje prosječne brzine pristupa internetu. Takvu brzinu imaju sve razvijene zemlje svijeta, a u budućnosti bez odgovarajuće brzine neće biti moguće otvarati internetske stranice zbog velike količine podataka, kazao je Kruno Škontra, prokurist Konektora d.o.o.
Važan projekt
Općina Sv. Filip i Jakov se u ovaj projekt uključila kako bi svim općinskim žiteljima u priobalju, zaobalju i otoku Bapcu omogućila brz i kvalitetan internet, koji će definitivno biti prijeko potreban zbog svakodnevnog razvoja telekomunikacija i brzine digitalne transformacije kojom se kreće naše društvo u cjelini. Ovo je izuzetno bitan projekt s kojim ćemo svima osigurati dostupnost interneta i bolju uslugu svim mještanima, rekao je Igor Pedisić, predsjednik Općinskog vijeća općine Sv. Filip i Jakov.
Veliki korak naprijed
Širokopojasni internet, projekt na kojem Općina Galovac zajedno s partnerskim općinama radi već neko vrijeme, revolucionarni je projekt, veliki korak za drugi kvartal 21. stoljeća, u kojem će optička mreža i turbo brzi internet doći u svaku kuću. Ovaj projekt je veliki dobitak za sve naše žitelje, poduzetnike, gospodarstvenike, inovatore, kazao je Marin Gulan, načelnik Galovca.
Pozitivan utjecaj u svim aspektima
Brzi internet će pozitivno utjecati na napredak u svim aspektima. Cilj je da svi imaju brži, kvalitetniji i jeftiniji pristup internetu. Bit će dostupna svim generacijama, a izrazito je važna i za ostanak mladih na našem području, poručio je Škara, načelnik Škabrnje.
Izvor: Velimir Brkić/Zadarski list
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





