Connect with us

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ jači nego Možemo i SDP zajedno

Objavljeno

-

Foto: Nova TV

Hrvatska demokratska zajednica i dalje je najjača politička opcija, objavljeno je u novoj anketi u Dnevniku Nove TV. Na izborima bi dobili 30.8 posto potpore. Za tu je stranku jako važno da mjesecima ima stabilan rejting. I ništa, ali baš ništa nije im naštetilo rejtingu. Ta stranka jača je od druge i treće opcije zajedno.

MOŽEMO, nakon što je preskočio SDP, sada se bori s tom strankom za drugu poziciju. Zeleno-lijevi pokret osvaja 13.6 posto ili 2 posto manje u odnosu na mjesec prije.

SDP pak i dalje proživljava svoju agoniju, rejting mu je 13.4 posto. Tu nisu obuhvaćene posljednje podjele, stoga je pitanje hoće li ta stranka potonuti ili će ih neko čudo uzdignuti.

Samo još dvije opcije prelaze izborni prag. MOST je postao politički stabilna stranka bez previranja i s rejtingom od 8.3 posto, što je nešto više nego, primjerice, u lipnju kada je imao 6.7 posto.

Domovinski pokret bez predsjednika izlazi na stranačke izbore s rejtingom od 5.2 posto, a primjerice u srpnju su imali 7 posto.

Sve ostale stranke ispod praga

Sve ostale stranke su daleko ispod izbornog praga.

Živi zid koji se sa sjetom može prisjetiti borbe za 2. mjesto sada je na 1.8 posto. IDS s novim predsjednikom dobiva 1.7 posto. HSU je na 1.5 posto, a Hrvatski suverenisti na 1.4 posto. FOKUS je na 1.1 te Glas na 1 posto. Ostale stranke zajedno, od desnice do ljevice, imaju 5.1 posto, a tu su HNS na 0.9, HSS također na 0.9, Reformisti na 0.6 i HSLS na 0.1 posto.

U ovom mjesecu zabilježen je velik skok neodlučnih, njih je sada 15 posto. To je zapravo druga politička opcija – birači koji ne znaju kome dati glas. Primjerice, mjesec dana prije, taj je broj bio gotovo upola manji.

Milanović podijelio birače

Predsjednik Milanović svojim radom podijelio je birače. Njegov rad podupire 45 posto birača, a isto toliko ih ne podupire. No, on je posljednja dva mjeseca popravio rejting ”pozitivnih” birača.

Primjerice, u srpnju je 54 posto birača imalo negativno mišljenje o radu Predsjednika, a samo njih 38 posto odobravalo je rad Zorana Milanovića.

Očekivano, najveću potporu, njih 83 posto, Predsjednik ima među biračima SDP-a. Dobro stoji i kod birača MOŽEMO, podupire ga njih 60 posto, ali i 52 posto birača MOSTA. Čak 35 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Pesimizam

Vlada za svoj rad nema potporu većine. Tako 59 posto birača ne odobrava rad vlade, a samo njih 33 posto podupire, 8 posto ne zna. Za vladu je dobro samo to što se u 30 dana raspoloženje birača, kada ih se pita što misle o vladi, ne mijenja. Vlada može računati samo na birače HDZ-a s potporom od 81 posto.

Pesimizam je također konstanta Hrvatske. Tako i dalje 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 23 posto da idemo u dobrom smjeru. Samo birači HDZ-a misle da zemlja ide u dobrom smjeru, njih 62 posto.

Tomašević najpopularniji

Tomislav Tomašević od lokalnih izbora i dalje je najpopularniji političar i o njemu 55 posto građana ima pozitivan dojam, a njih 23 posto negativan.

Odmah iza njega je Zoran Milanović o kojemu 50 posto građana misli pozitivno, a njih 39 posto ima negativan dojam o Predsjedniku. I njih dvojica jedini imaju većinsku potporu birača.

Andrej Plenković pak može računati samo na 41 posto birača koji o njemu imaju pozitivno mišljenje, a njih 49 posto misli negativno o premijeru.

Božo Petrov ima samo 36 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 41 misli suprotno.

I na kraju, Peđa Grbin može računati na samo 25 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 50 posto ne dijeli to mišljenje. Zanimljivo, još u prosincu o Grbinu je 50 posto građana imalo pozitivan dojam.

I ne treba zanemariti to što u ovom mjesecu svim političarima topi potpora.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, Možemo i SDP-u?

Kod birača HDZ-a nema dvojbe već mjesecima. Andrej Plenković je prvi izbor s potporom od 92 posto, zatim stabilni Gordan Jandroković sa 69 posto, a treći je Tomislav Tomašević sa 62 posto.

Kod MOŽEMO je prvi izbor Tomislav Tomašević s 91 posto potpore, zatim je tu Zoran Milanović s potporom od 70 posto te Dalija Orešković sa 62 posto.

SDP-ovi birači i dalje imaju svog lidera. To je Zoran Milanović s potporom od 92 posto, zatim je tu Tomislav Tomašević s potporom od 70 posto te na kraju Peđa Grbin s 55 posto.

Rad institucija

I dalje je najpopularnija institucija Ured predsjednika s potporom od 2.8 ILI “TROJKOM” i tu nema promjene. Istodobno u blagom padu je potpora vladi, školskom ocjenom dobivaju 2.3 ili “DVOJKU”. I na trećem mjestu školskom ocjenom građani Hrvatskom saboru daju 2.05 ili “DVOJKU”.

Što muči građane?

Građane zanima nešto sasvim drugo od političara. Tako i ovaj mjesec kao najveći problem građani navode gospodarstvo, krizu i recesiju – toga se boji 21 posto njih.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Mile

    24. rujna 2021. at 17:57

    XD3 JE NAJBOLJI I DRUGE SITUASIJE NEMA!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu