Connect with us

Svijet

PANDEMIJA SE BLIŽI KRAJU? Stručnjaci otkrili što nas očekuje u idućih šest mjeseci: “Pripremite se na stisku”

Objavljeno

-

Stručnjaci se generalno slažu da će pandemija biti stavljena pod kontrolu jednom kad većina ljudi, možda 90-95 posto svjetske populacije, stekne određeni imunitet

Bliži li se pandemija kraju? Vidimo li svjetlo na kraju tunela? Čini se da je odgovor – ne, barem što se idućih nekoliko mjeseci tiče. Znanstvenici nam poručuju da se pripremimo na još jednu zimu koju će obilježiti povremena zatvaranja škola i rad od kuće. Slažu se i u stavu da će gotovo svi ljudi doći u kontakt s virusom, bilo kroz cijepljenje, bilo kroz preboljenje ili oboje.

Neki će, kažu stručnjaci, imati nesreću zaraziti se i dva puta. Stvarat će se i nove varijante i cijela stvar neće završiti dok god virus “ne takne” svakog od nas.

“U cijelom svijetu stvaraju se nova žarišta, ali može se dogoditi da u idućem razdoblju dođe do pada broja zaraženih, ali i do novog rasta u kasnu jesen i zimu”, rekao je za Bloomberg američki epidemiolog i Bidenov savjetnik Michael Osterholm.

Mala mogućnost za eliminaciju virusa

Navodi i da nam velik broj necijepljenih u svijetu u kombinaciji s otvaranjem ekonomija daje malo šanse za eliminaciju virusa.

“Čak i ako se poveća procijepljenost, uvijek će biti onih koji su ranjivi na virus poput novorođenčadi ili ljudi koji se, iz nekog razloga, ne smiju cijepiti”, objašnjava Osterholm i nastavlja:

“Idućih nekoliko mjeseci bit će teško. Glavna opasnost nam je potencijalni razvoj sojeva otpornih na cjepivo. Slikovito, koronavirus vam je kao šumski požar koji se neće zaustaviti dok god ne spali i posljednje drvo.”

Za razliku od Osterholma, Monica Gandhi, infektologinja sa Sveučilišta u Kaliforniji, smatra da pandemija ide prema kraju te da ćemo tijekom listopada “lakše disati”.

‘Optimistična sam, ali već sam jednom pogriješila’

“I prijašnje pandemije završile su onda kad virus više nije imao prostora za širenje, a mislim da je dosad već dosta ljudi steklo imunitet, bilo preboljenjem, bilo cijepljenjem. Iako se virusi brzo mijenjaju, njihove mutacije u konačnici najviše štete njima samima i oni s vremenom slabe. Mislim da je delta varijanta vrhunac moći Covida”, objašnjava Ghandi za Washington Post, ali i upozorava da je u svojim prognozama već jednom bila u krivu.

Bilo je to u veljači 2020. kada je rekla da će ljudi zajedno učiniti sve da zaustave pandemiju koja je već tada ubijala 100 Amerikanaca dnevno. Takvo ujedinjenje i akcija nisu se dogodili.

Profesor medicinske etike sa Sveučilišta u Pennsylvaniji Ezekiel Emanuel kaže da se još gotovo nitko na svijetu nije vratio u “staro normalno”.

“U ožujku 2020. rekao sam da ćemo se vratiti u normalno do studenog 2021. Tada su me nazvali pesimistom. Sada mislim da je to najranije proljeće 2022., a možda i kasnije jer delta varijanta i dalje prijeti, a moguće je i da se pojavi neka nova, otpornija na cjepiva.”

Kako će i kada pandemija završiti?

Sada je već, navodi Bloomberg, posve jasno da u idućih šest mjeseci nećemo vidjeti kraj. Stručnjaci se generalno slažu da će pandemija biti stavljena pod kontrolu jednom kad većina ljudi, možda 90-95 posto svjetske populacije, stekne određeni imunitet zahvaljujući imunizaciji ili preboljenoj infekciji.

Ključni element u borbi protiv Covida mora biti cijepljenje.

“Bez cijepljenja, pojedinac je kao glineni golub, jer će se virus širiti i pronaći skoro sve ove jeseni i zime”, upozorava Lon Simonsen, epidemiologinja i profesorica Sveučilišta Roskilde u Danskoj.

Prema Bloombergovim podacima, u svijetu je dosad iskorišteno 5,66 milijardi doza cjepiva. No, problem je što nisu svi uspješni poput većeg dijela EU, SAD-a i Kine. Većina afričkih zemalja dala je jedva toliko doza da pokrije manje od pet posto svojih stanovnika s dvije doze. Udio cijepljenih nije velik ni u mnogoljudnoj Indiji – svega 26 posto.

Neće svugdje biti isto

Erica Charters, profesorica s Oxforda, smatra da će se pandemija okončati u različito vrijeme na različitim mjestima, baš kao i prethodne epidemije.

“Vlade sada moraju odlučiti s koliko bolesti mogu živjeti”, dodaje.

A pristupi se razlikuju, od države do države. Dok neke zemlje i dalje ciljaju na nula zaraženih, sve je manje vjerojatno da će Covid biti u potpunost iskorijenjen. S jedne strane imamo Dansku, Švedsku ili Singapur koje su virus uspjele kako tako staviti pod kontrolu pa se lagano kreću prema ukidanju svih mjera. S druge strane, tu su Kina, Hong Kong i Novi Zeland koji nastavljaju svoju politiku “eliminacije virusa”.

Charters objašnjava kako pandemija neće u svim dijelovima svijeta završiti u isto vrijeme.

“Kraj će biti kaotičan i ostavit će posljedice iza sebe. No, prije kraja, većina nas se mora pripremiti na još nekoliko mjeseci pandemijske stiske. Svi koji misle da će se ovo riješiti za nekoliko tjedana ili mjeseci, u krivu su”, dodaje profesorica.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu