Connect with us

Svijet

USKORO STIŽU TABLETE PROTIV COVIDA? Evo kako djeluju…

Objavljeno

-

U roku od jednog dana nakon pozitivnog testa na covid-19 u lipnju ove godine, Miranda Kelly bila je dovoljno bolesna da se uplaši za svoje zdravlje.

S 44 godine, dijabetesom i visokim krvnim tlakom, ova viša medicinska sestra imala je problema s disanjem. Simptomi su bili dovoljno ozbiljni da završi na hitnoj. Kad se i njezin suprug Joe (46) razbolio od koronavirusa, zaista se zabrinula, posebno zbog njihovih pet tinejdžera kod kuće. “Pomislila sam kako nikako ne smijemo završiti na respiratorima. Imamo djecu. Tko će ih odgajati?” rekla je Kelly za NBC News.

No, supružnici koji žive u američkom gradu Seattleu složili su se odmah nakon što su dobili dijagnozu da se uključe u kliničko ispitivanje u obližnjem Centru za istraživanje raka Freda Hutchinsona, koje je dio međunarodnih nastojanja da se testira antivirusno liječenje koje bi moglo zaustaviti covid-19 odmah na početku.

Dobili tablete
Već od sljedećeg dana njih dvoje uzimalo je po četiri tablete dva puta dnevno. Iako im nije rečeno jesu li primili aktivni lijek ili placebo, u roku od tjedan dana, simptomi su se počeli povlačiti. U roku od dva tjedna su se oporavili.

“Ne znam jesmo li dobili lijek, ali osjećam se kao da jesmo. Osjećala sam se kao da je oporavak bio vrlo brz, unatoč prethodnim zdravstvenim tegobama”, rekla je Miranda Kelly.

Bračni par Kelly sudjelovao je u razvoju onoga što bi mogla biti nova šansa u borbi protiv covida – kratkoročni režim dnevnih tableta koje mogu napasti virus ubrzo nakon dijagnoze i vjerojatno spriječiti razvoj simptoma.

“Oralni antivirusni lijekovi imaju potencijal ne samo skratiti trajanje sindroma covida-19, već i ograničiti prijenos na ljude u kućanstvu bolesnika”, rekao je Timothy Sheahan, virolog sa Sveučilišta North Carolina-Chapel Hill koji sudjeluje u osmišljavanju ove terapije.

Antivirusni lijekovi se već koriste za druge virusne infekcije
Antivirusni lijekovi već se koriste za druge virusne infekcije kao što su hepatitis C i HIV. Jedan od najpoznatijih je Tamiflu, široko korištena tableta koja može skratiti trajanje gripe i smanjiti rizik od hospitalizacije ako se brzo primijeni. Ovi lijekovi, razvijeni za liječenje i sprječavanje virusnih infekcija kod ljudi i životinja, djeluju različito, ovisno o vrsti. No, mogu se projektirati za jačanje imunološkog sustava u borbi protiv infekcija, blokiranje receptora tako da virusi ne mogu ući u zdrave stanice ili smanjiti količinu aktivnih virusa u tijelu.

Najmanje tri obećavajuća antivirusna lijeka za covid testiraju se trenutačno u kliničkim ispitivanjima, a rezultati se očekuju već u kasnu jesen ili zimu, ističe Carl Dieffenbach, direktor Odjela za AIDS pri američkom Nacionalnom institutu za alergiju i zarazne bolesti, koji nadzire razvoj antivirusnih tretmana.

“Mislim da ćemo u narednih nekoliko mjeseci imati odgovore oko toga za što su te tablete sposobne”, rekao je Dieffenbach.

Glavni konkurent je lijek kompanija Merck&Co i Ridgeback Biotherapeuticsa nazvan molnupiravir. To je proizvod koji se testirao kod bračnog para Kelly u Seattleu. Dva druga su kandidati iz Pfizera, poznati kao PF-07321332, te AT-527, antivirusni lijek koji razvijaju Roche i Atea Pharmaceuticals.

Kako djeluje lijek?
Oni djeluju ometajući sposobnost virusa da se replicira u ljudskim stanicama. U slučaju djelovanja molnupiravira, enzim koji kopira virusni genetski materijal prisiljen je napraviti toliko pogrešaka da se virus više ne može reproducirati. To pak smanjuje virusno opterećenje pacijenta, skraćuje vrijeme infekcije i sprječava opasan imunološki odgovor koji može uzrokovati ozbiljne bolesti ili smrt.

Do sada je samo jedan antivirusni lijek, remdesivir, odobren za liječenje covida. No, intravenozno se daje pacijentima koji su toliko bolesni da moraju biti hospitalizirani i nije namijenjen ranoj, širokoj upotrebi. Nasuprot tome, najbolji kandidati koji se ispituju mogu se pakirati kao tablete.

Sheahan, koji je također obavljao pretkliničke radove na remdesiviru, proveo je ranu studiju na miševima koja je pokazala da molnupiravir može spriječiti ranu bolest uzrokovanu virusom SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid. Formula je otkrivena na Sveučilištu Emory, a kasnije su je preuzeli Ridgeback i Merck.

Uslijedila su klinička ispitivanja, uključujući početno ispitivanje na 202 sudionika prošlog proljeća koje je pokazalo da je molnupiravir brzo smanjio razinu zaraznog virusa. Izvršni direktor Mercka Robert Davis rekao je u rujnu da njegova kompanija očekuje podatke iz svojih opširnijih ispitivanja u narednim tjednima, te da bi mogla zatražiti odobrenje za hitnu upotrebu od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) prije kraja godine.

Pfizer pokrenuo ispitivanje
Pfizer je 1. rujna pokrenuo kombinirano ispitivanje svog proizvoda u drugoj i trećoj fazi, a dužnosnici Atee rekli su da očekuju rezultate ispitivanja u drugoj i trećoj fazi krajem ove godine. Budu li rezultati pozitivni i za bilo koji proizvod bude odobrena hitna uporaba, distribucija bi mogla početi vrlo brzo, smatra Dieffenbach. To bi značilo da će milijuni ljudi uskoro imati pristup oralno primijenjenim lijekovima, idealno jednoj tableti dnevno, koja bi se mogla uzimati pet do 10 dana nakon potvrde infekcije covidom.

“Bilo bi sjajno imati ovo diljem zemlje tako da ljudi dobiju lijek istog dana kad i dijagnozu”, rekao je dr. Daniel Griffin, stručnjak za zarazne bolesti i imunologiju sa Sveučilišta Columbia.

Nekada zapostavljeni zbog nedostatka interesa, oralni antivirusni lijekovi za liječenje infekcija koronavirusom sada su predmet žestoke konkurencije i financiranja. U lipnju je administracija američkog predsjednika Joea Bidena objavila da će naručiti 1.7 milijuna tretmana Merckovog molnupiravira po cijeni od 1.2 milijarde dolara ako proizvod dobije hitnu autorizaciju ili potpuno odobrenje. Bidenova je administracija naglasila da će uložiti 3.2 milijarde dolara u Antivirusni pandemijski program, čiji je cilj razvoj antivirusnih sredstava, naglasio je Dieffenbach.

“Pandemija je pokrenula dugo zanemarene napore na razvoju snažnih antivirusnih lijekova za koronaviruse”, rekao je Sheahan. Iako je izvorni virus SARS-a 2003. godine uplašio znanstvenike – nakon čega je 2012. godine uslijedio bliskoistočni respiratorni sindrom ili MERS – istraživački napori usporili su se kad se epidemija povukla.

“Komercijalni poriv za razvoj bilo kojeg proizvoda jednostavno je propao”, rekao je Sheahan.

Kažu da to nije zamjena za cijepljenje
Široko dostupni antivirusni lijekovi pridružili bi se monoklonskim terapijama protutijelima koja su se već koristila za liječenje i sprječavanje ozbiljnih bolesti i hospitalizacija uzrokovanih covidom. Monoklonska protutijela proizvedena u laboratoriju, koja oponašaju prirodni odgovor tijela na infekciju, lakše su razvijena, ali se moraju davati prvenstveno intravenoznim infuzijama. Američka vlada pokriva troškove većine monoklonskih proizvoda koji stoje 2000 dolara po dozi. Još je prerano da bi se mogla znati cijena antivirusnih lijekova.

Poput monoklonskih protutijela, antivirusne tablete ne bi bile zamjena za cijepljenje, ističe Griffin. One bi bile još jedan alat u borbi protiv covida. “Lijepo je imati drugu opciju”, rekao je Griffin.

“Izazov u brzom razvoju antivirusnih lijekova bio je regrutiranje dovoljno sudionika za klinička ispitivanja, od kojih je za svako potrebno uključiti stotine ljudi”, rekla je dr. Elizabeth Duke, znanstvena suradnica na Fred Hutchu koja nadgleda ispitivanje molnupiravira.

Sudionici moraju biti necijepljeni i uključeni u ispitivanje u roku od pet dana od pozitivnih testova na covid. Svakog dana pripravnici nazivaju 100 novooboljelih osoba s područja Seattlea, ali većina odbija sudjelovati.

“Općenito govoreći, postoji puno nepovjerenja u znanstveni proces. A neki ljudi pripravnicima govore ružne stvari”, objasnio je Duke za NBC News.

Ako se antivirusne tablete pokažu učinkovitima, sljedeći će izazov biti pojačanje distribucijskog sustava koji ih može podijeliti ljudima čim budu pozitivni na testu. Griffin je rekao da će biti potrebno nešto slično programu koji je prošle godine uspostavio UnitedHealthcare, a koji je ubrzao dostavu kompleta Tamiflua za 200.000 rizičnih pacijenata upisanih u osiguranje Medicare Advantage.

Prve tablete do kraja godine u uporabi?
Dužnosnici Mercka predvidjeli su da bi kompanija do kraja godine mogla proizvesti više od 10 milijuna terapijskih kompleta. Atea i Pfizer nisu objavili slične procjene.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu