Connect with us

Hrvatska

HRANA JE SVE SKUPLJA Čeka li nas teška jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ova godina nije bila dobra za poljoprivredne proizvođače, čemu svjedoče i cijene povrća na tržnicama, te se postavlja pitanje čeka li nas teška jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?

Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, objašnjava kako je poljoprivreda grana u kojoj se nikada ne zna što se može očekivati.

– Urod se čeka i njeguje cijelu godinu, i doslovno dan prije berbe može nastradati zbog vremenskih uvjeta. To je vječita borba, mi smo tu da radimo i proizvodimo, pokušavamo odgovoriti na vremenske neprilike svojim nekim iskustvom, kaže.

Kulture koje su najviše stradale u ovoj godini su mahune, mrkve i grah. Loši uvjeti nisu utjecali samo na Hrvatsku, već i na cijelu EU, te ne možemo tu robu ni uvesti izvana.

– Rezultat je mala ponuda i visoka cijena. Poljoprivrednici moraju dići cijenu da bi pokrili svoje troškove koje su uložili u proizvodnj, objašnjava Brlošić.

Tako je prošle godine kilogram graha koštao oko 12 kuna, a sada je oko 20; mahune su sada između 30 i 35 kuna, dok su prošle godine bile oko 20; a kilogram mrkve trenutno se kreće između 12 i 15 kuna za razliku od prošle godine kada je koštao između 8 i 10 kuna. Cijene su ekstremno visoke, pogotovo za hrvatske potrošače, no i dalje je upitno hoće li se poljoprivrednici i s tolikim cijenama uspjeti pokriti. Uz loš urod, poljoprivrednici se bore i s raznim nametnicima, a ulaskom u EU u Hrvatskoj je zabranjeno korištenje velikog broja zaštitnih sredstava. 

Marina Galović
, predsjednica povrtlara grada Zagreba i Zagrebačke županije, kaže kako su cijene povrća sasvim uobičajene i normalne za ovo doba godine i ekstremne uvjete.

– To što se nas optužuje da abnormalno dižemo cijene, to uopće nije istina. Kakvi su uvjeti rada trenutno i kakva su nama proizvođačima poskupljenja – ovo je još i dobro. Nama su troškovi još od prošle godine otišli 50 posto gore – od sjemena, repro materijala i gnojiva. Ekstremni uvjeti, dodatno navodnjavanje, teži uvjeti rada zbog korone – a nama su cijene možda kunu ili dvije otišle gore., kaže Galović i dodaje kako su preprodavači ti koji podižu cijene, a ne proizvođači.

– Ja ne mogu utjecati na nekog tko od mene kupi salatu po 10 kuna, pa prodaje za 20 ili 30, to je posao inspektorata, neka izvole raditi svoj posao, ogorčena je Galović.

Brlošić se slaže kako se na tržnicama nalazi velik broj prodavača koji ustvari nisu i proizvođači, te da bi potrošači trebali obratiti pozornost na to.

– Također je istina da inputi koji ulaze u proizvodnju enormno poskupljuju posljednjih godinu dana – mineralna gnojiva su poskupila i do 70 posto, mehanizacija koja se koristi već je pet puta išla prema gore ove godine, dakle troškovi samo rastu, kaže i dodaje kako je najveći problem, ne samo u proizvodnji povrća, već u cijelom lancu proizvodnje hrane, uvoz iz drugih zemalja koje su visoko subvencionirane dugi niz godina.

Brlošić smatra kako Hrvatska ima resurs poljoprivrednog zemljišta, i to u različitim klimama, te bi po pitanju povrća, mogla pokriti potrebe stanovništva.

– Stvar je politike, našu proizvodnju je uništio uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz EU i šire. Očito su trgovački lobiji dosta jaki i to je ono najgore što se moglo dogoditi. Mi kao poljoprivrednici nismo protiv uvoza, ali neka to barem bude jednake kvalitete kao što je naša proizvodnja, kaže.

Osim povrća, došlo je do povećanja cijena stočne hrane, uljarica i pšenice.

– Po pitanju stočne hrane, zbog suše je došlo do povećanja cijena, dok cijena junadi ne ide gore. Stočari su trenutno u izuzetno teškoj situaciji, teško je reći koliko dugo će oni to moći izdržati. Cijene žitarica na europskom tržištu divljaju, pa tako i u Hrvatskoj, i u tom dijelu će trebati pomoći sektoru stočarstva, zaključuje Brlošić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Milorad

    30. kolovoza 2021. at 17:40

    Nadam se dače službe da regulišu da jagnjetina ne bidne skuplja!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu