Connect with us

Hrvatska

HRANA JE SVE SKUPLJA Čeka li nas teška jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ova godina nije bila dobra za poljoprivredne proizvođače, čemu svjedoče i cijene povrća na tržnicama, te se postavlja pitanje čeka li nas teška jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?

Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, objašnjava kako je poljoprivreda grana u kojoj se nikada ne zna što se može očekivati.

– Urod se čeka i njeguje cijelu godinu, i doslovno dan prije berbe može nastradati zbog vremenskih uvjeta. To je vječita borba, mi smo tu da radimo i proizvodimo, pokušavamo odgovoriti na vremenske neprilike svojim nekim iskustvom, kaže.

Kulture koje su najviše stradale u ovoj godini su mahune, mrkve i grah. Loši uvjeti nisu utjecali samo na Hrvatsku, već i na cijelu EU, te ne možemo tu robu ni uvesti izvana.

– Rezultat je mala ponuda i visoka cijena. Poljoprivrednici moraju dići cijenu da bi pokrili svoje troškove koje su uložili u proizvodnj, objašnjava Brlošić.

Tako je prošle godine kilogram graha koštao oko 12 kuna, a sada je oko 20; mahune su sada između 30 i 35 kuna, dok su prošle godine bile oko 20; a kilogram mrkve trenutno se kreće između 12 i 15 kuna za razliku od prošle godine kada je koštao između 8 i 10 kuna. Cijene su ekstremno visoke, pogotovo za hrvatske potrošače, no i dalje je upitno hoće li se poljoprivrednici i s tolikim cijenama uspjeti pokriti. Uz loš urod, poljoprivrednici se bore i s raznim nametnicima, a ulaskom u EU u Hrvatskoj je zabranjeno korištenje velikog broja zaštitnih sredstava. 

Marina Galović
, predsjednica povrtlara grada Zagreba i Zagrebačke županije, kaže kako su cijene povrća sasvim uobičajene i normalne za ovo doba godine i ekstremne uvjete.

– To što se nas optužuje da abnormalno dižemo cijene, to uopće nije istina. Kakvi su uvjeti rada trenutno i kakva su nama proizvođačima poskupljenja – ovo je još i dobro. Nama su troškovi još od prošle godine otišli 50 posto gore – od sjemena, repro materijala i gnojiva. Ekstremni uvjeti, dodatno navodnjavanje, teži uvjeti rada zbog korone – a nama su cijene možda kunu ili dvije otišle gore., kaže Galović i dodaje kako su preprodavači ti koji podižu cijene, a ne proizvođači.

– Ja ne mogu utjecati na nekog tko od mene kupi salatu po 10 kuna, pa prodaje za 20 ili 30, to je posao inspektorata, neka izvole raditi svoj posao, ogorčena je Galović.

Brlošić se slaže kako se na tržnicama nalazi velik broj prodavača koji ustvari nisu i proizvođači, te da bi potrošači trebali obratiti pozornost na to.

– Također je istina da inputi koji ulaze u proizvodnju enormno poskupljuju posljednjih godinu dana – mineralna gnojiva su poskupila i do 70 posto, mehanizacija koja se koristi već je pet puta išla prema gore ove godine, dakle troškovi samo rastu, kaže i dodaje kako je najveći problem, ne samo u proizvodnji povrća, već u cijelom lancu proizvodnje hrane, uvoz iz drugih zemalja koje su visoko subvencionirane dugi niz godina.

Brlošić smatra kako Hrvatska ima resurs poljoprivrednog zemljišta, i to u različitim klimama, te bi po pitanju povrća, mogla pokriti potrebe stanovništva.

– Stvar je politike, našu proizvodnju je uništio uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz EU i šire. Očito su trgovački lobiji dosta jaki i to je ono najgore što se moglo dogoditi. Mi kao poljoprivrednici nismo protiv uvoza, ali neka to barem bude jednake kvalitete kao što je naša proizvodnja, kaže.

Osim povrća, došlo je do povećanja cijena stočne hrane, uljarica i pšenice.

– Po pitanju stočne hrane, zbog suše je došlo do povećanja cijena, dok cijena junadi ne ide gore. Stočari su trenutno u izuzetno teškoj situaciji, teško je reći koliko dugo će oni to moći izdržati. Cijene žitarica na europskom tržištu divljaju, pa tako i u Hrvatskoj, i u tom dijelu će trebati pomoći sektoru stočarstva, zaključuje Brlošić.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Milorad

    30. kolovoza 2021. at 17:40

    Nadam se dače službe da regulišu da jagnjetina ne bidne skuplja!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Ginekolog: Radio sam abortuse, a onda sreo Boga na koncertu Parnog valjka

Objavljeno

-

By

Šibenski ginekolog Ivan Zmijanović jedan je od liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti i ne rade abortuse. Prije ih je, kaže, radio.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

“Prvi abortus napravio sam kao specijalizant. Ne sjećam se konkretnih detalja, ali znam da oko toga nisam previše dramatizirao. Abortus sam doživljavao kao dio našega posla, nešto što moram odraditi. Ne želim se opravdavati kako sam bio zaveden ili u nekoj zabludi. Jednostavno nisam razmišljao o težini i posljedicama toga čina”, ispričao je.

S vremenom je, kaže, osvijestio da je abortus težak grijeh, ali je i dalje nastavio raditi abortuse.

Prosvjetljenje na koncertu

“Prije nekoliko godina bio sam sa svojom suprugom na koncertu Parnog valjka u splitskoj Spaladium Areni. Aki je pjevao Molitvu. Posebno me se dojmio onaj stih u kojem pjeva kako smo “pred Bogom svi isti”. Gospodin mi je usred rock koncerta, u naguravanju s drugim ljudima, darovao neprocjenjivo iskustvo spoznaje. Kao da mi je na trenutak dopustio da sve oko sebe vidim Njegovim očima. Na koncertu sam shvatio kako smo pred Bogom svi jednaki: i ja kao liječnik, ali i ona žena koja namjerava prekinuti trudnoću. Niti sam ja bolji od nje, niti je ona gora od mene. Bog me je pozvao da joj pomognem”, rekao je Zmijanović za Bitno.net.

On kaže i kako ga ljudi pogrešno doživljavaju kao borca za nerođenu djecu. “Ja vjerujem da se u bolnicama ne odvija borba za nerođene, nego za nas rođene. U tom trenutku u smrtnoj opasnosti nalaze se duše liječnika, koji izvode abortuse, ali i roditelja koji su pristali ubiti svoje dijete. Siguran sam da bebe nisu u opasnosti. Ako ih njihove majke doista odbace, Bog će ih namiriti, On će se pobrinuti za njih. Nerođene bebe će sigurno biti dobro. Bog će sebi vratiti onaj predivni poklon, koji je bio namijenjen nama. U svim bolnicama, u svijetu i u Hrvatskoj, na svim mjestima u kojima se rade abortusi, zapravo se vodi borba za našu dušu”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su cijene goriva koje se očekuju od sutra

Objavljeno

-

Od ponoći se očekuju nove cijene goriva. Dizel i plavi dizel pojeftinit će četrdesetak lipa, a benzin poskupjeti 14 lipa, doznaje Dnevnik Nove TV.

To je za prosječan spremnik dizela ušteda od oko 20 kuna, dok će prosječni spremnik benzina prema tome biti skuplji oko 7 kuna.

Susjedne Mađarska i Slovenija zamrznule su cijene goriva. Ako usporedimo cijene u eurima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, Hrvati se voze najskuplje.

Litra eurosupera 95 u Hrvatskoj je 1.71 euro, u Sloveniji 1.56, a u Mađarskoj 1.25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1.85, u Sloveniji 1.66, a u Mađarskoj 1.4 eura.

Plenković: Vidjet ćemo možemo li još nešto učiniti
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je prije par dana kako bi cijene goriva, da nije bilo vladinih mjera, bile više oko dvije kune, istaknuvši kako će vidjeti može li se tu još nešto učiniti.

“Da nije bilo vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 26 lipa, dizel skoro dvije kune, vidjet ćemo – s obzirom na okolnosti – može li se tu još nešto učiniti jer zadnja dva do tri tjedna bilježimo kontinuirani rast cijena”, rekao je Plenković.

Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna blago pala jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, dok podršku cijenama pruža mogući embargo Europske unije na uvoz ruske nafte.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 0.75 posto, na 111.55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.65 posto, na 110.49 dolara.

Sve do petka cijene su bile u značajnijem minusu na tjednoj razini, no tog su dana skočile oko 4 posto, potaknute pregovorima u EU o embargu na rusku naftu i krizom na europskom tržištu plina koju su izazvali odgovor Moskve na zapadne sankcije i ukrajinska blokada rute za dopremu ruskog plina.

Moskva je, naime, na sankcije koje su joj već uvele zapadne zemlje odgovorila zabranom poslovanja s europskim podružnicama plinskog diva Gazproma, a krizu na europskom tržištu plina zaoštrila je i ukrajinska blokada važne tranzitne rute za dopremu ruskog plina.

“Cijene prirodnog plina u Europi rastu i to će se nužno preliti i na naftu. Visoku razinu cijena nafte vjerojatno će poduprijeti i eskalacija na fronti sankcija Rusiji”, napisao je Jeffrey Halley iz OANDA-e u osvrtu na situaciju na tržištima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić u Dnevniku: Čeka se jesen i moguća pojava nove varijante virusa

Objavljeno

-

By

Zbog rata na istoku Europe i znatno bolje epidemiološke situacije, proteklih mjeseci manje govorimo o pandemiji, no  još se čeka s proglašenjem njezina kraja. Profesorica Alemka Markotić rekla je u Dnevniku HTV-a da se u lipnju očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. U vezi s pandemijom vlada veći optimizam, ali i oprez, rekla je. 

Alemka Markotić rekla je da su generalno unutar inficiranih lakši oblici među mlađom populacijom, a prosječno je zadnjih dva mjeseca 20-ak hospitaliziranih. Riječ je o srednje teškim do teškim oblicima bolesti, a češće su to starije osobe s težim komorbiditetima i u pravilu necijepljeni.

– Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze, rekla je. 

Naglasila je da se nitko ne žuri s proglašenjem kraja pandemije, spomenuvši da se u Južnoj Africi bilježi manji porast oboljelih od COVID-19 te da se čeka jesen i moguća pojava nove varijante virusa. 

– Omikron je prokužio veliki broj ljudi, a i značajan postotak ljudi u svijetu se cijepio, dodala je.

Na pitanje je li moguće da se razvije opasnija varijanta, odgovorila je da je uvijek sve moguće, ali da virusi traže kako preživjeti a da ne ubiju svog domaćina. 

– To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti. 

Kazala je da općenito vlada veći optimizam, ali i oprez. 

Nova, modificirana cjepiva

U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. 

– Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano, objasnila je. 

Upozorila je da i ljeti možemo očekivati intenzivnije kolanje virusa, i to među mlađom populacijom, dok je u zimskim mjesecima cirkulacija virusa intenzivnija među osobama starijim od 45, 50 godina. 

– Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte, rekla je. 

Što je s biološkim naoružanjem?

– Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera, poručila je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu