ZADAR / ŽUPANIJA
REKTORICA VICAN ODRŽALA PREDAVANJE U NADBISKUPIJI “Katoličke škole u svijetu predstavljaju kvalitetu obrazovanja, pa zašto ne bi postojale i u Hrvatskoj”
‘Katoličke škole u kontekstu društvenih, gospodarskih i drugih promjena u svijetu i u Hrvatskoj’ tema je izlaganja prof. dr. Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, koje je održala u petak 2. srpnja za ravnatelje hrvatskih katoličkih osnovnih i srednjih škola koji su se okupili na svom zajedničkom godišnjem susretu, u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
U svom stručno – praktičnom izlaganju u kojem je svaku načelnu stavku potkrijepila primjerom iz prakse, a i sama je provela mnoga istraživanja odgojno – obrazovnih procesa i vrednovanja pojedinih pristupa u Hrvatskoj i svijetu, dr. Vican predstavila je slojevitost, raznolikost potreba, zahtjeve, ali i zamke koje se događaju u odgojno – obrazovnom procesu, ako se manipulira neispravno i parcijalno postavljenim ciljevima ili krivo postavljenim vrijednostima u čijem središtu treba biti dobro čovjeka u cjelovitosti njegovog razvoja.

U vrijeme dok je dr. Vican bila državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH osnovano je više katoličkih škola u Hrvatskoj. Na tom vrijednom i stručnom doprinosu i podršci dr. Vican, na zadarskom susretu zahvalio joj je vlč. Ivica Žuljević, predstojnik Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole.
„Ja sam pedagog po struci. Obrazovanje je moj poziv i moja profesija. U bavljenju obrazovnom politikom mogu znati što je kvaliteta obrazovanja. Katoličke škole u svijetu predstavljaju kvalitetu obrazovanja, pa zašto ne bi postojale i u Hrvatskoj. Te su se škole potrudile u izgradnji, u primanju djece na cjelodnevni boravak, štoviše, katoličke škole su među prvima organizirale cjelodnevni boravak“ rekla je dr. Vican, smatrajući da dobru kvalitetu predstavlja balans u zapošljavanju koje katoličkim školama osigurava država i ono što one rade.

Katolička Crkva upravlja najvećim svjetskim nevladinim školskim sustavom, citirala je svjetskog znanstvenika dr. Vican. U više od 90 zemalja postoji 45 000 katoličkih srednjih škola, 95 000 katoličkih osnovnih škola i oko 1 400 katoličkih sveučilišta.
Taj je podatak mnogima u Hrvatskoj bio nedovoljno poznat kao posljedica mentaliteta iz komunizma te su postojale predrasude prema otvaranju katoličkih škola koje su u svijetu toliko poštovane da ih u velikom broju pohađaju i ljudi koje nisu katolici.
„Da bismo napredovali, moramo smanjivati razlike, tako i razlike u neznanju i znanju. Trebamo govoriti jedni drugima što je kvaliteta, vrijednost, kako se osiguravaju vrijednosti. Treba više znati o određenim institucijskim vrijednostima. Naš sustav je inače bio otvoren i za druge. Prema tome, osim vjerskih zajednica, osnivači mogu biti i drugi. S obzirom da se većina stanovnika u Hrvatskoj izjašnjava katolicima, bilo bi nelogično da ne postoje katolički vrtići, katoličke osnovne i srednje škole i Katoličko sveučilište“ naglasila je dr. Vican.

Predstavljajući vrijednosti kao izvorište ciljeva odgoja i obrazovanja, dr. Vican je rekla kako je u službi zdravlja tjelesni i zdravstveni odgoj, intelektualni odgoj pomaže spoznaji istine, dobrota je vrijednost moralnog odgoja, ljepota estetskog, a stvaralaštvo radnog i tehničkog odgoja.
Rektorica Vican predstavila je ravnateljima europske i svjetske trendove i europske reformske smjernice u odgoju i obrazovanju, pojašnjavajući taj proces i u Hrvatskoj. Istaknuvši da je znanje i obrazovanje vrijednost te potrebu dodatnog obrazovanja, dr. Vican je navela podatke da u Hrvatskoj 4 % ljudi uopće nisu pohađali školu, 24 % populacije nisu završili osnovnu školu, 20 % su djelomično išli u školu te da su najveći dio populacije srednjoškolci.

Svjetski i europski trendovi u obrazovanju uvelike su pod utjecajem i dominacijom neoliberalne ideologije. „Došli smo u novi vrijednosni sustav. Tržište rada je nova vrijednost neoliberalne ideologije. Čovjek je postao ljudski kapital, a obrazovanje roba“ upozorila je dr. Vican, istaknuvši: „Obrazovanje ima najveću vrijednost kad je javno dobro. Zbog mitova u obrazovanju, a prvi mit je da znanje nije opće i javno dobro, ono onda postaje roba usmjerena na moć i profit. Je li vrijedno samo ono što ima tržišnu vrijednost?“ upitala je dr. Vican, rekavši da tržište ima svoju ‘vrijednosnu’ vagu.
Potaknuvši sudionike da preispitaju sebe i druge je li vrijedno samo ono što ima tržišnu vrijednost, rektorica je poručila: „Ljudski život, zdravlje, obrazovanje, ljudsko dostojanstvo, ljubav, prijateljstvo – to su artikli koji ispunjavaju čovjeka i nema tržišta koje ih može obezvrijediti“.

U svemu se pozivajući na javno dostupne i temeljem istraživanja znanstveno utvrđene činjenice, dr. Vican navela je podatak Odjela investicijskog bankarstva Merrill Lynch Američke banke koji je prije deset godina procijenio da globalno tržište obrazovnih usluga godišnje vrijedi 111 milijardi dolara izvan SAD-a s potencijalnom bazom potrošača od 32 milijuna učenika. Pritom je upozorila na tendenciju „govora o sustavu obrazovanja na novčanicima“.
Upozorila je i na promjenu terminološkog korpusa, a upravo nam pojmovi omogućuju da svijetu damo smisao, red i suvislost. „Pojmovi su sredstva pomoću kojih se možemo suočiti sa svojim iskustvom. Način na koji doživljavamo svijet uvelike ovisi o repertoaru pojmova kojima vladamo“ citirala je znanstvenike dr. Vican, poručivši: „Odgoj i obrazovanje temelje se na pojmovima. Moramo davati smisao terminu. Ako ljudi nemaju zajedničko značenje za pojam, neće se sporazumjeti. Ako jedan radi po sistemu vještina, a drugi po drugom konceptu, različiti smo. Terminološki korpus je promijenjen – sve je postalo vještina. Mora li u obrazovanju sve rezultirati vještinom? Mi smo njemačka tradicija, a sad smo preuzeli skandinavski model – sve je vještina, skills, skills. Mi smo uvijek imali umijeća koja imaju dodatne vrijednosti na psihomotoričke sposobnosti“ poručila je dr. Vican.
„Kroz novu terminologiju, novi vrijednosni sustav i tržište rada, obrazovanje postaje roba. Želi se i da rektori postanu menadžeri. To dovodi do tehnokratskog pristupa svrsi obrazovanja kojeg karakteriziraju funkcionalan i kompetencijski pristup. Nova paradigma je kompetencijski pristup, znanje gubi na vrijednosti“ upozorila je dr. Vican, istaknuvši da je obrazovni sadržaj potka u čijem središtu trebaju biti vrijednosti.

„Treba znati što su društvene vrijednosti, pretvoriti ih u cilj i znati artikulirati gdje moramo doći. Kad su jasni ciljevi, da znamo što nam je cilj, to znači i efikasnost. Može se vrednovati samo ono što je bio cilj. Važno je stalno vrednovati ciljeve odgojno – obrazovnog procesa“ potaknula je dr. Vican, rekavši da je sadašnji vrijednosni pluralizam usitnjenih razlika i promiče detradicionalizaciju. „Tradicija nije neprijatelj“ poručila je dr. Vican, upozorivši na ‘vrednovanje’ vrijednosti kroz ono što nije vrijednost.
„Kada smjelost bude iznad sposobnosti, nastupa najveća kriza morala jer je čovjek ogoljen od emocionalne komponente. Idemo samo na spoznajnu stranu osobe, a treba sustavno razvijati emocije. Ideologije koje se potenciraju stavljaju nas u novi društveni plašt“ upozorila je dr. Vican, navodeći primjer kako se narušava ex cathedra način predavanja, a favorizira workshop kao metoda. Provela je vrednovanje workshop metode i utvrdila njenu učinkovitost od 30 %.
„Zašto smeta predavanje? Pripovijedanje je najteža metoda, biti predavač. Imati sposobnost izazvati i zadržati pažnju slušatelja“ rekla je dr. Vican, istaknuvši da osposobljenost za biti predavačem zahtjeva puno ulaganja u čitanje brojnih izvora, literature, sposobnost sinteze, memorije i konačno suvislog izlaganja.

Govoreći o mitovima u obrazovanju, pri čemu je tendencija da se veća vrijednost daje znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, predavačica je rekla kako je drugi mit da će nas STEM područje učiniti konkurentnim u Europi i svijetu. Podsjetila je kako su naši ljudi, obrazovani u hrvatskom obrazovnom sustavu i prije jako uspijevali u najvećim sustavima obrazovanja u svijetu.
Dr. Vican je rekla kako je Hrvatska 2006. g. provela prve nacionalne ispite i sve škole su vrednovane. Te 2006. g. pokazalo se da su učenici u hrvatskim školama najlošiji u STEM području. U javnom diskursu i nastojanjima uslijedilo je obezvrjeđivanje humanističkih znanosti u odnosu na dominaciju STEM područja.
„Društveno – humanističke znanosti su važne za društvo. Da bi bio kritičan, moraš jako puno znati, rasti u sposobnostima, na stručnim usavršavanjima. U znanosti je važno govoriti argumentima. Važno je da prosijana znanost dođe kao važna istina za poučavanje pa treba reći da je znanost dokazala u čemu je, dugoročno, vrijednost društveno – humanističkih znanosti i da ne može biti dominacija samo jednog odgojno – obrazovnog područja.

Mislim da je strahovito pogrešna povika oko STEM-a koja je jako vezana i za financiranje obrazovanja na svim razinama, osobito visokoškolskog. Ja sam to dužna javno reći i sve sam javno argumentirala“ istaknula je dr. Vican. Postoji više odgojno – obrazovnih područja, ali „ne može se raditi razlika u područjima obrazovanja, misleći na predtercijarnu razinu, to su razine obrazovanja prije fakultetskog. Dakle, ne može nitko reći da je jezično – komunikacijsko područje manje vrijedno od STEM područja, da je umjetničko područje manje vrijedno od područja informacijsko – komunikacijske tehnologije“ upozorila je dr. Vican, naglasivši da u društvenim znanostima vrijedi niz zakonitosti.
U tom kontekstu, govorila je o zakonitostima odrastanja i razvoja djece kod kojih se trebaju događati procesi sve u svoje vrijeme, o potrebi poštovanja zakonitosti razvoja te o povezanosti zdravlja i obrazovanja.
„Školska dob je najkritičnija dob za mentalna obolijevanja, a povećava se u adolescenciji. Polovica svih mentalnih poremećaja nastaje kod 14-godišnjaka te kod tri četvrtine 25-godišnjaka. To su dobi koje se odnose na obrazovno razdoblje“ rekla je dr. Vican, upozorivši na alarmantni podatak da se zadnjih godina broj neuroza kod djece povećao za čak 300 %.
Istaknula je da je najvažnija kompetencija jezično – komunikacijska: „Ona je pretpostavka svih drugih kompetencija. Slušna kompetencija je bitna. Važno je djeci čitati lektiru. Dijete mora naučiti slušati, pamtiti, pravilno izgovarati riječi, onda može razgovarati“.

„Humanistički razvoj konceptualiziran je tako da se razvija svako područje ljudske osobe i kroz sva odgojno – obrazovna područja. Humanistička dimenzija je najšira, ona je potka i osnova za druga područja. Ciljevi obrazovanja obično su propisani zakonom u javnom sustavu. Važna je jasnoća cilja u smislu izražavanja profila kakvo mi dijete želimo u konačnici. Ako želimo da je dijete zdravo, emocionalno stabilno, spoznajno razvijeno, da ima razvijenu emocionalnu stranu ličnosti, da je tjelesno razvijeno, socijalizirano, duhovno ispunjeno – to su sve ciljevi u kojima možemo primijeniti dva pristupa: kooperativni i kolaborativni. Kooperativni je da zajedno radimo istim metodama iste ciljeve a kolaborativni da smo svjesni tih ciljeva i da ih možemo raditi na različite načine jer nam se i djeca razlikuju. Pred nama je predivan posao. Trebamo njegovati pravo i na humanističke ciljeve, da podupiremo ono što osoba želi postati“ potaknula je dr. Vican, upozorivši kako posljedice zapostavljenosti pojedinih područja u razvoju čovjeka za određeni cilj osobito osjećaju odgoj i obrazovanje.
Rektorica Sveučilišta govorila je i o važnosti sustavnog obrazovanja kojega je zamijenio koncept pismenosti: „Treba se vratiti u sustavno obrazovanje prema zakonitosti razvoja koji je zadan. Pismenosti su sasvim drugi koncept obrazovanja i mnoge su vrste: informacijska pismenost, građanska, potrošačka, kulturna, čitalačka pismenost“.
Dr. Vican je govorila i o osobitostima katoličke perspektive u školama. To je holistički pristup koji pokazuje da je čovjek i duhovno biće, a Krist je temelj. „Katolička perspektiva znači mladima ponuditi cjelovito obrazovanje i pomoć u otkrivanju njihove osobne slobode, što je Božji dar. Pomoći djetetu i učeniku da spozna svoju cjelovitost, da traže istinu u životu, promiču zajedništvo, solidarnost, pravdu, ljubav“ rekla je dr. Vican.

Državni i javni ciljevi odgoja i obrazovanja propisani su zakonom, a katolička škola u Hrvatskoj djeluje po principu državnog i javnog obrazovanja. No, legitimno je da katolička škola ima svoj katolički identitet u kurikulumskim područjima: religijskom, moralnom i kulturnom; ekonomskom, poslovnom i poduzetničkom te društvenom, okolišnom i političkom.
Filozofski kontekst katoličkog obrazovanja temelji se na mudrosti i potrazi za općim dobrom, a teološki na vjeri u Isusa, sakramentima, katoličkom svjetonazoru i crkvenom osjećaju zajednice.
Budući da je vjeronauk izborni predmet u školi, dr. Vican je istaknula da je „izborni predmet najbolji test vrednovanja. Ako je učenik izabrao neki predmet, znači da ga baš želi slušati i saznavati o tom području“.

Rektorica je izrazila razumijevanje za zahtjevnosti službe ravnatelja, rekavši da je „ravnatelj funkcija, ali treba biti i kvalifikacija“. Potaknula ih je da budu hrabri, nasuprot „kulturi iščekivanja naputaka odozgor“ i ohrabrila na „spremnost za preuzimanje vođenja i aktivniji pristup u rješavanju problema, umjesto čekanja odluka s vrha. Vođenje nije osoba ili funkcija. To je složena moralna povezanost između ljudi, temeljena na povjerenju, obvezi, posvećenosti, emociji i podijeljenoj viziji dobra“ citirala je stručnjake iz područja vođenja dr. Vican.
Upozorivši da je kultura odgojno – obrazovne ustanove u krizi, rektorica je rekla da tu kulturu može poboljšati usmjerenost na društveno – kulturne vrijednosti, zajedničko kreiranje vizije i misije, remoralizacija radnog i životnog okruženja, (etika i pravila ponašanja), vratiti oživotvorene etičke i moralne pojmove u odgojno – obrazovnu ustanovu, natjecati se u prijateljstvu i kolegijalnosti.

Predstavljajući mozaik profesionalnih podkultura, dr. Vican nepoželjnima je navela kulture sagorijevanja na poslu, nadu da će sve biti dobro na način da se osoba pasivno i lijeno postavlja u radu, izuzimajući sebe od odgovornosti za ono što bi trebalo poduzeti i prepuštajući sve drugima, kultura žilavog otpora praksi i dosade te kultura nekritičnosti, da je dovoljno slušati kritike drugih. Treba razvijati kulturu ravne hijerarhije u kolektivu i radnih strategija: osobnih, timskih i kolektivnih, kulturu aktivnog sudioništva te kulture autoriteta i kvalitete.
„Sustav obrazovanja treba nositelje odgojno – obrazovne djelatnosti koji su refleksivni, kreativni, inovativni, visoko kompetentni i visoko obrazovani“ istaknula je dr. Vican.
Navodeći da bi kulturu odgojno – obrazovne ustanove trebalo graditi sljedeće: entuzijazam, opće dobro, posvećenost cilju, dijeljenje znanja i ideja, inspirativnost, povjerenje, empatija, smisao za humor, strpljenje, energičnost i potpora, prof. dr. Dijana Vican ravnateljima je poručila da i dalje budu vođeni nastojanjem da je „znanje vrijedno znanja i poučavanja“.
ZADAR / ŽUPANIJA
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.
Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.
Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.
Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.
Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.
Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.
Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.




