Hrvatska
Đikić: “Sad je najbolje vrijeme za cijepljenje, trebamo biti zaštićeni za jesen!”
Znanstvenik Ivan Đikić kaže kako ljudima treba ponuditi edukativno motivirajuća kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti.
Interes za cijepljenjem pada, kako motivirati ljude? Je li to, primjerice, karta za kazalište ili odlazak u toplice?
U svakom slučaju treba ljudima ponuditi edukativno-motivirajuću kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti. Evo jedan primjer sa znanstvene strane: sada je ljeto, imamo puno vitamina. Da, to poboljšava imunološki sustav i ako netko želi idealno vrijeme, to je sada jer će nas za 6 mjeseci, ne samo s protutijelima nego i s memorijskim stanicama, taj imunitet braniti od virusa koji će zasigurno biti i sljedeću zimu već u nama, rekao je Đikić u RTL-u Danas.
U Pakistanu, primjerice, kažu da nema korištenja mobitela ako se ne cijepite. To je jedna od ideja.
Takve restriktivne kampanje neće uspjeti u Europi. U Europi mladima pogotovo treba objasniti gdje je njihova korist – da će moći u zimu putovati, da će profesionalno moći raditi, da će studirati i da će se moći susretati. Ljudi koji će biti cijepljeni, koji će biti zaštićeni, imat će puno veću mogućnost kretanja u isto vrijeme, imat će mogućnost socijalizacije, što je vrlo bitno u društvu.
Priprema se još jedna kampanja. Rade li vlada i Stožer dobar posao?
Čini mi se da su vlada i Stožer malo usporili s kampanjom jer ona kampanja koja je bila prije nekih 6 mjeseci ‘Misliti na druge’, to očigledno danas ne funkcionira u Hrvatskoj. Rekli ste sami da padaju brojevi i treba se nešto reaktivirati. Treba poslati ove male poruke ciljanim grupama, da li su to ruralne, urbane sredine ili su mladi ili profesionalci, za sve njih moramo imati pažljive, dobro planirane i jasne poruke da se ljudi odluče cijepiti.
Znači li to da ne bi trebala biti nacionalna kampanja, nego baš usmjerena na određene grupe?
Treba biti nacionalna kampanja za sve ljude tih grupa da ih motiviramo, od Cavtata do Vukovara i to je nešto što je jako lijepo u Americi i dosta je u Njemačkoj napravljeno i šaljive kampanje gdje ljude privlačite na temelju malih poruka koje kažu: ‘Sad je dobar imunološki sustav, cijepite se, sljedeća zima će biti slobodna, ako budemo postigli kolektivni imunitet’.
Brojke sada padaju, popuštaju se mjere, netko razmišlja zašto bih se baš sad cijepio?
Sada nemamo virusa oko nas, znači, ne postoji opasnost, ali sada je naš imunološki sustav pripreman za primanje antigena, stvaranje odličnog humoralnog, ali i staničnog imuniteta i upravo u jesen i zimu, kada će sigurno doći novi sojevi, nove varijante, tada ćemo mi kao pojedinci biti zaštićeni, a u isto vrijeme naš imunološki sustav bit će najoptimalnije spreman za borbu s novim virusima.
S obzirom na to da brojke padaju, je li sad vrijeme za potpuno otvaranje i popuštanje mjera ili još uvijek ne?
Rekao bih da je najvažnije biti odgovoran. Odgovoran znači da testiramo na vrijeme, da znamo gdje nam se pojavljuju virusi. Naprimjer, sad imate svadbe, uskoro ćete imati ljeto, noćne klubove. Ako ćemo imati pažljiva testiranja u tim sredinama i vidjeti gdje nam se pojavljuje i širi virus, ne samo od domaćih kućanstva nego i od turista, tada ćemo moći ljudima preko ciljanih mjera poslati zaštitne mehanizme da se to ne raširi kao što smo imali to, nažalost, prošlo ljeto.
Do kada ćemo nositi maske?
Maske su vam sastavni dio zaštite vas i društva, mislim da će Stožer, kao i Amerikanci što su napravili, u određenim situacijama maknuti maske jer nisu više potrebne, ali u određenim situacijama kad ste uistinu u malom zatvorenom prostoru i znate da među tim ljudima moguće postoje ljudi koji nose virus, tada je preporuka svima da nose masku, ali na otvorenom, sportska događanja, svadbe, kao što sam bio upravo ovdje u Hrvatskoj jučer gdje su svi bili testirani ili cijepljeni, u tim situacijama maska je nepotrebna.
Treba li ih sada, s obzirom na to da je ljeto, nositi na otvorenom gdje su gužve?
Nema potrebe stvarno, na otvorenom. Ja mislim da maske neće štititi na otvorenom, pogotovo u ovakvom dobu kretanja i neokupljanja u malim grupama na otvorenom prostoru.
I Vaš sin radi na lijeku protiv koronavirusa. Kad ćemo imati lijek?
Pa radimo na tome već godinu i pol. Upravo završavamo jedan zanimljiv projekt. Objava će biti sljedeći tjedan. Ali ono što je moja poruka široj javnosti jest da samo cijepljenjem nećemo pobijediti virus, ući ćemo u kontrolu virusa, sljedeće godine virus će biti oko nas. Mi uistinu trebamo pravilne, ciljane lijekove protiv koronavirusa kojima ćemo moći pomoći i onim ljudima koji dobiju virus unatoč cijepljenju, da im zaštitimo život i da im zaštitimo oštećenja koja se pojavljuju, nažalost, u tim postcovid sindromima.
Hrvatska je 15. u svijetu po broju umrlih, a, primjerice, Švedska je 35. Kako to? Znamo kakve je mjere imala Hrvatska, a kakve Švedska.
Dosta je teško uspoređivati zemlju sa zemljom i to je jedan nacionalni sport u Hrvatskoj, kad smo dobri, onda smo bolji od svih, kad smo loši, onda smo lošiji od drugih. To jednostavno u znanosti ne funkcionira. Mi dobro znamo zašto su Šveđani na 35. mjestu, dobro znamo na kakav način se oni ponašaju kulturno i zašto su njihove mjere, iako izgledaju nominalno niže, bile jako funkcionalne. Problem Hrvatske je bio 10. i 11. mjesec kada je politika zbog različitih razloga ignorirala virus. Tada smo postavili bazu ovog velikog broja umrlih preko osam tisuća. Samo se sjetite 10. i 11. mjeseca kad smo imali uistinu minimalne mjere i gotovo nitko ih se nije pridržavao. Kada smo naučili lekciju dosta velikog broja umrlih u 11., uveli smo pravilne mjere, dovoljno stroge, a u isto vrijeme prilagođene kulturi naših ljudi i vjerujem da u ovoj godini smo napravili i dobro pokazali da pravilne mjere na pravi način s pravim testiranjem pokazuju dosta dobar uspjeh i vjerujem da ćemo tako do kraja godine i sljedeće godine nastaviti.
Ali teško da ćemo do 1. srpnja cijepiti 50 posto Hrvata. Kako onda tako ući u jesen? Što od jeseni možemo očekivati?
Ne bih želio forsirati do 1.7. da moramo imati 50 posto. Mislim da su to opet politička obećanja koja su vrlo često nerealna. Ono što moramo građanima reći je: Cijepite se odsada tijekom ljeta, kad počne jesen, tada morate biti zaštićeni za jesen i zimu za nove sojeve virusa koji će vjerojatno dolaziti, ne samo iz Indije delta, bit će i epsilon i drugi sojevi jer to je normalan proces virusa koji se širi i proširuje se cijelim svijetom. Tako da je poruka građanima Hrvatske: Cijepite se sad tijekom ljeta, zaštitite sebe i svoje bližnje i društvo i tad ćemo uistinu moći na neki način provesti profesionalniju i mirniju jesen i zimu.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




