Hrvatska
Đikić: “Sad je najbolje vrijeme za cijepljenje, trebamo biti zaštićeni za jesen!”
Znanstvenik Ivan Đikić kaže kako ljudima treba ponuditi edukativno motivirajuća kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti.
Interes za cijepljenjem pada, kako motivirati ljude? Je li to, primjerice, karta za kazalište ili odlazak u toplice?
U svakom slučaju treba ljudima ponuditi edukativno-motivirajuću kampanju gdje će shvatiti zašto je važno upravo sad se cijepiti. Evo jedan primjer sa znanstvene strane: sada je ljeto, imamo puno vitamina. Da, to poboljšava imunološki sustav i ako netko želi idealno vrijeme, to je sada jer će nas za 6 mjeseci, ne samo s protutijelima nego i s memorijskim stanicama, taj imunitet braniti od virusa koji će zasigurno biti i sljedeću zimu već u nama, rekao je Đikić u RTL-u Danas.
U Pakistanu, primjerice, kažu da nema korištenja mobitela ako se ne cijepite. To je jedna od ideja.
Takve restriktivne kampanje neće uspjeti u Europi. U Europi mladima pogotovo treba objasniti gdje je njihova korist – da će moći u zimu putovati, da će profesionalno moći raditi, da će studirati i da će se moći susretati. Ljudi koji će biti cijepljeni, koji će biti zaštićeni, imat će puno veću mogućnost kretanja u isto vrijeme, imat će mogućnost socijalizacije, što je vrlo bitno u društvu.
Priprema se još jedna kampanja. Rade li vlada i Stožer dobar posao?
Čini mi se da su vlada i Stožer malo usporili s kampanjom jer ona kampanja koja je bila prije nekih 6 mjeseci ‘Misliti na druge’, to očigledno danas ne funkcionira u Hrvatskoj. Rekli ste sami da padaju brojevi i treba se nešto reaktivirati. Treba poslati ove male poruke ciljanim grupama, da li su to ruralne, urbane sredine ili su mladi ili profesionalci, za sve njih moramo imati pažljive, dobro planirane i jasne poruke da se ljudi odluče cijepiti.
Znači li to da ne bi trebala biti nacionalna kampanja, nego baš usmjerena na određene grupe?
Treba biti nacionalna kampanja za sve ljude tih grupa da ih motiviramo, od Cavtata do Vukovara i to je nešto što je jako lijepo u Americi i dosta je u Njemačkoj napravljeno i šaljive kampanje gdje ljude privlačite na temelju malih poruka koje kažu: ‘Sad je dobar imunološki sustav, cijepite se, sljedeća zima će biti slobodna, ako budemo postigli kolektivni imunitet’.
Brojke sada padaju, popuštaju se mjere, netko razmišlja zašto bih se baš sad cijepio?
Sada nemamo virusa oko nas, znači, ne postoji opasnost, ali sada je naš imunološki sustav pripreman za primanje antigena, stvaranje odličnog humoralnog, ali i staničnog imuniteta i upravo u jesen i zimu, kada će sigurno doći novi sojevi, nove varijante, tada ćemo mi kao pojedinci biti zaštićeni, a u isto vrijeme naš imunološki sustav bit će najoptimalnije spreman za borbu s novim virusima.
S obzirom na to da brojke padaju, je li sad vrijeme za potpuno otvaranje i popuštanje mjera ili još uvijek ne?
Rekao bih da je najvažnije biti odgovoran. Odgovoran znači da testiramo na vrijeme, da znamo gdje nam se pojavljuju virusi. Naprimjer, sad imate svadbe, uskoro ćete imati ljeto, noćne klubove. Ako ćemo imati pažljiva testiranja u tim sredinama i vidjeti gdje nam se pojavljuje i širi virus, ne samo od domaćih kućanstva nego i od turista, tada ćemo moći ljudima preko ciljanih mjera poslati zaštitne mehanizme da se to ne raširi kao što smo imali to, nažalost, prošlo ljeto.
Do kada ćemo nositi maske?
Maske su vam sastavni dio zaštite vas i društva, mislim da će Stožer, kao i Amerikanci što su napravili, u određenim situacijama maknuti maske jer nisu više potrebne, ali u određenim situacijama kad ste uistinu u malom zatvorenom prostoru i znate da među tim ljudima moguće postoje ljudi koji nose virus, tada je preporuka svima da nose masku, ali na otvorenom, sportska događanja, svadbe, kao što sam bio upravo ovdje u Hrvatskoj jučer gdje su svi bili testirani ili cijepljeni, u tim situacijama maska je nepotrebna.
Treba li ih sada, s obzirom na to da je ljeto, nositi na otvorenom gdje su gužve?
Nema potrebe stvarno, na otvorenom. Ja mislim da maske neće štititi na otvorenom, pogotovo u ovakvom dobu kretanja i neokupljanja u malim grupama na otvorenom prostoru.
I Vaš sin radi na lijeku protiv koronavirusa. Kad ćemo imati lijek?
Pa radimo na tome već godinu i pol. Upravo završavamo jedan zanimljiv projekt. Objava će biti sljedeći tjedan. Ali ono što je moja poruka široj javnosti jest da samo cijepljenjem nećemo pobijediti virus, ući ćemo u kontrolu virusa, sljedeće godine virus će biti oko nas. Mi uistinu trebamo pravilne, ciljane lijekove protiv koronavirusa kojima ćemo moći pomoći i onim ljudima koji dobiju virus unatoč cijepljenju, da im zaštitimo život i da im zaštitimo oštećenja koja se pojavljuju, nažalost, u tim postcovid sindromima.
Hrvatska je 15. u svijetu po broju umrlih, a, primjerice, Švedska je 35. Kako to? Znamo kakve je mjere imala Hrvatska, a kakve Švedska.
Dosta je teško uspoređivati zemlju sa zemljom i to je jedan nacionalni sport u Hrvatskoj, kad smo dobri, onda smo bolji od svih, kad smo loši, onda smo lošiji od drugih. To jednostavno u znanosti ne funkcionira. Mi dobro znamo zašto su Šveđani na 35. mjestu, dobro znamo na kakav način se oni ponašaju kulturno i zašto su njihove mjere, iako izgledaju nominalno niže, bile jako funkcionalne. Problem Hrvatske je bio 10. i 11. mjesec kada je politika zbog različitih razloga ignorirala virus. Tada smo postavili bazu ovog velikog broja umrlih preko osam tisuća. Samo se sjetite 10. i 11. mjeseca kad smo imali uistinu minimalne mjere i gotovo nitko ih se nije pridržavao. Kada smo naučili lekciju dosta velikog broja umrlih u 11., uveli smo pravilne mjere, dovoljno stroge, a u isto vrijeme prilagođene kulturi naših ljudi i vjerujem da u ovoj godini smo napravili i dobro pokazali da pravilne mjere na pravi način s pravim testiranjem pokazuju dosta dobar uspjeh i vjerujem da ćemo tako do kraja godine i sljedeće godine nastaviti.
Ali teško da ćemo do 1. srpnja cijepiti 50 posto Hrvata. Kako onda tako ući u jesen? Što od jeseni možemo očekivati?
Ne bih želio forsirati do 1.7. da moramo imati 50 posto. Mislim da su to opet politička obećanja koja su vrlo često nerealna. Ono što moramo građanima reći je: Cijepite se odsada tijekom ljeta, kad počne jesen, tada morate biti zaštićeni za jesen i zimu za nove sojeve virusa koji će vjerojatno dolaziti, ne samo iz Indije delta, bit će i epsilon i drugi sojevi jer to je normalan proces virusa koji se širi i proširuje se cijelim svijetom. Tako da je poruka građanima Hrvatske: Cijepite se sad tijekom ljeta, zaštitite sebe i svoje bližnje i društvo i tad ćemo uistinu moći na neki način provesti profesionalniju i mirniju jesen i zimu.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




