ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKA FOTOGALERIJA Župan Longin primio maslinare i najuspješnije učenike s državnih natjecanja

Objavljeno

5 godina prije

15. lipnja 2021.

Z NET

Župan Božidar Longin primio je tradicionalno u Domu Zadarske županije učenike osnovnih i srednjih škola koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta ili su sudjelovali na državnim smotrama.
„Jako sam sretan što su nam epidemiološke mjere dopustile da ipak održimo ovo primanje. Vrijeme u kojem smo živjeli od ožujka prošle godine bilo je izuzetno teško. Prvi put svijet se našao u situaciji da je jednostavno morao stati. Pred svima nama pojavio se izazov kako dalje živjeti. Svima je bilo teško, osobito onima koji rade u zdravstvenom sustavu, no čini mi se da je baš vama, djeci i mladima, vjerojatno bilo najteže. Mladi ljudi imaju potrebu družiti se sa svojim vršnjacima, u fazi ste kad vam prijatelji znače najviše na svijetu, a bili ste prisiljeni ostati doma i viđati ih samo preko ekrana.“, rekao je župan Božidar Longin dodajući kako dobro zna da iza ove djece i mladih ljudi stoji trud, talent i upornost, ali i upornost mentorica i mentora:
„Vi ste ona ruka koja ih vodi kroz najvažnije životno razdoblje u kojem su poput praznih ploča spremni da se u njih upiše toliko znanja i vještina. Vi ste oni koji im ponekad budete i poput zamjenskih roditelja, poput prijatelja i oslonca. Da, nažalost, vaš posao nije dovoljno ni plaćen ni cijenjen, a to koliko ste se namučili tijekom pandemije, nitko od nas ne može ni zamisliti. Ipak, siguran sam da ste svoje zanimanje odabrali upravo zbog ovih mladih ljudi, zbog onog osjećaja koji samo rad s njima može stvoriti. Velika vam hvala na svemu.“, rekao je župan Longin

Župan i pročelnik UO za obrazovanje, kulturu i sport Ivan Šimunić uručili su prigodne darove učenicima i mentorima, 30-torici učenika i učenica osnovnih škola, 4-torici učenika glazbenih škola i 24-torici učenika i učenica srednjih škola.

Ujedno, u povodu izuzetnog uspjeha na natjecanju New York International Olive Oil Competition, župan Božidar Longin danas je primio nagrađene maslinare iz naše županije koji su svojim uspjehom doprinijeli da se Hrvatska plasira na 4. mjesto.
„Koliko je vrijednih priznanja, kako domaćih, tako i međunarodnih, stiglo u našu županiju zahvaljujući vama i vašim kolegama kroz posljednjih desetak godina, mislim da je vrlo teško utvrditi. Ono što me veseli jest činjenica da, mada živimo u vremenu kad sve više ljudi odustaje od teškog rada na zemlji, toliki broj vas ipak odlučuje baviti se poljoprivredom. Ove nagrade svjedoče o tome da vi, suvremeni maslinari, ne samo nastavljate tradiciju svojih predaka, već i primjenjujete nova znanja u zaštiti stabala od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i pravom roku berbe. Trud i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga osvojena priznanja ne iznenađuju.“, rekao je župan Božidar Longin dodajući kako bi sljedeći korak trebao biti udruživanje u udrugu, a dugoročno i u proizvođačku organizaciju.
„Naime, premda imamo i nekoliko velikih proizvođača, ipak je većina onih koji proizvedu male količine ulja. Premda je riječ o vrhunskom proizvodu, zbog kvantiteta proboj na tržište znatno je otežan. Udruživanjem postigli bismo to da imamo ne samo količinu, već i prepoznatljivost jer vas možemo, kako se to danas modernim rječnikom naziva, brendirati kao maslinovo ulje Zadarske županije.“ istaknuo je Longin i naveo da se prema prošlogodišnjim podacima u našoj županiji masline uzgajaju na 2.578,7 ha, a čak se 3,501 poljoprivredno gospodarstvo bavi uzgojem maslina.
„Radi 38 uljara, a procjena proizvodnje maslinova ulja za ovu sezonu iznosi 8.018 hl. Imamo i 43 ovlaštena ocjenjivača maslinova ulja.“, dodao je župan i još jednom svima čestitao na uspjehu.

U ime svih nagrađenih maslinara obratio se dr.Ivica Vlatković rekavši kako je Zadarska županija odavno je dosegla kvalitetu u proizvodnji, da imamo sada već i dva panela:
„To je jako važno jer svi oni koji teže postići kvalitetu bitno je da im svake godine ocjenu da jedan stručni panel. Od toga je i krenulo postizanje te kvalitete da bi mi došli do ovoga“, rekao je Vlatković dodajući kako je dug put do postizanja vrhunske kvalitete ulja što nije lako postići budući da je svaka godina za sebe.
„Koliko je god važno postići vrhunsku kvalitetu, toliko je s tom kvalitetom još teže naći put do potrošača, onog koji prepoznaje i zna da je to kvaliteta koju želi kupiti, a to je ono na čemu trebamo poraditi, organizirati se na nivou županije i napraviti svoj brend kao što je to napravila Istra“, dodao je Vlatković naglasivši kako je bitno za budućnost što imamo kvalitetne uljare i struku koja stoji uz njih i godinama se trudi educirati ih. Naglasio je i kako treba promijeniti praksu u ugostiteljstvu na području naše županije, jer naši restorani ne nude kvalitetna domaća ulja . Predložio je da restorani imaju male bočice ulja koje će naplaćivati kao što se primjerice naplaćuje bočica vode i koje bi gosti mogli odnijeti sa sobom.
Nagrđeni maslinari: Nives Morović, Benjamin Rajner, Ivica Vlatković, Tomislav Perica, Željko Vrsaljko, Marin Matešić, Bore Pedić, Denis Plastić, Mirko Krtalić, Božo Surač , Mladen Koša i Rade Bobanović.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :božidar longin Featured zadarska županija

Up Next

OBAVIJEST U četvrtak bez vode dio Grba i Posedarja

Ne propustite

Buknuo požar u stanu u centru Zadra

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NEDJELJA, CRKVA SV. FRANE / Dodjela nagrada 12 najuspješnijih radova o bl. Jakovu Zadraninu. Pogledajte ih…

Objavljeno

2 sata prije

25. travnja 2026.

Z NET

Dodjela nagrada učenicima i mentorima čije je radove o prikazu bl. Jakova Zadranina Stručno povjerenstvo proglasilo najuspješnijima će biti u nedjelju, 26. travnja, s početkom u 19 sati, u crkvi sv. Frane u Zadru, na uočnicu blagdana bl. Jakova Zadranina, koji se slavi u ponedjeljak, 27. travnja.

Autori 12 radova čije su slike u prilogu su:

tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost” – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.

Nagrađenih osam radova učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.), OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Sunčica Ivin Mikulić.

Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.

Nagrađeni likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga je tiskan na sličici s molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. Taj rad su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.

U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar), Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDAVANJE NA SVEUČILIŠTU / Prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi: “Hrvatska ubrzano ostaje bez mladog stanovništva. Evo kako riješiti problem…”

Objavljeno

2 sata prije

25. travnja 2026.

Z NET

u okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva”.

Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.

„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast”, rekla je Graovac Matassi.

Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.

„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu”, istaknula je predavačica.

Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.

Nastavi čitati