Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je na početku sjednice Vlade da ne postoji HDZ-ovo pravosuđe te da stranačka pripadnost ili položaj nikoga ne štite od odgovornosti. Naglasio je da u mandatu ove Vlade kao i pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno. Govoreći o epidemiološkoj situaciji ponovno je apelirao na sve građane da se cijepe jer je to jedini način da se ukinu preostale mjere i da se vratimo normalnom životu.

Otvarajući današnju, 62. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ustvrdio je kako se pozitivan trend i dalje nastavlja i poručio da je to jako dobro za ukupnu zdravstvenu situaciju, za društveni život, gospodarsku aktivnost kao i za pripremu uspješne turističke sezone.

Izvijestio je da je tjedni prosjek dnevnog broja potvrđenih slučajeva zaraze pao na 198 odnosno danas je 11 puta manji nego prije 7 tjedana, što znači, dodao je, da smo se po 7-dnevnoj incidenciji vratili na razinu koju smo imali sredinom kolovoza, dakle prije 10 mjeseci.

Tjedni prosjek broja hospitaliziranih osoba, broja osoba na respiratoru i broja preminulih od virusa je pao na razinu koju smo imali sredinom listopada, istaknuo je premijer Plenković.

“Tim ohrabrujućim brojevima pridonosi ponajprije povećanje broja cijepljenih i imunih, dolazak ljepšeg vremena, kao odgovorno ponašanje velike većine naših sugrađana koji se pridržavaju preostalih epidemioloških mjera, koje su i dalje među najblažim u Europi”, poručio je.

Upozorio je pritom da se ritam cijepljenja u posljednje vrijeme nažalost usporio, ponajprije zbog smanjenog interesa ljudi da se cijepe.

Cijepljenje je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere

“Danas imamo 40,8% cijepljenih odraslih osoba najmanje prvom dozom (1,370,000 osoba najmanje jednom dozom, a 616.000 drugom dozom), iako smo osigurali dovoljno cjepiva da taj postotak bude znatno veći”, dodao je i još jednom apelirao na sve koji se još nisu cijepili da to učine, zahvalivši svim zdravstvenim službama na svemu učinjenom do sada.

“To je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere, jer već prva doza cjepiva učinkovito štiti od ozbiljnih oblika oboljenja”, naglasio je predsjednik Vlade.

Ponovio je da je statistika neumoljiva: na 45 potvrđenih slučajeva, jedna osoba će nažalost preminuti u roku od dva tjedna.

“To je ogroman rizik, znatno veći od rijetkih ozbiljnih nuspojava čiji je red veličine od jedan slučaj na 100.000 ili još manji od toga”, naglasio je i dodao da je cijepljenje je neusporedivo manji rizik od zaraze virusom, koji je već odnio, nažalost, više od 8100 života naših sugrađana.

“Stoga apeliram da budemo odgovorni prema sebi i drugima. Nemojmo dozvoliti da zemlje koje su bile znatno manje uspješne od nas u borbi s virusom danas budu uspješnije jer se više njihovih građana cijepi”, rekao je predsjednik Vlade.

Cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, već gospodarstvo, radna mjesta, primanja i slobodu

Naglasio je pritom kako cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, nego i naše gospodarstvo, podsjetivši da nas je kriza uzrokovana pandemijom dosad koštala više od 34 milijarde kuna.

“Štitimo time i svoje radno mjesto i svoja primanja i svoju slobodu i, u konačnici, pravo na normalan društveni život”, poručio je.

Podsjetio je na plan da do kraja lipnja postignemo 50% cijepljenih do kraja lipnja, kako bi se dalje mogle ublažavati preostale epidemiološke mjere.

“Ako to ne postignemo, onda ćemo u rizik staviti uspjeh turističke sezone, unatoč ovim zaista ohrabrujućim brojevima tijekom proteklog produženog vikenda, a to potencijalno znači dodatan gubitak za naše gospodarstvo. Mi sebi to sada ne možemo dopustiti, nemamo taj luksuz”, upozorio je i naglasio da su uz pandemiju, koja je pogodila cijeli svijet, Hrvatsku pogodila i dva potresa, što je našu zemlju dodatno koštalo koliko i četiri pandemije – 129 milijardi direktnih šteta.

“Ovo je ispit zrelosti cijelog našeg društva, svih nas zajedno, koliko nas god ima”, istaknuo je premijer Plenković.

Posebno je apelirao na mlade.

“Molim vas budite primjer drugima, budite odvažni, budite hrabri, vjerujte u znanost, cijepite se, to je najbrži povratak u normalan društveni život”, zaključio je.

Nasilje je društveno neprihvatljiva pojava, nasilnici će biti najstrože sankcionirani

Potom se osvrnuo na jučerašnji sastanak održan s udrugama koje se bave zaštitom žrtava nasilja, prvenstveno nasilja u obitelji.

U tom je kontekstu najavio izmjene Kaznenog zakona koje su jedna od točaka na današnjoj sjednici Vlade.

“Uvodimo kazneno djelo spolnoga uznemiravanja koje će se sada progoniti po službenoj dužnosti. Uvest ćemo novo kazneno djelo i sankcionirati takozvanu osvetničku pornografiju. Osnažit ćemo postojeće sigurnosne mjere, snažnije zaštiti djecu i ranjive skupine – uključujući i kroz propisivanje nezastarjevanje kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – proširit ćemo definiciju bliske osobe na intimne partnere te ćemo s tim u vezi izmijeniti i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji”, naveo je.

Uz izmjene Zakona, podsjetio je da je prošloga tjedna uoči obilježavanja Međunarodnog dana djece žrtava nasilja pokrenuta medijska kampanja “Zaustavimo nasilje nad ženama i u obitelji”.

“Želimo i ovom kampanjom osvijestiti u hrvatskoj javnosti da je nasilje društveno neprihvatljiva pojava i da će nasilnici biti najstrože sankcionirani”, poručio je predsjednik Vlade i dodao da je ono što je nekada bio prekršaj, sada kazneno djelo.

Takve će sankcije, istaknuo je, djelovati i na počinitelje, ali će i odvratiti druge od počinjenja takvih djela, što je smisao kazneno-pravne politike u tom konkretnom slučaju.

Dodao je da su potpisani i sporazumi o financiranju skloništa za žrtve u Ličko-senjskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, čime je ostvareno obećanje da će sve županije imati skloništa za zaštitu žrtava nasilja.

Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen i za brojna nedjela tijekom agresije na Hrvatsku

Ranije ovoga tjedna održan je i sastanak sa svim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina.

“Predstavili smo im okvir naše sustavne suradnje, dijaloga koji je krasio našu suradnju u proteklom, a nastavit će se i u ovom mandatu i u pogledu funkcionalne decentralizacije, fiskalne decentralizacije i u pogledu projektne suradnje”, istaknuo je i izrazio zadovoljstvo na dobivenoj podršci za kontinuitet te prakse.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na presudu Žalbenoga vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kojom je Ratku Mladiću potvrđena najstroža kazna doživotnog zatvora.

“Vlada je pozdravila ovu presudu, jer je Ratko Mladić konačno i pravomoćno osuđen za neke od najtežih i najokrutnijih zločina počinjenih na tlu Bosne i Hercegovine. Između ostaloga, kao sudionik nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata, počinio je i genocid. Žalimo što u ovom postupku nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Republike Srbije u takozvanom sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu. Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Nadamo se da će ova presuda donijeti barem djelomičan mir i satisfakciju žrtvama zlodjela Ratka Mladića”, poručio je premijer Plenković.

Nema privilegiranih, stranačka pripadnost ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti

Na kraju se osvrnuo i na pitanje koje je vrlo aktualno u Hrvatskoj, a to je borba protiv korupcije i funkcioniranje pravosuđa.

Naglasio je da u vremenu prvog mandata, kao i sada u drugom mandatu ove Vlade, pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno.

“Činjenica je da je to ono što najviše muči predsjednika države, a i oporbu. Činjenica da DORH pokreće postupke, bez utjecaja politike, izbija im iz ruku argument, koji često koriste u javnom prostoru, da je HDZ kao vladajuća stranka i najveća stranka ove parlamentarne većine korumpirana ili pak da štiti korupciju. Ta mantra je već niz godina srž njihove politike, a svaki postupak pokrenuti protiv bilo koje visokopozicionirane osobe je potvrda da nisu u pravu”, poručio je premijer Plenković.

“Broj postupaka i osobe protiv kojih su ti postupci pokrenuti dokaz su da nema privilegiranih i da stranačka pripadnost ili položaj ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti”, istaknuo je i dodao da je zato širenje teze da je pravosuđe nečije laž i sve teže ju je plasirati.

Želimo da kazne za korupciju budu takve da svi shvate da se ona ne isplati

“To je zaista teško zagovarati, što se njih tiče, a i braniti jer činjenice govore drukčije. Postupci koji se pokreću za mandata i ove naše Vlade i prve naše Vlade, kako god to neki tumačili, znače samo jedno – ovo je vrijeme obračuna s korupcijom”, poručio je i naglasio da Vlada i on kao predsjednik Vlade jako dobro znaju što su čije nadležnosti.

“Ne tražimo od ravnatelja policije ili glavne državne odvjetnice da nas informira o izvidima koji su tajni. Da to svima bude jasno. Ne postoji takozvano HDZ-ovo pravosuđe. Možda je bilo SDP-ovo, jer ulaženje i informiranje o tajnim izvidima znači miješnje u rad pravosuđa – to je kršenje zakona! Kao predsjednik Vlade nemam razlog niti potrebu, niti bih niti ću ikoga štiti, niti imam potrebu koristiti pravosuđe za obračun sa svojim protivnicima, da budem sasvim precizan. Ne zanima nas protiv koga se vode postupci, ono što nas zanima je da osobe kojima je dokazana krivnja budu kažnjene i to u primjerenom roku. Želimo da kazne za te ljude budu takve da svatko u ovom društvu shvati da se korupcija ne isplati, a da je nasilje neprihvatljivo. To su vrijednosti iza kojih mi stojimo”, poručio je premijer Plenković.

Mi ne želimo da suce bira politika, jer takvo pravosuđe neće biti neovisno

Govoreći o temi izbora sudaca, naglasio je da Vlada želi da suce u Hrvatskoj bira Državno sudbeno vijeće.

“Mi ne želimo da suce bira politika, to nije dobro za neovisnost pravosuđa, nije dobro za hrvatsko društvo, kao što to primjerice želi predsjednikova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Jer ako će suce birati politika onda pravosuđe neće biti neovisno. Nemojmo imati nikakvih iluzija. Pripadat će onoj stranci koja je na vlasti”, upozorio je.

“To što su pravosudna tijela neovisna, činjenica da na njih u mandatu naše Vlade nitko ne vrši pritisak, čini nervoznim one koji nas optužuju za utjecaj na neovisnost pravosuđa, konkretno predsjednika, koji izriče rečenice koje su netočne, lažne i izmišljene. I tome ćemo se suprotstaviti vrlo čvrsto i vrlo jasno”, naglasio je.

Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna

Vezano za jučerašnje privođenje troje sudaca, premijer Plenković istaknuo je kako to naravno nije dobro, u pogledu činjenice da se radi o profesiji za koju se traže najviši etički ili moralni standardi i o ljudima koji bi nas trebali štititi od onih koji krše zakon – njihova zadaća je da takve osobe procesuiraju i kazne.

“No, činjenica je da korupcija postoji u svim segmentima društva, pa tako i u pravosuđu. Ono što mi možemo je najoštrije osuditi takve pojave i apelirati na pravosudna tijela da se ovaj slučaj riješi u što kraćem roku. Jer slika da je cijelo pravosuđe korumpirano nije dobra za hrvatsko društvo. Ona nije ni točna i zato je bitno da u ovom predmetu, ne prejudicirajući kako će završiti, što prije saznamo istinu”, zaključio je predsjednik Vlade istaknuvši da mantre o korumpiranom HDZ-u ili utjecaju Vlade na pravosuđe ne dolaze u obzir jer nisu istinite.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu