Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je na početku sjednice Vlade da ne postoji HDZ-ovo pravosuđe te da stranačka pripadnost ili položaj nikoga ne štite od odgovornosti. Naglasio je da u mandatu ove Vlade kao i pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno. Govoreći o epidemiološkoj situaciji ponovno je apelirao na sve građane da se cijepe jer je to jedini način da se ukinu preostale mjere i da se vratimo normalnom životu.

Otvarajući današnju, 62. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ustvrdio je kako se pozitivan trend i dalje nastavlja i poručio da je to jako dobro za ukupnu zdravstvenu situaciju, za društveni život, gospodarsku aktivnost kao i za pripremu uspješne turističke sezone.

Izvijestio je da je tjedni prosjek dnevnog broja potvrđenih slučajeva zaraze pao na 198 odnosno danas je 11 puta manji nego prije 7 tjedana, što znači, dodao je, da smo se po 7-dnevnoj incidenciji vratili na razinu koju smo imali sredinom kolovoza, dakle prije 10 mjeseci.

Tjedni prosjek broja hospitaliziranih osoba, broja osoba na respiratoru i broja preminulih od virusa je pao na razinu koju smo imali sredinom listopada, istaknuo je premijer Plenković.

“Tim ohrabrujućim brojevima pridonosi ponajprije povećanje broja cijepljenih i imunih, dolazak ljepšeg vremena, kao odgovorno ponašanje velike većine naših sugrađana koji se pridržavaju preostalih epidemioloških mjera, koje su i dalje među najblažim u Europi”, poručio je.

Upozorio je pritom da se ritam cijepljenja u posljednje vrijeme nažalost usporio, ponajprije zbog smanjenog interesa ljudi da se cijepe.

Cijepljenje je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere

“Danas imamo 40,8% cijepljenih odraslih osoba najmanje prvom dozom (1,370,000 osoba najmanje jednom dozom, a 616.000 drugom dozom), iako smo osigurali dovoljno cjepiva da taj postotak bude znatno veći”, dodao je i još jednom apelirao na sve koji se još nisu cijepili da to učine, zahvalivši svim zdravstvenim službama na svemu učinjenom do sada.

“To je jedini način da se potpuno vratimo u normalan život i ukinemo preostale mjere, jer već prva doza cjepiva učinkovito štiti od ozbiljnih oblika oboljenja”, naglasio je predsjednik Vlade.

Ponovio je da je statistika neumoljiva: na 45 potvrđenih slučajeva, jedna osoba će nažalost preminuti u roku od dva tjedna.

“To je ogroman rizik, znatno veći od rijetkih ozbiljnih nuspojava čiji je red veličine od jedan slučaj na 100.000 ili još manji od toga”, naglasio je i dodao da je cijepljenje je neusporedivo manji rizik od zaraze virusom, koji je već odnio, nažalost, više od 8100 života naših sugrađana.

“Stoga apeliram da budemo odgovorni prema sebi i drugima. Nemojmo dozvoliti da zemlje koje su bile znatno manje uspješne od nas u borbi s virusom danas budu uspješnije jer se više njihovih građana cijepi”, rekao je predsjednik Vlade.

Cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, već gospodarstvo, radna mjesta, primanja i slobodu

Naglasio je pritom kako cijepljenjem ne štitimo samo zdravlje i živote, nego i naše gospodarstvo, podsjetivši da nas je kriza uzrokovana pandemijom dosad koštala više od 34 milijarde kuna.

“Štitimo time i svoje radno mjesto i svoja primanja i svoju slobodu i, u konačnici, pravo na normalan društveni život”, poručio je.

Podsjetio je na plan da do kraja lipnja postignemo 50% cijepljenih do kraja lipnja, kako bi se dalje mogle ublažavati preostale epidemiološke mjere.

“Ako to ne postignemo, onda ćemo u rizik staviti uspjeh turističke sezone, unatoč ovim zaista ohrabrujućim brojevima tijekom proteklog produženog vikenda, a to potencijalno znači dodatan gubitak za naše gospodarstvo. Mi sebi to sada ne možemo dopustiti, nemamo taj luksuz”, upozorio je i naglasio da su uz pandemiju, koja je pogodila cijeli svijet, Hrvatsku pogodila i dva potresa, što je našu zemlju dodatno koštalo koliko i četiri pandemije – 129 milijardi direktnih šteta.

“Ovo je ispit zrelosti cijelog našeg društva, svih nas zajedno, koliko nas god ima”, istaknuo je premijer Plenković.

Posebno je apelirao na mlade.

“Molim vas budite primjer drugima, budite odvažni, budite hrabri, vjerujte u znanost, cijepite se, to je najbrži povratak u normalan društveni život”, zaključio je.

Nasilje je društveno neprihvatljiva pojava, nasilnici će biti najstrože sankcionirani

Potom se osvrnuo na jučerašnji sastanak održan s udrugama koje se bave zaštitom žrtava nasilja, prvenstveno nasilja u obitelji.

U tom je kontekstu najavio izmjene Kaznenog zakona koje su jedna od točaka na današnjoj sjednici Vlade.

“Uvodimo kazneno djelo spolnoga uznemiravanja koje će se sada progoniti po službenoj dužnosti. Uvest ćemo novo kazneno djelo i sankcionirati takozvanu osvetničku pornografiju. Osnažit ćemo postojeće sigurnosne mjere, snažnije zaštiti djecu i ranjive skupine – uključujući i kroz propisivanje nezastarjevanje kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – proširit ćemo definiciju bliske osobe na intimne partnere te ćemo s tim u vezi izmijeniti i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji”, naveo je.

Uz izmjene Zakona, podsjetio je da je prošloga tjedna uoči obilježavanja Međunarodnog dana djece žrtava nasilja pokrenuta medijska kampanja “Zaustavimo nasilje nad ženama i u obitelji”.

“Želimo i ovom kampanjom osvijestiti u hrvatskoj javnosti da je nasilje društveno neprihvatljiva pojava i da će nasilnici biti najstrože sankcionirani”, poručio je predsjednik Vlade i dodao da je ono što je nekada bio prekršaj, sada kazneno djelo.

Takve će sankcije, istaknuo je, djelovati i na počinitelje, ali će i odvratiti druge od počinjenja takvih djela, što je smisao kazneno-pravne politike u tom konkretnom slučaju.

Dodao je da su potpisani i sporazumi o financiranju skloništa za žrtve u Ličko-senjskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, čime je ostvareno obećanje da će sve županije imati skloništa za zaštitu žrtava nasilja.

Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen i za brojna nedjela tijekom agresije na Hrvatsku

Ranije ovoga tjedna održan je i sastanak sa svim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina.

“Predstavili smo im okvir naše sustavne suradnje, dijaloga koji je krasio našu suradnju u proteklom, a nastavit će se i u ovom mandatu i u pogledu funkcionalne decentralizacije, fiskalne decentralizacije i u pogledu projektne suradnje”, istaknuo je i izrazio zadovoljstvo na dobivenoj podršci za kontinuitet te prakse.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na presudu Žalbenoga vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kojom je Ratku Mladiću potvrđena najstroža kazna doživotnog zatvora.

“Vlada je pozdravila ovu presudu, jer je Ratko Mladić konačno i pravomoćno osuđen za neke od najtežih i najokrutnijih zločina počinjenih na tlu Bosne i Hercegovine. Između ostaloga, kao sudionik nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata, počinio je i genocid. Žalimo što u ovom postupku nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Republike Srbije u takozvanom sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu. Izražavamo nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Nadamo se da će ova presuda donijeti barem djelomičan mir i satisfakciju žrtvama zlodjela Ratka Mladića”, poručio je premijer Plenković.

Nema privilegiranih, stranačka pripadnost ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti

Na kraju se osvrnuo i na pitanje koje je vrlo aktualno u Hrvatskoj, a to je borba protiv korupcije i funkcioniranje pravosuđa.

Naglasio je da u vremenu prvog mandata, kao i sada u drugom mandatu ove Vlade, pravosudna tijela svoj posao rade i samostalno i neovisno.

“Činjenica je da je to ono što najviše muči predsjednika države, a i oporbu. Činjenica da DORH pokreće postupke, bez utjecaja politike, izbija im iz ruku argument, koji često koriste u javnom prostoru, da je HDZ kao vladajuća stranka i najveća stranka ove parlamentarne većine korumpirana ili pak da štiti korupciju. Ta mantra je već niz godina srž njihove politike, a svaki postupak pokrenuti protiv bilo koje visokopozicionirane osobe je potvrda da nisu u pravu”, poručio je premijer Plenković.

“Broj postupaka i osobe protiv kojih su ti postupci pokrenuti dokaz su da nema privilegiranih i da stranačka pripadnost ili položaj ne štiti ama baš nikoga od odgovornosti”, istaknuo je i dodao da je zato širenje teze da je pravosuđe nečije laž i sve teže ju je plasirati.

Želimo da kazne za korupciju budu takve da svi shvate da se ona ne isplati

“To je zaista teško zagovarati, što se njih tiče, a i braniti jer činjenice govore drukčije. Postupci koji se pokreću za mandata i ove naše Vlade i prve naše Vlade, kako god to neki tumačili, znače samo jedno – ovo je vrijeme obračuna s korupcijom”, poručio je i naglasio da Vlada i on kao predsjednik Vlade jako dobro znaju što su čije nadležnosti.

“Ne tražimo od ravnatelja policije ili glavne državne odvjetnice da nas informira o izvidima koji su tajni. Da to svima bude jasno. Ne postoji takozvano HDZ-ovo pravosuđe. Možda je bilo SDP-ovo, jer ulaženje i informiranje o tajnim izvidima znači miješnje u rad pravosuđa – to je kršenje zakona! Kao predsjednik Vlade nemam razlog niti potrebu, niti bih niti ću ikoga štiti, niti imam potrebu koristiti pravosuđe za obračun sa svojim protivnicima, da budem sasvim precizan. Ne zanima nas protiv koga se vode postupci, ono što nas zanima je da osobe kojima je dokazana krivnja budu kažnjene i to u primjerenom roku. Želimo da kazne za te ljude budu takve da svatko u ovom društvu shvati da se korupcija ne isplati, a da je nasilje neprihvatljivo. To su vrijednosti iza kojih mi stojimo”, poručio je premijer Plenković.

Mi ne želimo da suce bira politika, jer takvo pravosuđe neće biti neovisno

Govoreći o temi izbora sudaca, naglasio je da Vlada želi da suce u Hrvatskoj bira Državno sudbeno vijeće.

“Mi ne želimo da suce bira politika, to nije dobro za neovisnost pravosuđa, nije dobro za hrvatsko društvo, kao što to primjerice želi predsjednikova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Jer ako će suce birati politika onda pravosuđe neće biti neovisno. Nemojmo imati nikakvih iluzija. Pripadat će onoj stranci koja je na vlasti”, upozorio je.

“To što su pravosudna tijela neovisna, činjenica da na njih u mandatu naše Vlade nitko ne vrši pritisak, čini nervoznim one koji nas optužuju za utjecaj na neovisnost pravosuđa, konkretno predsjednika, koji izriče rečenice koje su netočne, lažne i izmišljene. I tome ćemo se suprotstaviti vrlo čvrsto i vrlo jasno”, naglasio je.

Privođenje sudaca nije dobro, ali slika o korumpiranosti cijelog pravosuđa nije točna

Vezano za jučerašnje privođenje troje sudaca, premijer Plenković istaknuo je kako to naravno nije dobro, u pogledu činjenice da se radi o profesiji za koju se traže najviši etički ili moralni standardi i o ljudima koji bi nas trebali štititi od onih koji krše zakon – njihova zadaća je da takve osobe procesuiraju i kazne.

“No, činjenica je da korupcija postoji u svim segmentima društva, pa tako i u pravosuđu. Ono što mi možemo je najoštrije osuditi takve pojave i apelirati na pravosudna tijela da se ovaj slučaj riješi u što kraćem roku. Jer slika da je cijelo pravosuđe korumpirano nije dobra za hrvatsko društvo. Ona nije ni točna i zato je bitno da u ovom predmetu, ne prejudicirajući kako će završiti, što prije saznamo istinu”, zaključio je predsjednik Vlade istaknuvši da mantre o korumpiranom HDZ-u ili utjecaju Vlade na pravosuđe ne dolaze u obzir jer nisu istinite.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu