Hrvatska
EUROBAROMETAR Potpora za EU ostaje snažna, ali građani traže reforme
Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti.
Novo istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, provedeno u ožujku i travnju 2021., ukazuje na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini.
Više od polovine Europljana već osjeća posljedice virusa COVID-19 na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti
Krajem prvog kvartala 2021., 31 % Europljana već je osjećalo negativne posljedice pandemije na osobna primanja, a dodatnih 26 % ih očekuje u budućnosti. Iako 57 % ispitanika predstavlja jasnu većinu europskog prosjeka, između članica postoje važne razlike koje se trebaju uzeti u obzir. Tako su primjerice financijski izazovi najviše prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima. U Hrvatskoj 31 % ispitanika kaže da je pandemija već negativno utjecala na njihove osobne financije, a 37 % očekuje posljedice u budućnosti.
Mjere zatvaranja: dobrobit za zdravlje važnija od gospodarske štete
Unatoč financijskim posljedicama pandemije zbog mjera zatvaranja, većina ispitanika (58 %) vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Ovo mišljenje prevladava u većini EU država članica i navodi na zaključak o promjeni stajališta u usporedbi s drugom polovinom 2020. godine. Naima, prema rezultatima istraživanja EP-a iz 2020., nešto više građana tada je procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravstvene dobrobiti.
Osam od deset Europljana zna za EU mjere aktivirane prošlog ljeta, ali samo ih polovina ispitanika odobrava
Europljani su svjesni napora Europske unije u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 i njezinih posljedica: osam od deset ispitanika čulo je, vidjelo ili pročitalo nešto o mjerama ili aktivnostima koje je EU poduzeo u odgovoru na pandemiju. Gotovo polovina (48 %) zna i koje su to mjere. Unatoč toj visokoj razini, u prosjeku samo 48 % ispitanika u EU-u izražava zadovoljstvo mjerama, a njih 50 % kaže da nije zadovoljno.
U Hrvatskoj je, u odnosu na europski prosjek, veći udio zadovoljnih građana odgovorom EU-a na pandemiju (61 %), a nezadovoljstvo izražava 39 % ispitanih. I kad je riječ o solidarnosti među državama članicama, u Hrvatskoj je više zadovoljnih ispitanika (53 %) nego u prosjeku na EU razini (44 %).
Potpora za EU ostaje jako snažna, unatoč kratkoročnim varijacijama
Unatoč kratkoročnim promjenama kao i razlikama između država članica, pozitivna percepcija EU-a i dalje je na najvišim razinama u posljednjem desetljeću. U prosjeku na razini EU-a gotovo svaki drugi građanin (48 %) ima pozitivno mišljenje o Uniji. Daljnjih 35 % ima neutralan stav, a samo 17 % ispitanika kaže da ima negativnu percepciju EU-a. Ovo istraživanje potvrđuje i nastavlja pozitivan trend budući da je u posljednjih deset godina pozitivna percepcija EU-a stalnom porastu te ostaje snažna unatoč pandemiji i posljedicama koje ona ima za živote građana. U Hrvatskoj 44 % ispitanika ima pozitivan stav, gotovo isto toliko neutralan (41 %), a negativno mišljenje izražava njih 15 %.
Kombinacija ponekad kritičnih stajališta građana o provedbi konkretnih mjera borbe protiv krize te dugoročni pozitivan trend temeljne potpore za Europsku uniju također pojašnjava jasno prisutan zahtjev građana za reformom EU-a: 70 % ispitanika u ovom istraživanju kaže da općenito podupiru EU, ali manje od četvrtine (23 %) podržava „dosadašnju realizaciju “ europskog projekta. To je pad od četiri postotna boda u odnosu na razdoblje iz studenog / prosinca 2020.
Zdravstvo, cjepiva i više ovlasti za rješavanje kriznih situacija – ključni prioriteti za EU
74 % europskih građana željelo bi da EU ima veće ovlasti za upravljanje krizama poput pandemije virusa COVID-19, a u Hrvatskoj njih 75 %.
Na pitanje što bi za EU trebali biti prioriteti u borbi protiv pandemije, Europljani kao najvažnije izdvajaju brzi pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve EU građane (39 %). Slijedi ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29 %), uspostava europske krizne strategije (28 %) te razvoj europske zdravstvene politike (25 %).
U Hrvatskoj ispitanici smatraju da bi u odgovoru na pandemiju EU najprije trebao uložiti dodatni novac u pronalazak lijekova i cjepiva (37 %) te u pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve građane (34 %). Kao prioritete izdvajaju i omogućavanje članicama da pomognu poduzećima i radnicima pogođenim pandemijom (30 %) , investiranje dodatnih sredstava u gospodarstva radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28 %) te razvijanje europske zdravstvene politike (25 %).
Za Parlament prioritet trebaju biti javno zdravlje, ali i borba protiv siromaštva i klimatskih promjena
Na konkretno pitanje o očekivanjima od Europskog parlamenta, građani odgovaraju kako žele da predstavnici koje su izravno birali u radu daju prioritet pitanjima iz sektora javnog zdravstva (49 %). Nakon toga traže borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti (39 %), potporu za gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (39 %) te mjere protiv klimatskih promjena (34 %).
Za ispitanike u Hrvatskoj, javno zdravstvo je na trećem mjestu prioritetnih tema za Europski parlament (40 %), nakon borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti (53 %) te potpore gospodarstvu i novim radnim mjestima (51 %).
Kontekst
Istraživanje za ovogodišnji proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 15. ožujka do 14. travnja 2021. u 27 država članica EU-a. Korištena je metodologija osobnih intervjua, nadopunjena online razgovorima, gdje je to bilo potrebno zbog pandemije. Ukupno je ispitano 26,669 građana.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






