Connect with us

Svijet

PROGRAM RADA EUROPSKE KOMISIJE ZA 2024. / Pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji

Objavljeno

-

U Programu rada za 2024. godinu Europska komisija je snažan naglasak stavila na pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji.

Komisija svake godine donosi program rada u kojem iznosi popis mjera koje će poduzeti u sljedećoj godini. Programom rada javnost i suzakonodavce (Europski parlament i Vijeće) obavještava o preuzetim političkim obvezama kao što su predlaganje novih inicijativa, povlačenje još nedonesenih prijedloga i preispitivanje postojećeg zakonodavstva EU-a.

U Programu rada ističu se postignuća u protekle četiri godine, iznose novi prijedlozi Komisije za nadolazeće mjesece i predstavljaju važne inicijative za smanjenje birokracije. Neke od tih inicijativa za pojednostavnjenje već su iznesene, dok su druge tek sad predstavljene ili će uslijediti uskoro.

S obzirom na to da je više od 90 % obveza preuzetih u političkim smjernicama iz 2019. ostvareno, a do europskih izbora 2024. preostalo je još samo nekoliko mjeseci, nove inicijative iznesene u Programu rada ograničene su na one koje su još potrebne za ispunjavanje obveza Komisije ili rješavanje novih izazova. Novopredložene inicijative temelje se na govoru o stanju Unije 2023. predsjednice Ursule von der Leyen i pismu namjere. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je 13. rujna pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, i premijeru Španjolske, Pedru Sanchezu, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.

Bolja regulativa

U strategiji Komisije za dugoročnu konkurentnost utvrđen je cilj smanjenja opterećenja povezanog sa zahtjevima za izvješćivanje za 25 %, bez ugrožavanja ciljeva politike predmetnih inicijativa. Kako bi se postigao taj cilj, Komisija nastoji pojednostavniti zahtjeve za izvješćivanje, primjerice reformom Carinskog zakonika Unije, čime će se trgovcima uštedjeti oko 2 milijarde eura. Isto tako, predloženom revizijom pravila o statističkim istraživanjima nastoje se smanjiti troškovi, među ostalim za MSP-ove, za 450 milijuna eura. 

U Programu rada za 2024. iznose se dodatni prijedlozi za pojednostavnjenje u mnogim područjima politika, a da se pritom ne snižavaju socijalni i sigurnosni standardi, standardi zaštite potrošača te okolišni i gospodarski standardi. Predviđenim olakšanjima pojednostavnit će se zahtjevi za izvješćivanje koji su od ograničene koristi, primjerice konsolidacijom obveza koje se preklapaju, smanjenjem broja predmetnih poduzeća i povećanjem digitalizacije.

O napretku u ostvarenju cilja smanjenja za 25 % izvještavat će se u godišnjim pregledima opterećenosti, počevši od pregleda za 2023., koji će se objaviti sljedeće godine.

Ispunjavanje obećanja

Komisija je ispunila više od 90 % obveza iz političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen iz 2019. U 2024. će biti potrebni dodatni predani napori Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se postigao dogovor o preostalim prijedlozima te se tako europskim građanima i poduzećima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti mjera politika EU-a.

Komisija će nastaviti provoditi europski zeleni plan, program rasta, osiguravajući da zelena tranzicija bude pravedna, pametna i uključiva. To će uključivati dijaloge s građanima i industrijom te pripremne aktivnosti za potporu ranjivim građanima i poduzećima u tranziciji, među ostalim zahvaljujući Socijalnom fondu za klimatsku politiku. Započet će se sa strateškim dijalogom o budućnosti poljoprivrede u EU-u. Kako bi nastavila rad na tome da Europa bude spremna za digitalno doba, Komisija će donijeti inicijative za otvaranje računala visokih performansi start-up poduzećima koja se bave umjetnom inteligencijom i predložiti akt EU-a o svemiru.

Sljedeći koraci

Gospodarstvo EU-a pokazalo je otpornost na dosad nezabilježen niz kriza. Komisija će se 2024. usredotočiti na izazove povezane s nedostatkom radne snage i vještina, obrazovanjem, socijalnim dijalogom, inflacijom i olakšavanjem poslovanja.

Među prioritetima za 2024. i dalje će biti potpora Ukrajini u kontekstu ruskog agresivnog rata, kao i uzajamno korisno partnerstvo s Afrikom, program poštene trgovine i razvoj obrambenih sposobnosti država članica. Komisija će ojačati suradnju u borbi protiv krijumčarenja migranata te poduzeti mjere povezane s reformama i preispitivanjima politika prije proširenja kako bi utvrdila način na koji veća Unija može funkcionirati.

Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem te ih podupirati kako bi se do kraja mandata što brže postigli dogovori.

EP Plenary session – State of the European Union 2023

PUTOKAZ ZA SLJEDEĆU GODINU

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 13. rujna 2023. iznijela glavne prioritete i vodeće inicijative za sljedeću godinu, nadovezujući se na uspjehe i postignuća Europske unije u proteklim godinama.

Predložene inicijative:

EUROPSKI ZELENI PLAN

  • europski paket za energiju vjetra
  • klimatski cilj za 2040.
  • inicijativa za otpornost vodoopskrbe

EUROPA SPREMNA ZA DIGITALNO DOBA

  • akt EU-a o svemiru
  • strategija za gospodarstvo povezano sa svemirskim podacima
  • inicijativa za otvaranje europskih superračunala etičkim i odgovornim start-up poduzećima u području umjetne inteligencije

GOSPODARSTVO U INTERESU GRAĐANA

  • inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju
  • daljnji koraci nakon sastanka na vrhu u Val Duchesseu
  • napredni materijali za vodeći položaj industrije
  • inicijativa o pravilima o europskom radničkom vijeću

SNAŽNIJA EUROPA U SVIJETU

  • jačanje partnerstva s Afrikom
  • industrijska strategija za europsku obranu

PROMICANJE EUROPSKOG NAČINA ŽIVOTA

  • produljenje privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine
  • akcijski plan za borbu protiv trgovine drogom, uključujući europski savez luka
  • ažuriranje pravnog okvira i jačanje suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata
  • združena europska diploma

NOVI POTICAJ EUROPSKOJ DEMOKRACIJI

  • komunikacija o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja
  • preporuka Komisije o integriranim sustavima za zaštitu djece.
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

APEL GRAĐANIMA / U susjedstvu otkriven virus za koji nema cjepiva ni lijeka: Stručnjaci pozivaju na oprez

Objavljeno

-

By

Stručnjaci upozoravaju na pojačanu zaštitu nakon pozitivnog nalaza u rodu Culex na Ranžirnom kolodvoru Železnik.

Kod jednog komarca ulovljenog na području beogradske gradske općine Čukarica otkrivena je prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, javlja Nova.rs.

Laboratorij Sektora „Gradska čistoća“ za ekologiju i unapređenje životnog okoliša priopćio je da je tijekom analize ulovljenih komaraca s područja Beograda otkriven jedan uzorak pozitivan na prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, i to kod komarca iz roda Culex.

Komarac je ulovljen na području općine Čukarica, na Ranžirnom kolodvoru „Železnik“, a analiziran je metodom Real-time PCR, navodi se na internetskoj stranici tog poduzeća, čije ekipe gotovo svakodnevno provode tretiranje protiv komaraca.

Građanima je upućen apel da se odgovorno ponašaju, da obavezno koriste repelente i zaštitne mrežice protiv komaraca te da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom razdoblja najveće aktivnosti ovih insekata, od 19:00 do 24:00 sata.

“Sektor za ekologiju i unapređenje životnog okoliša nastavit će svakodnevno pratiti brojnost komaraca na području svih beogradskih općina, kao i provoditi mjere suzbijanja komaraca”, objavili su.

Institut za javno zdravstvo Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ objavio je 6. kolovoza da su u Srbiji ove godine zabilježena prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.

Oboljeli su s područja grada Beograda, u dobi od 75 i 82 godine, te su hospitalizirani na Klinici za infektivne i tropske bolesti zbog razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti.

WHO pozvao na oprez

Krajem prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na pojačan oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. Prema WHO-u, virus Zapadnog Nila obično se prenosi između komaraca i ptica. Međutim, zaraženi komarci mogu ugristi i zaraziti ljude, najčešće između srpnja i rujna.

Prema Institutu Roberta Kocha (RKI), njemačkoj ustanovi za kontrolu i prevenciju bolesti, većina zaraženih ljudi nije ni svjesna da ima virus. Istraživači stoga pretpostavljaju da postoji velik broj neprijavljenih slučajeva. Ne postoji ni cjepivo ni lijek protiv virusa. Liječnici mogu liječiti samo simptome.

Nastavi čitati

Svijet

Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo

Objavljeno

-

By

Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.

Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

PFAS ambalaža štetna za zdravlje

Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.

Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.

U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.

Zabrana laganih plastičnih vrećica

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalažni otpad je veliki problem u EU.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.

Nastavi čitati

Svijet

Velika europska banka upozorava građane: Kod kuće uvijek imajte barem ovoliko gotovine

Objavljeno

-

By

Švedska središnja banka preporučila je građanima da kod kuće drže dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova tijekom tjedan dana, kako bi u slučaju rata ili druge krize mogli nastaviti kupovati hranu, lijekove i ostale potrepštine.

Prema preporuci Sveriges Riksbank, odrasli građani trebali bi imati oko 1000 švedskih kruna, odnosno približno 110 dolara, u gotovini. Uz to, savjetuje im se da posjeduju bankovne kartice različitih izdavatelja te koriste domaću internetsku uslugu plaćanja Swish.

Riječ je o prvim smjernicama koje je švedska središnja banka izravno uputila građanima o načinima plaćanja u izvanrednim okolnostima, piše Bloomberg, a prenosi Večernji list.

„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank.

„Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“

Priprema švedskog društva za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada

Preporuke su dio šireg nastojanja švedskih vlasti da pripreme društvo za moguće posljedice vojnih i kibernetičkih napada, u vrijeme pojačanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i s Bliskog istoka.

Švedska vlada već je ranije svakom kućanstvu poslala brošuru s uputama za pripremu za krizne situacije. U njoj su, među ostalim, navedene preporuke o količini pitke vode koju bi građani trebali imati u zalihama te načinu praćenja vijesti u slučaju nestanka električne energije.

Švedski sustav plaćanja smatra se posebno osjetljivim zbog visoke razine digitalizacije. Gotovinom se obavlja tek otprilike svaka deseta transakcija. Zbog toga je Sveriges Riksbank pozvao na donošenje novog zakona kojim bi se zaštitio status gotovine, no takav zakon još nije uveden.

Slične preporuke već su donijele i središnje banke Finske i Norveške, također država koje graniče s Rusijom. I one građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine te više bankovnih kartica.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu