Connect with us

Hrvatska

DAN EUROPE Plenkovićeva čestitka: “Nastavimo zajedno graditi Europu mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja”

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u nedjelju čestitku u povodu Dana Europe u kojoj je pozvao hrvatske građane da nastave raditi na Europi mira, socijalne pravednosti i gospodarskog razvoja.

– Dan Europe i ove godine obilježavamo suočavajući se istodobno s najvećim globalnim izazovima od Drugog svjetskog rata. Stoga je ovo prigoda da se prisjetimo da se iz zgarišta poratne Europe, nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom kojom je okončano jedno od najmračnijijih i najtragičnijih razdoblja europske povijesti, ali i nasuprot prijetnje komunističkog totalitarizma u okolnostima hladnog rata, tada rodila vizionarska ideja ujedinjene i demokratske Europe, kao zalog trajnog mira, solidarnosti i blagostanja europskih naroda. Ono što se u to vrijeme možda činilo utopijom danas je stvarnost koju dijele 27 država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, istaknuo je Andrej Plenković.

– U proteklih sedam desetljeća Europska unija izgradila se kao projekt mira, pomirbe, demokracije, razvoja, suradnje i uzajamne solidarnosti, koja se u svijetu nametnula kao globalni lider u promicanju ljudskih prava. Premda čini tek 6% svjetskog stanovništva, Europska unija danas je prva poljoprivredna i druga gospodarska sila na svijetu, prvi je donator razvojne pomoći, prva turistička destinacija i svjetska sportska velesila te svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena, s ambicijom da do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent.

– Kao najmlađa država članica koja je prošle godine imala prigodu i predsjedati Vijećem EU-a, Hrvatska se pokazala kao odgovorna, solidarna i angažirana članica, koja zna štititi svoje nacionalne interese i koristiti mehanizme Unije za vlastiti gospodarski razvoj, socijalnu uključenost te za što bolji i što kvalitetniji život svojih građana, navodi se u poruci.

– U vremenu borbe protiv koronavirusa, kao i ostatak svijeta Europska unija suočila se s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim izazovima bez presedana, dok je pandemija nažalost odnijela brojne živote diljem kontinenta. Svjesni da je suradnja među državama članicama ključ za uspješniju borbu protiv bolesti COVID-19, ulažemo zajedničke napore radi što bržeg cijepljenja svih naših sugrađana jer je to najbrži i najsigurniji put za povratak životu kakvog smo poznavali prije pandemije. Zajedničkim snagama osigurali smo dovoljno cjepiva za sve Europljane. Svim hrvatskim građanima to pruža mogućnost da do ljeta najmanje 50% odraslog stanovništva bude cijepljeno. Pritom je donacijom cjepiva Hrvatska pokazala solidarnost i prema susjednim državama koje nisu članice Europske unije jer pandemiju nećemo zaustaviti sve dok se ne postigne dovoljna stopa procijepljenosti u Europi i svijetu.

Osim toga, kako bi države članice Europske unije mogle svladati gospodarske posljedice pandemije, uspostavom posebnog instrumenta “EU sljedeće generacije” zajedničkim smo naporima osigurali izdašan paket europske financijske pomoći. Hrvatska se izborila za više od 24 milijarde eura u narednom desetljeću, koje su generacijska prilika za brži gospodarski oporavak i razvoj naše zemlje nakon krize, navodi Plenković.

– U ovoj globalnoj krizi, hrvatska je država snažnim mjerama stala iza svojih radnika i poslodavaca, zahvaljujući čemu su očuvana radna mjesta i osigurano je funkcioniranje gospodarstva. U tu svrhu Vlada i svi njeni resori pripremili su prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji sadrži niz reformi i investicija koje će nam pomoći da prebrodimo ovu krizu. Cilj je Vlade da se što bolje iskoriste raspoloživa europska sredstva kao bi se dao novi zamah razvoju Hrvatske i modernizaciji našeg gospodarstva zahvaljujući digitalnoj i zelenoj tranziciji koja će osigurati veću konkurentnost.

– Ove godine Dan Europe označava i početak Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu, podsjeća Plenković i poručuje: U narednim mjesecima diljem Europe imat ćemo prigodu za uključivo promišljanje o smjeru budućeg razvoja Europske unije. U svim državama članicama, uz europske institucije, pojedinci, udruge civilnog društva, akademska zajednica, gospodarstvenici, sindikati, svi su pozvani da se uključe i svojim idejama i prijedlozima pridonesu poboljšanju djelovanja Unije, njenoj većoj spremnosti u suočavanju s globalnim izazovima i njenom približavanju građanima. Svojim posebnim iskustvom nove države članice koja je dugo težila povratku u okrilje demokratske Europe, Hrvatska sigurno može dati vrijedan doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Europske komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

– Svjesni stoljetnih stremljenja hrvatskog naroda za vlastitom državom, slobodom i demokracijom te s iskustvom Domovinskog rata, pozvani smo da podijelimo svoja promišljanja kako bismo pridonijeli izgradnji još bolje Europe, kao demokratske zajednice suverenih država koje promiču mir, humanističke vrijednosti, socijalnu pravednost i gospodarski napredak, navodi se na kraju čestitke.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu