Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. A, tko  što im i što nedostaje ?

Piše: Nedjeljko Jusup

Hrvatski maslinari i nogometaši postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima. Iz New Yorka, sa upravo završenog najvećeg i najprestižnijeg ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2026, naši maslinari donose ukupno 128 odličja, od kojih čak 103 zlatne i 25 srebrnih medalja.

“Drugi smo na svijetu. Nismo samo ponovili lanjski uspjeh, nego i nadmašili sami sebe”, kaže Ante Vulin, poznati maslinar iz Pakoštana. On i kolege iz tog mjesta u sjevernoj Dalmaciji osvojili su čak sedam nagrada – šest zlatnih i jednu srebrnu.

Vulin podsjeća da su hrvatski maslinari i lani bili vicešampioni, ali s dva zlata i jednim srebrom manje. Ispred Hrvatske je i ove godine samo favorizirana Italija sa 166 medalja (121 zlato i 45 srebra). Treće mjesto sa 106 nagrada zauzima Grčka, četvrto SAD s 94, dok je maslinarska velesila Španjolska tek peta s 85 medalja.

Fenomen malog proizvođača

Uspjeh Hrvatske tim je veći ako se zna da naše dvije najveće regije, Istra i Dalmacija, godišnje proizvedu od 3.500 do 5.000 tona ulja. Za usporedbu, Španjolska proizvede više od 1.300.000 tona – dakle, stostruko više. No, po postotku uspješnosti, Hrvatska je nedodirljiva. Sa 144 prijave i 128 nagrada, bilježimo stopu od nevjerojatnih 89 %, dok Italija ostvaruje 79 %. Prema toj matematici, devet od deset poslanih hrvatskih ulja zasluži odličje, što je jasan pokazatelj da naši ljudi proizvode isključivo vrhunsku klasu.

“To je potvrda da smo najkonzistentnija zemlja na svijetu po pitanju kvalitete”, kaže enolog Filip Erceg. Manjak ploda zbog suše nadoknađen je vrhunskim randmanima i uljima koja se ističu voćnošću i skladom. Kvaliteta je najveća tamo gdje su maslinari, poput 80-godišnjeg Drage Malića, pravodobnom berbom preduhitrili maslinovu muhu. “Sačuvali smo plodove zdrave, bez ijednog uboda”, kaže ovaj umirovljeni profesor matematike koji već četiri desetljeća uzgaja masline u dalmatinskom zaleđu.

Istarska preciznost i dalmatinsko srce

Istra s Kvarnerom osvojila je 54 nagrade (51 zlato), dok je Dalmacija uzela 74 odličja (52 zlata). Na svjetskoj rang listi istarska Avistria zauzima visoko 8. mjesto, a najuspješniji dalmatinski proizvođač je dr. Ivica Vlatković, koji je od 2017. do danas u New Yorku prikupio čak 25 nagrada.

“Ubiremo plod kada sadrži najvišu razinu suhe tvari i odmah ga prešamo”, pojašnjava Velimir Jurić iz Oleum Marisa (4 zlata). Sličnu strast dijele Vedrana Rakovac i Saša Petković (ulje Bilini). “Marketing je važan. Bez njega, to je kao da namiguješ djevojci u mraku”, duhovito kaže Petković. U zaleđu Dalmacije, tri generacije obitelji Šunić (Mirko, Branimir i Vid) osvojili su “Maslinarsko srce” dokazujući da se iz kamena Rodaljica rađa tekuće zlato.

Hrvatska je od 2015. godine, kada je imala samo 9 prijava, postala jedna od najjačih sila po broju brendova i stopi uspješnosti. „Po kvaliteti smo najbolji na svijetu, bolji i od Italije i Španjolske“, ističe dr. Ivica Vlatković.

Poziv na pobjedničko zajedništvo

Hrvatskim uljima se neriejtko prigovara da su  skuplja od europskog prosjeka, no farmaceut Srećko Gross pojašnjava: „Najskuplja su jer su prirodna kakva ih je Bog dao – najzdravija na svijetu“. Prednost Hrvatske je i odsustvo rafinerija; naša su ulja autentični sokovi ploda masline.

No, da bi ovaj vrhunski rezultat postao trajan standard, potreban je snažniji vjetar u leđa od strane državnih institucija i turističkih zajednica. Sustavno sufinanciranje troškova natjecanja i promocije ne bi bio samo poticaj poljoprivredi, već strateško ulaganje u brendiranje Hrvatske. Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. Uz takvo zajedništvo, svjetski tron u 2027. godini i to ne samo u New Yorku više nam ne bi bio samo san, već matematička izvjesnost, poručuju hrvatski maslinari.

Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe Arbanasi kao inspiracija,  u subotu, 2. svibnja 2026. u 20 sati u Gradskoj loži

Tri zadarska umjetnika Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj su izložbi  postavljeni zajednički kako bi kroz likovnu formu progovorili o nasljeđu zadarskih Arbanasa s kojima ih veže zajedničko porijeklo kao i prostor življenja i rada. Arbanasi, kao specifična mikrosredina koja njeguje slojevitu memoriju, identitet i migracijsko nasljeđe te  smještaj zajednice na pitoresknom dijelu grada tik uz more, zasigurno je utjecala na oblikovanje njihovih senzibiliteta, no nije ih stilski ni tematski uniformirala ni ograničila. Kroz zajedničku se izložbu autori predstavljaju osobnim narativima i prepoznatljivom umjetničkom poetikom, otvarajući pritom višeslojni dijalog koji proizlazi iz zajedničkog ishodišta.

Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja manifestacije 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa uz podršku Odbora manifestacije i Grada Zadra.

Izložba se može pogledati do 2. lipnja 2026.

Radno vrijeme Gradske lože: utorak-subota 10.00-20.00

Izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru dobitnica je Godišnje nagrade za znanost za područje društvenih znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za 2024. godinu.

U referentnoj godini izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj ostvarila je više zapaženih rezultata u znanstvenom radu, među kojima se ističe objava čak 11 znanstvenih radova indeksiranih u bazama Web of Science i Scopus, razvrstanih u najviše kvartile. Prema bibliometrijskoj analizi znanstvene produkcije i konceptualne strukture istraživanja o online seksualnoj ucjeni, Arta Dodaj prepoznata je kao jedna od 20 najproduktivnijih znanstvenica u tom području, odnosno kao ključna znanstvenica iz Hrvatske u području istraživanja sekstinga.

Radovi su usmjereni prema istraživanju prirode, odrednica i ishoda sekstinga među mladima, kako u kontekstu normativnog seksualnog ponašanja, tako i u kontekstu rizičnih pojava.

Seksting se definira kao elektroničko ili mobilno slanje, postavljanje, dijeljenje ili prosljeđivanje seksualno eksplicitnih poruka, fotografija i/ili videozapisa. Dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj karakterizirali su različiti nedostaci, koje je dr. Dodaj prevladala primjenom različitih do sada nedovoljno ispitanih konceptualnih i teorijskih modela.

Između ostalog, prikupljeni su podaci od više od osam tisuća adolescenata i mladih odraslih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji omogućuju bolje razumijevanje dugoročnih trendova sekstinga, analizu različitih aspekata ponašanja, iskustava i utjecaja sekstinga na adolescente i mlade odrasle, a istovremeno pružaju reprezentativne uvide važne za validaciju istraživačkih rezultata. Znanstveni radovi provedeni su u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Priroda i odrednice sekstinga među adolescentima i mladima: kroskulturalno istraživanje (SextYouth)”, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, kojemu je dr. Dodaj bila voditeljica.

Rezultati istraživanja potvrđuju značaj brojnih socijalno-kognitivnih odrednica u razumijevanju sekstinga te važnost ne samo znanstvenog istraživanja, nego i društvenog djelovanja kako bi se odgovorilo na izazove koje donosi digitalno okruženje. Također, nalazi naglašavaju važnost obrazovanja koje ne ukazuje samo na negativne, nego i na pozitivne aspekte istraživanja seksualnosti na internetu, istovremeno ističući potencijalne rizike i pružajući informacije o sigurnom korištenju interneta u tom kontekstu.