Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

RAZGOVOR ZA HRVATSKI TJEDNIK: Nadbiskup Puljić: “Svi se moramo ozbiljno zamisliti zbog pada broja katolika i stanovnika uopće”

Objavljeno

-

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, u razgovoru za Hrvatski tjednik komentirao je zadnji popis stanovništva u Hrvatskoj, poručujući: „Alarmantan je odlazak ljudi iz Hrvatske, ali on ne znači i rastanak od vjere“.

Razgovor kojeg je vodila novinarka Andrea Černivec objavljujemo u cijelosti.

Mons. Puljić: Već godinama naši uvaženi demografi upozoravaju na pomanjkanje stanovništva koje se uglavnom svodi na dva odlučujuća faktora: na pomanjkanje rođenih i povećanje broja odseljenih u inozemstvo. Posebice, međutim, zabrinjava činjenica pomanjkanje djece pa se brojne škole po našim selima i manjim naseljima zatvaraju ili su pred procesom zatvaranja. Ali i odseljavanje pojedinaca i čitavih obitelji zadnjih godina u zemlje zapadne Europe, ili čak i u prekomorske zemlje, ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.

Imajući u vidu brojne poteškoće i krize s kojima će se oni susresti u novim mjestima, jezičnim barijerama, kao i u susretu s novim običajima, mentalitetom i drugim životnim teškoćama i problemima, često sam se pitao je li im doista bilo nužno činiti takve radikalne zaokrete i poći u tuđinu.

Istina, mnogi od njih imaju nekoga ‘od svojih’, rodbine, braće, stričeva ili susjeda, pa im je bilo ‘lakše donijeti tu životnu odluku’. Znali su, naime, i bili sigurni kako će im oni pomoći da se priviknu i započnu iznova. No siguran sam da ih nisu pitali, a ni oni im nisu rekli s kakvim su se sve novim problemima ‘hrvali’ kad su u tuđinu došli.

Nije pjesnik bez razloga napisao ‘svaka tuđa zemlja, tuga je golema’… O tome vjerojatno nisu ni pitali svoje poznanike i rodbinu u tuđini. A ni oni im se nisu usudili nešto pričati iz svoje ‘gorke iseljeničke prošlosti’ jer bi to mogli shvatiti i protumačiti kao da im ‘ne žele pomoći’. A to bi zapravo bila prava i ‘prva pomoć’ svima koji su u napasti donijeti odluku ‘o odlasku u nepoznato.“     

Već godinama, barem kad je riječ o katolicima u Hrvatskoj, brojka se nije spustila ispod 80 posto. Prema zadnjim podacima DZS-a, katolika je oko 78 posto, ali njima se dodao i broj onih koji se nalaze pod rubrikom Ostali kršćani. Je li ovo svejedno alarm za uzbunu i Crkvi?

Mons. Puljić: Mislim kako su već neki komentatori pokušali dati objašnjenje o padu postotka katolika ispod 80 posto, navodeći posebnu rubriku ‘kršćana od 186.960’ među kojima je golem postotak katolika, da bi se onom postotku od 78 posto moglo dodati još barem četiri posto katolika. Tako bi realniji broj katolika bio barem 82 posto.

Ako se uzme u obzir kako je u zadnjih deset godina oko 240.000 odselilo iz Hrvatske, a veliki je postotak od njih bio iz redova katolika, onda je to vrlo alarmantno, kako za društvo, tako i za Crkvu koja je sastavnica društva. I valja nam se svima zapitati što nam je činiti da ljudi ne idu iz zemlje, da ostanu uz svoja ognjišta i uz svoja svetišta.

Uz naše ‘domaće snage’, učitelje, svećenike, javne djelatnike u politici, školstvu, u javnom i društvenom sektoru, važan ‘saveznik u prosvjećivanju’ jesu i naši iseljenici, koji su prošli fazu odseljenja i prilagodbe novim okolnostima. Oni mogu posvjedočiti o nepredvidivim problemima i traumama s kojima su suočili na novom polju rada i života.

Svi smo pozvani biti od pomoći onima koji su već otišli, kao i onima koji možda sanjaju kako poći. Njima bi bilo vrlo korisno ponavljati one već poznate riječi mostarskoga pjesnika Šantića: Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijat’ k’o što ovo grije…

Brojna hrvatska emigracija pomagala je 90-ih

Kažete da niste iznenađeni najnovijim brojkama. Gdje, osim u iseljavanju, vidite najveći problem? Kako zaustaviti ovaj negativni trend i osjeća li Crkva već sada ove brojke?

Mons. Puljić: Nisam iznenađen brojkama jer, kako sam rekao, već desetljećima nas na to upozoravaju demografi koji ‘prate kretanje nacije’. Mi smo poput Talijana i nekih drugih europskih naroda, Iraca i Poljaka, poznati kao oni koji imaju ‘brojnu emigraciju’.

U više navrata bio sam u ime HBK zadužen za našu inozemnu pastvu te sam u susretima osjetio svu dramu života u tuđini. Ali, i blagoslov što smo u teškim ratnim godina imali svoje zemljake diljem svijeta. Zahvaljujući njihovoj potpori, srcu i pomoći nitko u Domovini nije umro od gladi. Dapače, i u najtežim danima stradanja, kad su jugoslavenska vojska i srpske paravojne formacije okupirali veliki dio Hrvatske i BiH, silan broj prognanika Hrvata i Muslimana iz Hrvatske i BiH bio je zbrinut u hotelima i drugim društvenim zgradama diljem Lijepe naše, pa su svi imali krov nad glavom. I sanjali su da će doći dani slobode, obnove i normalnoga života.

S pravom je Sluga Božji, kardinal Franjo Kuharić, govorio kako se u Domovinskom ratu zbilo mnogo čudesa, posebice na polju karitativne djelatnosti i solidarnosti. Poželio bih da nas sve drži i nosi taj duh, kao i osjećaj za Domovinu, za koju su mnogi položili svoje živote kako bismo mi danas u slobodi i demokraciji mogli i znali stvarati bolju budućnost onima koji iza nas dolaze.      

Je li se i prema Vašemu mišljenju zaista smanjio broj katolika u Hrvatskoj, odnosno broj vjernika na svetim misama i biste li se složili s ovim postotkom Državnoga zavoda za statistiku?

Mons. Puljić: Dvije godine zdravstvenih problema s Covidom-19 ostavio je traga i na redovitim okupljanjima na svetim misama. No, proslava nekih obljetnica i velikih svetkovina, posebice Marijinih blagdana s brojim hodočasnicima diljem Hrvatske, pokazuje kako vjernici nisu zaboravili svoje svece i svoje svetinje.

Što se tiče rezultata Državnoga zavoda za statistiku, već smo čuli neke izjave i komentare, kao i manjkavosti u formulaciji pojedinih pitanja koja onda ‘proizvedu’ dvoznačne rezultate. No, matematika je kruta realnost pred kojom se ne isplati ‘prepirati i lamentirati’, već ‘dobro razmisliti i odlučiti nešto delati’, kako vele Zagorci.

Odljev iz župe ne znači i rastanak od vjere

Pojedini svećenici godinama upozoravaju kako postoji sve veći odlazak vjernika iz Crkve nakon sakramenta potvrde, na neki način i ovaj Popis to potvrđuje. Što je tomu uzrok i kako spriječiti njihov daljnji odljev?

Mons. Puljić: Ne isključujem opravdanost prigovora ‘pojedinih svećenika’ koji govore o ‘odljevu vjernika nakon sakramenta potvrde’. No, pitanje je dosta slojevito i više je tu elemenata koje valja uzeti u obzir.

Najprije valja znati kako su različita iskustva podjele svete potvrde u Hrvatskoj: negdje je krajem osmogodišnjeg školovanja, negdje početkom srednje škole, a negdje pri kraju srednjoškolskoga obrazovanja.

Dok su osmogodišnje škole ‘uglavnom negdje blizu župa’ u kojima se kandidati za krizmu pripremaju, srednje škole, naprotiv, nisu svima ‘jednako blizu’, pa je ‘razumljivo’ što se događa njihov ‘odljev iz župe’. Bilo bi, međutim, neprimjereno zaključiti kako taj ‘njihov odljev’ iz župe znači njihov ‘rastanak od vjere’, kako se često čuje u vjerničkim krugovima.

Ako su mladić ili djevojka po završetku srednje škole upisali fakultet u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku, razumljivo je što se dogodio njihov ‘odljev’ iz vlastite župe. Bilo bi dobro i pohvalno kad bi katehete i župnici zadržali povezanost s njima i kad odu iz mjesta.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

 

ZADAR / ŽUPANIJA

NADBISKUPI PULJIĆ I ZGRABLIĆ S VODITELJIMA KATOLIČKE KARIZMATSKE OBNOVE P. Sebastian: “Naš smisao nije biti paralelan pokret, nego pokret koji će donijeti novi život Crkvi”

Objavljeno

-

By

Foto: Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić i zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić podržali su održavanje susreta duhovnika, voditelja te zamjenika voditelja Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetome (KKODS) koji se održava u kongresnoj dvorani hotela Kolovare u Zadru.

Sudionici su svoj četverodnevni susret počeli sudjelovanjem na misnom slavlju koje je u četvrtak, 24. studenoga u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio nadbiskup Želimir Puljić.

Nakon blagdanske mise sv. Krševana, grupa voditelja KKODS-a susrela se u zadarskoj prvostolnici s nadbiskupom Puljićem i koadjutorom Zgrablićem koji su  izrazili dobrodošlicu sudionicima susreta poželjevši im blagoslovljeno djelovanje.

Nadbiskup Puljić rekao je kako je karizma, specifičnost KKODS-a osobito nastojanje njihovih članova za dubokim iskustvom vjere po djelovanju Duha Svetoga. „Isus Krist je rekao apostolima, ‘Neću vas ostaviti same, kao siročad’, obećao im je poslati Duha Svetoga. Duh Sveti uvodi u istinu, on je tješitelj, branitelj, savjetnik. Prije svoga odlaska u smrt Isus je rekao apostolima da će moliti Oca koji će im dati drugoga Branitelja, da bude zauvijek s njima.

Isus Krist je živ, Duh Sveti je tu, s nama. To je Isusova milosna, duhovska ostavština. Crkva sada zapravo, do ponovnog Kristovog dolaska, živi duhovsko vrijeme. To smo pozvani osvijestiti i sebe još više predavati u molitvi i zahvali u odnosu s Duhom Svetim, da nas on nadahnjuje, upravlja naše korake, odluke i da nas vodi“ rekao je nadbiskup Puljić, poželjevši da živimo puninu vjere koja počiva na Presvetom Trojstvu božanskih osoba: Boga Oca, Sina Isusa Krista i veze njihove ljubavi, Duha Svetoga.     

Zadarske nadbiskupe pozdravio je i p. Sebastian Šujević, SJ, predstavnik duhovnika KKODS-a, zahvalivši im za prijem i podršku. Susret je bio lijepa eklezijalna slika zajedništva svećenika i laika koji su upućeni na međusobnu suradnju i dio su jednoga, Kristovoga tijela.

„Privilegija je pratiti KKODS jer baš kroz suradnju s laicima upoznao sam dubinu karizmatskog pokreta, bolje reći, struje milosti čiji je smisao obnova cijele Crkve: obnova laika, župa, biskupija, obnova cijelih mjesnih Crkava i Crkava u narodima. Smisao našeg djelovanja nije biti neki paralelan pokret, nego pokret koji će se stopiti s tijelom Crkve i donijeti novi život Crkvi. Tu sam doživio dubinu svoga svećeništva, preko laika.

S druge strane, doživio sam da laici imaju potrebu i žeđ za pastirima, da se događa međusobna struja milosti koju i mi dajemo laicima preko sakramenata, molitve, savjeta, preko raznih pastirskih dužnosti i ljubavi.

Ali, i mi svećenici od laika dobivamo smisao našeg identiteta. Kroz tu suradnju svećenik, redovnik, može doživjeti puninu svoga svećeništva, svoga identiteta. To je ljepota koja se nudi Crkvi i vidi se ta potreba“ rekao je p. Sebastian.

Šujević je istaknuo kako je važno naglasiti i da su župe mjesto gdje se obnova može dogoditi, da se po njihovom djelovanju donosi i oživljavanje župa.

„Ne da u župi neka zajednica ima svoj život, nego da je to zajednica koja pomaže, koja se stapa sa župom i raznim aktivnostima. Da vjernici ne odrade samo neku službu, neki posao, nego da budemo osviješteni vjernici, ljudi duha, molitve, ljudi koji donose snagu župniku, pa će od župnika dobiti povrat. Tako će se širiti ta struja milosti i blagoslov na cijelu župu“ poručio je p. Sebastian.

Postoje primjeri lijepih suradnji, „župa koje se obnavljaju dinamikom koja nije osmišljena nekim ljudskim planom, nego prepuštanjem Duhu koji voli svoju Crkvu, voli svoju zaručnicu, Duha koji neprestano daje i daruje nove poticaje“.    

Pojašnjavajući stvarnost molitve slavljenja koja je osobito prisutna na susretima KKODS-a, p. Sebastian je rekao da je čovjek današnjice zaokupljen obvezama, pritiscima, očekivanjima, službama, kako to sve ostvariti.

„U toj svojoj bitci za vrijeme za Gospodina, čovjek gubi smisao, pita se koji je smisao svega toga što radi. Čovjek je stvoren da Gospodina Boga svoga hvali, da ga štuje, da mu daje čast, da mu služi i tako spasi dušu svoju.

Crkva je zapravo mjesto slavljenja. Za svaki sakrament ne kažemo: Sakrament se događa, nego kažemo – Sakrament se slavi!

Slavi se sveta misa, euharistija, slavi se sakrament krštenja, pričesti, svete potvrde. Sveto Pismo kaže: ‘Živi čovjek je Božja slava’. A živi čovjek je duboko i sa srcem, jako povezan s Gospodinom“ poručio je p. Sebastian.

KKODS je u početku svoga djelovanja nailazio kod nekih pojedinaca ili razina u Crkvi i na poneku sumnjičavost glede nekih aspekata njihovog djelovanja. No, blagoslov djelovanju KKODS-a predstavlja podrška i predstavnika hijerarhije Crkve upravo po biskupima koji su pozvani razlučivati duhove i plodove različitih stvarnosti koje djeluju u Crkvi.   

„To je normalan put sazrijevanja. Svaka pojavnost u Crkvi prolazila je svoj put sazrijevanja, preispitivanja od strane Crkve je li to autentično. Ja sam član Družbe Isusove i ta je Družba također kroz to prolazila. Suočavalo se s pitanjima je li to doista služi Crkvi, donosi li to plodove? Te procese prošli su i franjevci, salezijanci, neokatekumeni, Comunione e Liberazione u Italiji.

Svi novi pokreti i zajednice koje donose novi zahvat duha u Crkvu uvijek imaju vrijeme provjere, a to je ujedno vrijeme sazrijevanja, čišćenja. Svaki pokret u početku ima ‘djetinjih’ problema, onoga ljudskoga, ali to polako sazrijeva. Zatim se uspostavlja povjerenje i onda obje strane uživaju plodove.

To se događa i sa Strujom milosti, s CHARIS-om koji je službeni naziv za objedinjene sve struje milosti i pojavnosti karizmatskog pokreta i sada doživljava zrelost.

To se sve više prepoznaje i potvrđuje međusobno, hijerarhijski darovi i karizmatski darovi. Onda se plodovi uživaju obostrano. A to dovodi do zajedništva, jedinstva, što je i želja Kristova, da budemo jedno“ poručio je p. Sebastian nakon susreta sa zadarskim nadbiskupima Puljićem i Zgrablićem u zadarskoj katedrali sv. Stošije.         

Ines Grbić

 
Nastavi čitati

Galerije

FOTOGALERIJA Subotnja špica

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA Za vikend oblačno i hladnije, puhat će olujna bura. Od sredine sljedećeg tjedna nova kišna epizoda

Objavljeno

-

By

Danas umjereno i pretežno oblačno, u unutrašnjosti mjestimice maglovito. Uglavnom na otocima povremeno može pasti malo kiše, a prema večeri u gorju, ponajprije Like, malo susnježice ili snijega. Vjetar na kopnu uglavnom slab, a na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 5 do 10 na kopnu i od 13 do 17 °C duž obale.

U nedjelju na Jadranu djelomice ili pretežno sunčano. U unutrašnjosti većinom oblačno ujutro mjestimice s maglom. Vjetar na kopnu slab, na Jadranu umjerena i jaka bura navečer u slabljenju. Najniža jutarnja temperatura zraka od -1 do 3 na Jadranu između 6 i 10. Najviša dnevna od 5 do 9, na moru između 11 i 15 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti većinom oblačno ponegdje uz mogućnost slabih oborina i to uglavnom u gorju. Na Jadranu djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom. Uz povremeno više oblaka na južnom dijelu ponegdje može pasti malo kiše. Puhat će umjerena i jaka, na sjevernom dijelu i olujna bura koja će u ponedjeljak oslabjeti i okrenuti na jugo. Bit će malo hladnije.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu