Connect with us

Hrvatska

Stožer produžio mjere do 15. svibnja, ublažio neke od njih

Objavljeno

-

S 2007 novih slučajeva zaraze epidemija koronavirusne bolesti u našoj zemlji se nastavlja. Među testiranima bilo je 21,6 posto pozitivnih uzoraka. Preminula je, nažalost, još 41 osoba. Na COVID odjelima je 2237 pacijenata, na respiratoru 253 s najtežom kliničkom slikom. 

Trend pada broja novozaraženih nastavlja se i ovaj tjedan. On je u odnosu na tjedan dana prije manji za 13,5 posto. Na ozbiljnost situacije i dalje itekako ukazuje broj preminulih, među kojima je danas i 26-godišnja osoba.

Ministar zdravstva Vili Beroš i danas uvjerava da platforma CijepiSe i dalje funkcionira. Istaknuto je na koneferenciji i da je jučer oboren rekord kada govorimo o cijepljenima, jučer je utrošeno više od 46 tisuća doza.

Krunoslav Capak 
rekao je na današnjoj konferenciji za medije Nacionalnog stožera za Civilnu zaštitu da su u svojim privremenim preporukama o cijepljenju protiv bolesti Covid 19 između ostalog naveli odluku o tome da se osobe koje su preboljele Covid 19 trebaju cijepiti samo s jednom dozom cjepiva.

Novosti o mjerama

Što se tiče mjera na nacionalnoj razini, neke su promijenjene. U dvije županije, Splitsko-Dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, one s eublažavaju, pa će primjerice lokali raditi do 22 sata, a moći će se prodavati i alkoholna pića mimo onog vremena koje je do sada određeno.

 – Iako je epidemiološka situacija nešto povoljnija, to naravno ne znači da se možemo opustiti i da možemo krenuti s ozbiljnijim popuštanjem uvedenih mjera u ovom trenutku. Stoga je Stožer produžio do 15. svibnja primjenu odluka koje se odnose na okupljanja, rad trgovina, javni prijevoz i ograničenja prelaska prekograničnih prijelaza RH. Jedino u ovoj zadnjoj je, na prijedlog HZJZ-a, bilo nekoliko tehničkih izmjena, od kojih se može izdvojiti: za osobe koje u RH dolaze iz država ili regija EU, ili iz država Schengenskoga prostora, ili država pridruženih Schengenskom prostoru, a ulazak im je omogućen na temelju brzog antigenskog testa, te osobe više neće morati ponoviti testiranje ako u RH ostaju duže od 10 dana, izvijestio je na konferenciji ministar Davor Božinović.

Osobama koje su preboljele Covid 19 i imaju potvrdu o preboljenoj bolesti te su nakon što su preboljele Covid 19 cijepljene najmanje jednom dozom cjepiva, imat će izuzeće od obveze predočenja negativnog PCR-a ili brzoga antigenskog testa ili karantene.

Osim nacionalnih odluka, Stožer je danas na prijedloge županijskih stožera donio i šest regionalnih odluka. Za područje Grada Zagreba i Šibensko-kninske županije produljena je važnost mjera koje su trenutačno na snazi do 15. svibnja, rekao je Božinović. Za Zadarsku i Brodsko-posavsku također, samo što je primjena produljena do 9. svibnja za Zadarsku, odnosno do 16. svibnja za Brodsko-posavsku županiju.

– Imamo i određeno ublažavanje uvedenih mjera, odnosno primjenu mjera koje su uvedene nacionalnom odluko, a s obzirom na poboljšanje epidemiološke situacije na njihovom području koje su predložili stožer Splitsko-dalmatinske županije i stožer Dubrovačko-neretvanske županije. Tako da na području splitsko-dalmatinske županije se zabrana prodaje alkoholnih pića će sada biti od 22 sata do 6, a ne od 20 do 6 ujutro, kako je bilo dosad, rekao je Božinović.

Dodao je i da će se radno vrijeme ugostiteljskih objekata i svih iz te kategorije moći odrediti u trajanju od 6-22 sata, a ne do 20 sati kako je bilo do sada.

– Također nema više ograničenja za škole stranih jezika da nastavu mogu održavati samo online ili na drugi način za održavanje kontakata na daljinu, rekao je.

Što se tiče stožera Dubrovačko-neretvanske županije, on je predložio – a Nacionalni stožer prihvatio, da se zbog bolje epidemiološke situacije u dolini Neretve, od ponedjeljka 3. svibnja, stavljaju izvan snage odluke kojima su uvedene posebne mjere za gradove Metković, Ploče i Opuzen, te općine Pojezerje, Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

Markotić: ECDC smatra da je previsok broj oboljelih na dnevnoj bazi

Alemka Markotić izvijestila je na konferenciji o nekim saznanjima s jučerašnje Znanstvene platforme Europske komisije, otkrivši tako da ECDC smatra da je previsok broj oboljelih na dnevnoj bazi, čak u 10 zemalja on iznosi više od 500 na 100.000 ljudi. U Europi je, što se tiče varijanti virusa, preko 90 posto dokazanih varijanti britanskog soja. Ostali sojevi, brazilski i južnoafrički, se detektiraju, međutim ono što je ohrabrujuće – nije zabilježen porast tih sojeva između i unutar zemalja.

Ministar Beroš odgovarao je na konferenciji i na pitanja novinara o tome što Uskok radi u Ministarstvu zdravstva kada govorimo o stranici koronavirus.hr.

Evo što je rekao:
Volume 0% 

Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 14 507. Među njima je 2 237 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 253 pacijenta. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 332 183 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 7 081 preminula, ukupno se oporavilo 310 595 osoba od toga 2 337 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 33 938 osoba. Do danas je ukupno testirano 1 804 187 osoba, od toga 9 282 u posljednja 24 sata. Zaključno s 29. travnjem utrošeno je 872 726 doza, a cijepljeno je 682 757 osoba. Prvom dozom cijepljeno je 490 230 osoba, dok je drugom dozom cijepljeno 189 969 osoba. Za 2 558 osoba nema podataka kojom dozom su cijepljene.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.

No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.

Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.

Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.

Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.

Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Nevrijeme je sinoć zahvatilo dijelove unutrašnjosti, bilo je obilnije oborine, grmljavine, tuče. Jutros još na kopnu ima izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, dok je duž Jadrana sunčanije.

U nastavku ponedjeljka slično, sunce će biti naklonjenije obali, u unutrašnjosti će i dalje biti kiše, pljuskova i grmljavine, češće u prvom dijelu dana, dok će poslijepodne oborina ipak prorijediti. Prolazno malo svježije.  

Utorak će biti uglavnom sunčan, poslijepodnevnih pljuskova može biti na krajnjem jugu lokalno u unutrašnjosti.

Srijeda također neće biti posve stabilna, mogući su lokalni pljuskovi sredinom dana i poslijepodne u unutrašnjosti.

četvrtak će biti pretežno sunčan. No, malo kiše ili kakav pljusak mogući su na sjevernom Jadranu i na kopnu.

Petak će biti uglavnom sunčan i pretežno suh. 

Za vikend pretežno sunčano, vruće, no ne i posve stabilno. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu