Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

POD JEDNIM ZVONOM Uz Ujevića, i Bilosnić u antologiji hrvatskog i njemačkog pjesništva

Objavljeno

-

Hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica Nada Pomper (Repušnica, 1942.), članica Društva njemačkih književnika, koja od 1970. godine živi u Njemačkoj priredila je nadasve zanimljivu i vrijednu dvojezičnu Antologiju hrvatske i njemačke suvremene lirike Zwei Sprachen unter einer Gloce / Pod jednim zvonom dva jezika. Antologija je koncipirana tako da je izbor od 36 hrvatskih pjesnika prevedeno na njemački, a izbor od 26 njemačkih pjesnika na hrvatski jezik.

S po pet pjesama kao hrvatski reprezentativni pjesnici 20. stoljeća predstavljeni su: Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Đuro Sudeta, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Viktor Vida, Jure Kaštelan, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Ivan Golub, Ivan Slamnig, Anka Petričević, Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Antun Šoljan, Danijel Dragojević, Zvonimir Mrkonjić, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Ante Stamać, Igor Zidić, Stijepo Mijović Kočan, Boris Maruna, Tonko Maroević, Nevenka Nekić, Luko Paljetak, Ernest Fišer, Andrijana Škunca, Jakša Fiamengo, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Štambuk, Gordana Benić, Mile Pešorda, Božica Jelušić, Danijel Načinović i Nada Pomper.

Kao i hrvatski pjesnici s po pet pjesama predstavljeni su i njemački autori: Nelly Sachs, Rose Ausländer, Hilde Domin, Karl Krolow, Hans Magnus Enzenberger, Peter Härtling, Hans Krieger, Reiner Kunze, Sarah Kirsch, Albert von Schirnding, Walter Flemmer, Robert Gernhardt, Wolf Peter Schnetz, Wolfgang Hilbig, Michael Krüger, Wolf Wondratschek, Gert Heidenreich, Ulla Hahn, SAID, Ralph Grüneberger, Thomas Kling, Anton G. Leitner, Durs Grünbein, Ludwig Steinherr, Georg Maria Roers, Dagmar Nick.

Uz autoricu pogovore ovoj antologiji s hrvatske strane potpisuju akademik Josip Bratulić i Srećko Listeš, a s njemačke poznati književni kritičar Dieter Borchmeyer, sa Sveučilišta u Heidelbergu, gdje je trenutno viši stručnjak. Akademik Bratulić, svoj tekst započinje mišlju kako je pjesnička riječ poput glasa zvona koja „budi i uzbuđuje, uči i podučava, potiče na razmišljanje i radost, hrabri u vremenima klonulosti“, da bi završio kako je nekoć „njemački jezik bio drugi jezik hrvatskih pisaca. Tom smo jeziku dužni zahvalnost za mnoge poticaje u književnosti, znanosti i publicistici“. Pod naslovom „Svjetska književnost u očima Goethea“ gospodin Dieter Borchmeyer među ostalim piše o slučaju kada „prijevod stvara novu pjesmu“, a to je onda „ako se strasno unosi u vlastitu kuću i pridruži vlastitom inventaru“,
odajući time puno priznanje marnoj Nadi Pomper na silno uloženom trudu i znanju.

„Tako neka ova antologija utire nove putove s ciljem da se njemačka poezija udomaći u hrvatskoj – ako to već nije velikim dijelom, jer je njemačka literatura u Hrvatskoj toliko prisutna, kao ni u jednoj od istočnoeuropskih zemalja- pa da obje srastu u jesni ‘svjetsku poeziju’ kako je o tome Goethe sanjao“, zaključuje svoju visoku ocjenu uvaženi njemački kritičar Borchmeyer.

Sami autori pogovora i njihova imena zorno govore o kakvom je djelu riječ. Riječ njemačkog uglednog kritičara gospodin Dieter Borchmeyera više je od svake kurtoazne pohvale.

Autorica Nada Pomper sama će istaknuti kako je uz njezin dugogodišnji rad na ovom antologijskom izboru bila želja doprinijeti „jednakomjernom priznanju hrvatskog jezika u koncertu europskih jezika“, što je svakako i u potpunosti uspjela. Autorici ovog djela koje otvara nove mogućnosti pjesničke komunikacije između pjesnika u Hrvatskoj i Njemačkoj, doista valja odati svako priznanje na osmišljavanju i realiziranju jednog ovakvog posve opsežnog projekta.

Antologija hrvatsko-njemačkog pjesništva na hrvatskom i njemačkom jeziku impresivnog je opsega od 900 stranica, a izdavač njezina hrvatskog izdanja je agilni Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, koji se u hrvatskoj javnosti, ali i šire, već predstavio kao izdavač više značajnih djela iz oblasti književnosti, povijesti, uopće kulture i znanosti, s kojim valja računati uz dužno poštovanje.

Tomislav Marijan Bilosnić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu