Connect with us

Hrvatska

Mjere će se produžiti. Beroš: Sljedeći tjedni su ključni, epidemija prijeti

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije.

U posljednja 24 sata zabilježena su 962 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3981, objavio je Nacionalni stožer.

Među njima je 807 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 82 pacijenta.

Preminule su 4 osobe – dvije ženske osobe (OB Bjelovar, ’39. god; OB Zabok, ’35. god) te dvije muške osobe (KB Dubrava, ’47. god te OB Dubrovnik, ’66. god).

Na početku su iznesene najnovije brojke.

U posljednja 24 sata zabilježena su 962 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3981, objavio je Nacionalni stožer.

Među njima je 807 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 82 pacijenta.

Preminule su 4 osobe – dvije ženske osobe (OB Bjelovar, ’39. god; OB Zabok, ’35. god) te dvije muške osobe (KB Dubrava, ’47. god te OB Dubrovnik, ’66. god). Prosjek preminulih je 73 godine, a najmlađa žrtva je imala 53 godine.

“Danas imamo 962 nova slučaja. Prije tjedan dana imali smo 747 slučaja. Tjedan prije 688. Brojke od ovog tjedna su za 25 posto veće nego prošli tjedan”, rekao je Capak. Po 14-dnevnoj incidenciji smo na 7. mjestu, dodao je Capak.

“Prošla je godina dana od izjave da su iduća dva tjedna ključna. Danas moram ponoviti da su idući tjedni pred nama ključni”, rekao je Beroš. “Epidemija prijeti”, rekao je Beroš.

Mutirani sojevi

“Zadnji rezultati došli su krajem prošlog tjedan. 115 je bio češki soj, 26 posto imamo češkog soja. Povećavamo naše kapacitete za sekvenciranje”, kazao je Capak. 

“Sinoć su stigli iz Klinike rezultati. Bilo je sedam novih kod kojih je bio britanski soj. Troje su bili oni koji su došli u našu kliniku, neki su završili u bolnici. Četiri su bili uzorci iz Nove Gradiške”, kazala je Alemka Markotć.

Što znače rezultati seroloških testiranja?

“Iz drugog vala smo testirali 436 uzoraka. U petak ćemo pokazati rezultate. Četvrtina osoba imaju IGG antitijela. Što se tiče neutralizacijskih antitijela, ta su ispitivanja još u tijeku ali ne mogu još reći rezultate”, rekao je Capak. “Imamo puno više imunih nego u prvom valu”, dodao je.

Rast brojki i mjere

“Nemamo posebnih žarišta. Na mjestima gdje je već bilo više slučajeva i dalje se bilježi rast. Nema žarišta, nego se radi o tome da broj raste. Za područje splitskog zaleđa, tamo ima puno istih prezimena, ljudi iz istih obitelji se zaražavaju. Ljudi se više druže, apeliram na građane da se suzdrže od okupljanja i da primijene maksimalan oprez. Virus je tu iako su se ljudi cijepili”, rekao je Capak.

“Nećemo odustati od našeg pristupa. Sve što radimo, radimo postupno. Nema naglih poteza, u smislu otvaranja i zatvaranja. Mi anticipiramo činjenicu da brojevi rastu. Ali kao što vidite, nema nekog posenog žarišta, ono se u datum trenutku pojavilo u Dubrovniku, reagirali smo”, nastavio je Božinović. “Mi ćemo do kraja tjedna, u najvećem obliku, produžiti mjere”, rekao je Božinović.

O maskama

“Preporuke su da se maske nose i dalje”, rekao je Capak. “Kad nam se transmisija smanji, onda ćemo razmišljati o mijenjanju preporuka”, dodao je.

O popuštanju mjera i sajmovima

“Skok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U svim županijama imamo porast druženja, ali nema posebnih žarišta”, rekao je Capak.

“Ne bih u ovom trenutku specificirao popuštanje mjera. Mi smo procijenili da možemo ići s određenim mjerama, ali epidemiološka situacija se donekle pogoršala. Neko ozbiljnije popuštanje mjera se ne razmatra. Ukoliko ima korekcija, one se mogu učiniti, ali nešto krupnijeg karaktera mislim da ne”, rekao je Božinović.

O cijepljenju preko reda

“Procedura je u tijeku, pregledava se sva dokumentacija. Ona je opsežna, radi se o stotinama tisuća ljudi koje treba provjeriti. Do sada je Povjerenstvo iznjedrilo problematiku u 11 ustanova i pokreće se unutarnji nadzor, a hoćemo li slati inspekciju, to ćemo još odlučiti”, rekao je Vili Beroš.

“Cilj nam je otkloniti nepravilnosti”, dodao je ministar.

O sprovodu Bandića

“Inspekcije Civilne zaštite su samostalne u radu i procjeni u onome što poduzimaju. Što se tiče sprovoda Tuđmana, o tome je govorio Beroš koji je bio nazočan. Nema potrebe da se sve ponavlja. Tu je bilo, koliko sam razumio, prilično jasno da su se svi pridržavali mjera”, rekao je Božinović.

Je li policija činila sve na Bandićevom sprovodu?

“Policija je radila svoj posao kao što ga radi svaki dan. Ovo je treći sprovod gdje su službe reagirale i izdale rješenje. Prva dva slučaja su se odnosila na nenošenje maski. Ovdje i Civilna zaštita u prekršajnom nalogu navodi sve što su uočili kao nedostatak. Sad je na drugima da to procjene. Nitko nije niti davao niti poticao restriktivno ponašanje kad su u pitanju sprovodi naših sugrađana”, kaže Božinović.

“Nije bilo ni rastjerivanja mladih ispred HNK. Mladi se nisu okupili jer je bilo hladno i padala je kiša. Policija je naučila da ju se želi predstaviti represivnijom nego što ona je”, tvrdi Božinović.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    19. ožujka 2021. at 19:54

    “SLIJEDEĆI TJEDAN JE KLJUČAN”, ovih dana ima rođendan.
    Pitanje je koliko će godina ta bebica doživjeti?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu