ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarska umjetnica Marina Ćorić sudjeluje na velikoj međunarodnoj izložbi “Women about women”
U utorak 9. ožujka 2021. u 18 sati održat će se službeno otvorenje međunarodne grupne izložbe “Women about women” (Žene o ženama) u sklopu međunarodnog umjetničkog projekta “Rise of women in culture in Western Balkan” (Uspon žena u kulturi na Zapadnom Balkanu) u Galeriji Prica u Samoboru putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta. U 19 sati bit će organizirano stručno vodstvo kroz postav izložbe, a posjetitelje će s izložbom detaljnije upoznati kustosica Sonja Švec Španjol.
U srijedu 10. ožujka od 12 sati do 14 sati u prostoru Galerije Prica održat će se okrugli stol na temu “Život i mogućnosti djelovanja suvremenih umjetnica u Hrvatskoj danas”. U skladu s epidemiološkim mjerama okruglom stolu će se moći nazočiti u prostoru Galerije Prica, dok će šira javnost okrugli stol moći pratiti i putem video prijenosa uživo na Facebook i Youtube stranici projekta.
Izložba ostaje otvorena do 28.3.2021. u Galeriji Prica u Samoboru.
Radno vrijeme galerije Prica: utorak – četvrtak 9 – 14h, petak 13 – 19h, subota – nedjelja 10 – 17h
Zbog epidemiološke situacije maksimalni broj posjetitelja koji istovremeno može biti u Galeriji Prica je do 25 osoba.
Međunarodni umjetnički projekt “Rise of women in culture in Western Balkan” (Uspon žena u kulturi na
Zapadnom Balkanu) posvećen je uvidu i ukazivanju na ulogu i značaj žene u oblikovanju kulturne i
društvene stvarnosti.
Kroz projekt povećava se vidljivost samih umjetnica, ali i potiče različitost izražavanja, medija, načina i odnosa prema stvaralaštvu. Jedan od ključnih ciljeva projekta jest povezivanje sektora u kulturi, poticanje suvremene produkcije, te suradnje između aktivnih ženskih kustosica, umjetnica, udruga i ostalih aktera u kulturi. Popratnim sadržajima kao što su okrugli stolovi, simpoziji i javna predavanja šira javnost se senzibilizira i upoznaje s kompleksnom poviješću ženskog djelovanja u likovnoj umjetnosti kao i aktualnim problemima s kojima se ženske umjetnice suočavaju u svom radu i djelovanju.
Projekt “Rise of women in culture in Western Balkan” trajat će dvije godine, a osim grupne putujuće izložbe, te bogatih popratnih aktivnosti, od sadržaja koji će se također održati u Hrvatskoj svakako valja istaknuti umjetničku rezidenciju koja će se realizirati iduće godine u Zadru u organizaciji udruge Prizma. U proljeće 2022. godine u Zadru će se okupiti 30 mladih umjetnica iz Europe i tijekom 14 dana stvarati, surađivati, sudjelovati na okruglom stolu, te ići na studijske posjete i umrežavati se. Poziv za sudjelovanje na umjetničkoj rezidenciji bit će raspisan početkom 2022. godine, a selekciju će provesti kustosice uključene u provedbu projekta.
Na izložbi sudjeluju umjetnice iz Hrvatske u selekciji kustosice Sonje Švec Španjol: Ivana Bajcer, Mirela Blažević, Marina Ćorić, Lena Kramarić i Mateja Rusak; umjetnice iz Srbije u selekciji kustosice Biljane Jotić: Anđela Grabež, Gordana Belić, Leonora Vekić, Natalija Miladinović i Vesna Vesić; umjetnice iz Crne Gore u selekciji kustosice Nele Gligorović: Anka Gardašević, Gordana Kuč, Jovana Vujanović, Maja Šofranac i Milena Jovićević; umjetnice iz Sjeverne Makedonije u selekciji kustosice Shqipe Mehmeti: Ana Lazarevska, Hristina Zafirovska, Marija Miloševska, Tanja Balać i Shqipe Mehmeti; umjetnice iz Slovenije u selekciji kustosice Anamarije Stibilj Šajn: Anja Kranjc, Lona Verlich, Meta Šolar, Teja Tegelj i Urša Toman.
O radu s kojim se Marina Ćorić predstavlja na međunarodnoj izložbi Women about women kustosica izložbe Sonja Švec Španjol u predgovoru izložbe ističe: “Marina Ćorić u crno-bijeloj fotografiji “Lace” teži klasičnosti, jednostavnosti i čistoći forme pa i izražavanju estetske težnje vezane za univerzalni ideal ljepote. Uvijek iskrena u svom radu s ciljem izražavanja vlastitih osjećaja kroz prezentaciju osobnog intimnog svijeta Marina Ćorić monokromatski ciklus fotografija, nastao prije 10 godina, definira kao opoziciju ostatku svog djelovanja i izražavanja, a koje često karakterizira ranjivost, izloženost i kaotičnost. Oponiranjem dvaju različitih ciklusa autorica zapravo uravnotežuje svoje djelovanje, dok suprotnosti opusa potenciraju svoje zasebne vrijednosti.”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





