Connect with us

Hrvatska

IZBOR ZA NOVE HRVATSKE RIJEČI Hoćemo li govoriti velepošast, društvostaj i hihobran uskoro?

Objavljeno

-

Časopis “Jezik” i Zaklada “Dr. Ivan Šreter” objavili su 19 riječi koje su ušle u uži izbor natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ i Nagradu “Dr. Ivan Šreter” za 2020., a tri će riječi uskoro biti proglašene najboljima

Od 19 riječi čak osam njih pokušava zamijeniti tuđice koje su povezane uz epidemiju covida-19.

Za riječ pandemija predložena je velepošast, za komorbiditet subolest, za respirator dišnik ili disajnik, a za lockdown društvostaj ili obustavka. Riječ hihobran predložena je za sneez protector, stakloplastično pomagalo koje štiti od kihanja i ostalih kapljičnih napada, a za samoizolaciju samoosama.

Za newsletter predložen je novosnik, za regenerator obnovnik, za solarnu ploču suncozor, za osobu koja govori znakovnim jezikom za osobe oštećena sluha riječ rukozborac, za screenshotati preklikati, za tabu zabranjenica, a za korektor prebrisač ili prebrisnik.

Umjesto etuija za kartice predložena je nova riječ kartičnik, a riječ šekspiriti za nekoga tko se na razmetljiv i neopravdan način pravi/prikazuje velikim piscem, tj. kad se netko neutemeljeno busa da je ravan čak i Williamu Shakespeareu.

Na natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ pristigle su 244 riječi od 166 predlagatelja.

Riječi je prikupljala i rječnik novih riječi izradila Ljubica Josić, tajnica časopisa “Jezik”. Povjerenstvo za izbor nove riječi čine: predsjednica Sanda Ham, članovi Nataša Bašić, Mario Grčević, Mile Mamić, Dubravka Smajić, Hrvoje Hitrec, Zvonimir Jakobović i Igor Čatić.

Povjerenstvo je izabralo tri najbolje nove riječi, a rezultati će biti objavljeni i protumačeni u 2. broju časopisa “Jezik”. Za Dane hrvatskoga jezika, sredinom ožujka, bit će priopćeni u medijima.

Javna i svečana dodjela nagrada najuspješnijim tvorbenjacima održavala se uobičajeno u Pakracu ili Lipiku, a na njoj je bilo pedesetak uzvanika – ove godine, nažalost, javne dodjele neće biti zbog epidemije.

Najuspješnijim tvobenjacima pripast će diplome i novčane nagrade. Nagrade će biti nešto manje nego prijašnjih godina – 4000 kuna za prvu najbolju riječ, 2000 za drugu i 1000 za treću riječ –  pošlica je pogodila sve, pa tako i darovatelje nagrada, priopćeno je u ponedjeljak iz Odnosa s javnošću Zaklade “Dr. Ivan Šreter” i časopisa “Jezik”.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu