Connect with us

Hrvatska

OGRANIČENA ISPORUKA LIJEKOVA BOLNICAMA! Dug veledrogerijama prešao je 6 milijardi kuna!

Objavljeno

-

Dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama svakodnevno rastu za 20 milijuna kuna.

Unatoč upozorenjima HUP-Koordinacije veledrogerija, nadležni iz vlade do danas nisu poslali konkretan odgovor te su ponovno ignorirali činjenicu o rekordnom rastu duga, koji je danas dosegnuo razinu od više od 6 milijardi kuna, piše HUP u svom priopćenju.

Veledrogerije su, svaka u skladu sa svojim internim propisima, započele s uvjetovanom isporukom lijekova i medicinskih proizvoda prema zdravstvenim institucijama koje svoje obveze ne podmiruju redovito, dodaju.

“Kontinuirano bilježimo sve veći broj bolnica koje prelaze kritičnu razinu, a među njima su i one koje svoje obveze nisu ispunile čak 365 dana. Govorimo o cijeloj jednoj godini, što je šest puta duže od zakonom definiranih rokova plaćanja. Broj takvih bolnica u narednom će razdoblju sve više rasti ako se ne poduzmu konkretne mjere za sanaciju hrvatskog zdravstva, no veledrogerije više nisu u mogućnosti financirati državu. Iz tog smo razloga prisiljeni aktivirati zaštitne mehanizme prema bolnicama s najdužim rokovima plaćanja, odnosno započeli smo s uvjetovanim režimom isporuke, što znači da isporučujemo onoliko robe koliko nam zdravstvene ustanove plate”, istaknula je predsjednica HUP-Koordinacije veledrogerija Diana Percač te dodala da veledrogerije moraju redovito i u roku plaćati sve poreze i doprinose jer će ih, u suprotnom, ista država koja im duguje više od 6 milijardi – ovršiti.

Prošloga je tjedna na službenim stranicama HUP-a objavljen Brojač duga, koji se redovito ažurira, kako bi javnost svakodnevno bila upoznata sa stanjem dugovanja bolnica i ljekarni za isporučene lijekove HUP-Koordinacije veledrogerija. Od njegove objave nije bilo značajnijih uplata, pa je dug očekivano danas prešao 6 milijardi kuna.

Uzme li se u obzir da državni proračun za 2021. godinu iznosi 147,3 milijardi kuna, dug veledrogerija u ovom trenutku čini čak 4,07% državnog proračuna. Tek svaka peta kuna utrošena u zdravstvenom sustavu odlazi na lijekove te je pravo pitanje na što i kako se potroše preostale 4 kune. Lijekovi uopće nisu najveći uteg zdravstvenog sustava, problem je negdje drugdje, zaključuju u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Na pomolu važna promjena: Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun

Objavljeno

-

By

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je u petak na sjednici Vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.

Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.

Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće  kuna.

Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u vladi.

Također, ne bi se oporezivo ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao više koji im nije potreban šalju u mrežu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 44,9 % građana u strahu da će izgubiti posao u sljedećoj godini

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Član uprave Val grupe Mario Dukarić u Newsroomu N1 televizije je komentirao rezultate najnovije analize stavova, uvjerenja i očekivanja hrvatskih građana na kraju ove gospodarski izazove godine. Grupa je istraživanje provela u suradnji s agencijom Ipsos na reprezentativnom uzroku korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, dok je povjerenje u medije, institucije i kompanije u padu.

“U trenutku provođenja istraživanja, krajem listopada ove godine, inflacija je bila rekordna. Iznosila je 13,2 % i naše je istraživanje pokazalo da je 91 % ispitanika osjetilo povećanje cijena. Također, 61,2 % je to osjetilo na svojoj koži kroz pad kupovne moći.”

“Državni zavod za statistiku objavio je da se porast cijena dogodio gotovo u svim kategorijama. Nije tome uzrok samo povećana cijena energenata nego se to prelilo u sve ostale industrije”, rekao je Dukarić.

Velika većina građana na svojim je novčanicima osjetila rast cijena, ali najviše su pogođeni ljudi srednje kupovne moći: “Oni s višom kupovnom moći kao da su jedva dočekali da izađemo iz krize pa da počnu trošiti, a nažalost ova kategorija ukupnih prihoda do 10 000 kuna mjesečno je stvarno kategorija gdje ljudi žive iz mjeseca uz mjesec. Bit ću grub, ali reći ću da su se oni već navikli živjeti u takvim okolnostima tako da njih to nije toliko iznenadilo, koliko je iznenadilo srednji sloj.”

“Eurostat na razini svih zemalja Europske unije mjeri potrošnju obitelji što se zapravo smatra vrijednošću blagostanja obitelji, a mi smo tu na nekih minus 27 %, dok su druge države poput Njemačke i Nizozemske na 10 % iznad europskog prosjeka.”

Zanimljivo je da se 35,5 % ispitanika izjasnilo da su ove godine trošili više nego lani. Gost Newsrooma ovu pojavu objašnjava mediteranskim “kako ćemo lako ćemo” mentalitetom: “Nijemci su se potpuno drugačije ponašali u ovim okolnostima”, a tek neke od mjera koje Dukarić navodi su gašenje ulične rasvjete i svjetala u izlozima, smanjivanje temperature u stanu, pa čak i kuhanje s poklopcem na loncu jer voda više isparava ako kuhate bez poklopca.”

“Kupci se orijentiraju i temeljem cijene biraju prikladnije proizvode, a tu postoji opasnost za brendove zato što rat sa cijenama nije dobar ni za njih ni za potrošače.

Dukarićev savjet za komunikaciju bredova u krizi je da vrate vrijednosti proizvoda i usluga u prvi plan. “Evidentno je da podrška kompanijama i brendovima koji su dosad naglašavali svoju ekološku i društvenu osjetljivost pada, i to prilično u odnosu na razdoblje od zadnje tri godine. Cijena je dominantna i dolazi na prvo mjesto, ali smatram da to nije put kojim bismo trebali ići.”

Pesimizam je obuhvatio naše društvo

Ispitanici su najviše isticali strahove od rasta cijena, pada kupovne moći te pada životnog standarda. Pritom je zanimljivo da su se žene izjasnile da će više trošiti u sljedećoj godini u odnosu na muške ispitanike. Također, mlade osobe najspremnije su mijenjati svoje navike i isprobavati nove proizvode, dok kod starijih to nije slučaj.

Čak 44,9 % ispitanika u strahu je da će izgubiti posao u sljedećoj godini. “Bilježimo snažan rast vjere u ulaganje u znanje. Znanje je naša najveća valuta, naš najveći kapital. Kroz ovo istraživanje jasno je da će ljudi, prije nego u kupovinu stana i automobila, ulagati u znanje, a taj strah od gubitka posla je posljedično uvjetovan time.”

Zabrinjavajuć je podatak da 50 % mladih u dobi od 18 do 32 godine ima zadršku u planiranju obitelji zbog utjecaja ekonomske situacije. “Svaki drugi mladi čovjek razmišlja hoće li imati dijete u kontekstu ovih ekonomskih kretanja, strahova i inflacije.”

Indeks optimizma prema ovom je istraživanju u izraženom padu. “Pesimizam je obuhvatio naše društvo. Mi trebamo novu nadu i puno više pozitivnih vijesti.” No, pozitivna je činjenica da indeks optimizma u nekim kategorijama pokazuje optimizam građana u obiteljskim odnosima, prijateljstvu i druženjima što Dukarić objašnjava izlaskom iz pandemije zbog koje više cijenimo ove stavke života.

Kad je riječ o niskoj razini povjerenja u institucije i djelatnosti, Dukarić kaže: “Ja volim isticati tezu da bi se naše društvo trebalo naviknuti na dosadne političare i dosadne medije. To nama fali. Možemo jako puno diskutirati o relevantnosti i kvaliteti sadržaja koji je u javnom prostoru, tu mislim i na medije i na političare.”

Dukarić smatra da danas postoji utrka za klikovima, a ljudi jako malo vremena troše na konzumaciju tih vijesti: “Puno im je jednostavnije pročitati Tweet Elona Muska, a rijetko se tko odluči pročitati neki stručni članak na CNN-u ili televiziji koji bi dao šire argumente.”

Posebno je naglasio činjenicu da je “Sadržaj je odavno izgubio bitku u političkoj sferi, kad se suprotstavi određenom dojmu ili javnom performansu.”
Dukarić zato zaključuje da bismo se trebali vratiti “dosadnim medijima i dosadnim političarima”.

PR stručnjak zaključuje da je optimist i da vidi novu generaciju političara na sceni, te smatra da će uz njihovu ustrajnost ljudi to i prepoznati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Objavljen vodič: Evo kako prepoznati lažne eure

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Budući da se mnogi po prvi put od Nove godine susreću s novčanicama eura, treba misliti i na to kako izbjeći krivotvorine. Euri su izrađeni od 100-postotnog pamuka, karakteristična su mu svojstva šuškavost, elastičnost, čvrstoća, hrapavost papira te dugotrajnost i velika otpornost na savijanje.

Hrvatska narodna banka objavila je niz fotografija i trikova kako provjeriti jesu li prave novčanice.

U optjecaju su dvije serije euronovčanica. Prva se serija sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva i serija Europa, ima iste apoene, osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.

Zajedničke značajke obje serije euronovčanica jesu: naziv valute ispisan različitim pismima; na licu novčanice otisnuti su inicijali naziva Europske središnje banke; ondje se nalazi i potpis predsjednika/ce ECB-a; svanovčanica ima serijski broj.

Za lakšu provjeru autentičnosti HNB preporučuje četiri koraka: osjeti, pogledaj, nakreći, provjeri.

HNB

Osjetite papir i reljefnost novčanice.

Pogledajte novčanicu prema svjetlu i provjerite ima li vodeni znak i zaštitnu nit, prozirnu brojku i prozor s portretom.

HNB

Nakrećite euronovčanicu i provjerite hologram; brojku koja mijenja boju; sjajnu traku i prozor s portretom.

Na novčanicama postoji i mikropismo koje se provjerava korištenjem povećala. Dodatna svojstva moguće je provjeriti korištenjem UV lampe.

HNB

Detalje provjere uz video upute pronađite na stranicama HNB-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu