Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković izjavio je kako je država osigurala dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti. Poručio je kako treba krenuti s masovnijim cijepljenjem, a građane pozvao da se jave svojim obiteljskim liječnicima i prijave na platformu ‘Cijepi se’.

Poziv građanima na cijepljenje

– Nakon sedam tjedana rasta već 10 dana bilježimo stagnaciju što je ohrabrujuće. Međutim, to nije znak za opuštanje. Nastavimo se pridržavati mjera. Imali smo 1,8% više zaraženih u posljednjih sedam dana u odnosu na prethodni tjedan. Značajno je manji od prošlotjednog porasta od 29 posto. Broj preminulih je i dalje velik i odraz je visokih brojeva prije dva ili više tjedana. Prema aktualnim podacima, do ljeta, 30 lipnja bismo trebali na raspolaganju imati 3,1 milijun doza cjepiva što bi trebalo biti dovoljno da se cijepi 50-55% stanovništva i18 godina, kazao je premijer iznoseći podatke o pandemiji koronavirusa. Istaknuo je kako je država osigurala dovoljne količine cjepiva, a sa županima je obavljen razgovor kako bi se proces cijepljenja intenzivirati, da treba krenuti u masovnije cijepljenje. “Cjepiva će iz tjedna u tjedan biti dovoljno.

– Pozivam sugrađane da nazovu svoje liječnike, da se prijave na platformuko zajednički pridonesemo zdravstvanoj sigurnosti . Dosad je cijepljeno 17,2% posto odraslih barem jednom dozom. Taj broj je potrebno značajno povećati idućih dva mjeseda i desetak dana, poručio je premijer. Poseban poziv uputio je starijim osobama. Dosad je cijepljeno 43% osoba starijih od 65 godina, a 47 % starijih od 80 godina, napomenuo je.

Mobilizacija djelatnika za ubrzanje cijepljenja
Ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade ponovio je da će do kraja lipnja Hrvatskoj biti isporučeno ukupno više od 3 milijuna doza cjepiva. Istaknuo je da je svim županijama poslana poruka da se dobro organiziraju i mobiliziraju kako bi se dnevno cijepilo između 17 i 20 tisuća građana. U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno 57.800 ljudi.

– Pred nama je još jedna prekretnica što se tiče cijepljenja. Dolazak većeg broja doza cjepiva tijekom svibnja i lipnja omogućuje nam intenziviranje procesa cijepljenja koje možemo iznijeti samo zajedničkim naporima. U cilju intenziviranja cijepljenja, obzirom na dolazak više od 230.000 doza tjedno, počevši od 1. svibnja – jučer je održan sastanak sa svim ravnateljima županijskih zavoda kao glavnm koordinatorima cijepljenja u županijama. Tom prigodom dana im je uputa da u proces cijepljenja uključe sve zdravstvene ustanove i privatne djelatnike u mreži javne zdravnstvene službe. Te da uz cijepljenje u ordinacijama obiteljskih liječnika organiziraju i mobilne timove i dovoljan broj cijepnih mjesta, kazao je Beroš.

Akcijski plan cijeljenja prioritetnih skupina bit će dostavljen sljedećeg tjedna pa će se moći započeti s trećom fazom cijepljenja šire populacije, najavio je Beroš. Dosad je u Hrvatsku stiglo 902.670 doza cjepiva te je aplicirano 80 posto tih doza. Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 14,2 posto postignut je u dobnim skupinama iznad 60 godina. Najveći obuhvat s prvom dozom ima Krapinsko-zagorska županija (15,8 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,7 posto). Beroš je također naveo da do 21. travnja u bolnicama obrađeno više od 12.000 postcovid pacijenata.Volume 0% 

Plenković: Ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima 
– Obilježili smo dan proboja iz zloglasnog ustaškog logora i prisjetili se žrtava tog režima, osobito Židova, Srba, Roma i brojnih Hrvata antifašista. Naša je dužnost osuditi ove strašne zločine koji su prije 8 desetljeća počinjeni u ime patvorenog domoljublja. Naša je trajna zadaća razvijati društvo u kojem ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima, poručio je premijer Andrej Plenković koji je izvijestio i o današnjem posjetu Jasenovcu i Uštici.

– Iz tog mračnog razdoblja treba izvući pouke kako bi mladim naraštajima usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su bile nit vodilja i u Domovinskom ratu. Zahvaljujući tome i demokratskim pravima Hrvatska je danas članica EU-a. S pravom se možemo ponositi što predstavnici manjina danas imaju predstavnike u Saboru i Vladi, dodao je premijer. (…) To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim građanima, bez obzira na njihovo porijeklo. To je najbolji put za zacijeljivanje rana iz prošlosti i izgradanju bolje budućnosti, kako se greške iz prošlosti nikada ne bi mogle ponoviti, zaključio je premijer.

Rezultat mjera: Rast umjesto pada zaposlenosti

Premijer je izvijeestio da je Državni zavod za statistiku objavio važan podatak, a to je da je prosječna plaća prvi put u veljači ove godine bila viša od 7.000 kuna. Zahvaljujući mjerama u borbi protiv pandemije, kazao je – broj zaposlenih bio je koncem ožujka za 17.000 veći nego godinu ranije. Napomenuo je da je 10 milijardi kuna izdvojeno za oko 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika koji su dobili plaću od 4.000 kuna. “Umjesto pada broja zaposlenih, unatoč okolnostima, došli smo u poziciju da imamo veći broj osiguranika”, dodao je. 

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak. U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto. Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

Državni vrh i udruge stradalnika obilježavaju 76. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac odvojeno i pod strogim epidemiološkim mjerama. Počast su odali premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Republike Zoran Milanović. Iako zasebno, svi šalju istu poruku, a to je, kako ističu, osuda strašnog zločina koji se dogodio u Drugom svjetskom ratu.

Predsjednik Republike Zoran Milanović odao je počast polaganjem cvijeća i kamenčića kod spomen-obilježja Kameni cvijet, a uz njega su bili i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

– Ovo je ustaški logor, ali ustaše su Hrvati, a kako sam i sam Hrvat i predsjednik države ne mogu reći da me se to ne tiče. To je bio logor za ubijanje. Ovdje je bio Ante Bakotić, moj Sinjanin, radničko dijete, komunist, partizan, koji je poveo probijanje povikom naprijed drugovi, vjerojatno je mislio za mnom jer je među prvima ubijen. Spasilo se stotinjak ljudi, ostali su pobijeni. Nejasno je zašto Bakotić nije postao narodni heroj, postajali su heroji svakakvi ljudi, on je nekontroverzan mladi čovjek. Nije jasno zašto Josip Broz ovdje nikad nije došao.

Jedna strana je kaže, pretjerivala i to radi i dalje, kada govori da je ovdje ubijeno 700 000 ljudi, dolazio sam ovdje kao gimnazijac i shvatio da to nije moglo biti baš tako, posebno zašto što je već tada počela izlaziti istina. Ubijeno je oko 80 000 ljudi što je jako puno i ubijeni su primitivnim metodama. 

– Gledamo sada i filmove koji se rade, to su loši filmovi i dolaze iz Beograda koji radi dobre filmove i imaju puno talenata, ali događaje iz Jasenovce, pri čemu mislim na film Dara iz Jasenovca, prikazuje potpuno suprotno od onoga što su autori htjeli reći.

Donio sam ružu i kamenčić, kamenčić kao židovski običaj, iz pijeteta prema žrtvama dodaje. 

Navodi kako mu je žao što nije došlo do zajedničkog obilježavanja i da onaj tko je državnik mora biti spreman pokazati i bijes i ljutnju ako je opravdana, te da se nekada treba ponašati u skladu s očekivanjima, a opet ne biti oportunist, ono što sam čuo su jadne isprike i izgovori.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković predvodio je saborsko izaslanstvo te je položio vijenac u spomen na žrtve logora.

Ovo je četvrta godina kako u ime Hrvatskog sabora dolazim u Jasenovac kako bih se poklonio žrtvama i ljudima koji su ubijeni zbog svojih političkih stavova i vrijednosti koje su zagovarali, rekao je Gordan Jandroković.

– Ovdje je počinjen strašan zločin i treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji i da postoje ljudi koji su u stanju činiti ovakve grozne stvari, a naša je zadaća onih koji vodimo zemlju i javno djelujemo da sloboda i demokracija trebaju svoje čuvare, da uvijek moramo voditi računa o tome da i mir i ljudska prava i manjinska prava trebaju biti stečevina moderne hrvatske države. Ovdje sam kako bi još jednom osudio zločin ustaškog režima i poklonio se žrtvi.

Na pitanje o simobolima ustaškog režima, istiača da smatra kako sve simbole ustaškog režima treba zakonski sankcionirati, sve što podsjeća i što je bio dio ustaškog pokreta treba biti zakonski sankcionirano, rekao je. 

Došli smo obilježiti 76. godišnjicu proboja iz ustaškog logora koncentracijskog logora Jasenovac i odati počast svima žrtvama režima NDH-a protiv Židova, Srba, Roma, antifašista, demokrata, rekao je premijer Andrej Plenković.

– To je sigurno jedno od najtragičnijih razdoblja hrvatske povijesti i važno je da mlade generacije to osvijeste i da sve generacije ne zaborave zločine koji su se događali diljem Europe tijekom Drugog svjetskog rata i da postoji jasna i zajednička osuda tih zločina. Ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ikada ponove, dodaje. 

Također, ističe, ovdje smo i ove godine, kao što smo bili i prošle i svake godine tijekom našeg prvog mandata, kao što ćemo biti i do karaja mandata, a dolazit ćemo izgledno i kasnije.

Je li to moglo biti zajedničko obilježavanje, kaže da je o tome već sve rekao. A hoće li se nakon lokalnih izbora ići u izmjene kaznenog zakona kojim bi se sankcioniralo svako isticanje ustaških simbola, kaže da ni prema današnjem zakonu oni nisu dopušteni.

– Mislim da je ovdje prije svega pitanje ujednačavanje sudkse prakse i postupanja. Svatko tko zna nešto o našoj povijesti, o logoru Jasenovac i što ti simboli znače za pripadnike Židova, Roma, Srba, antifašista – razumiju da to nisu nazivlja koja treba koristiti.

Cjepivo više nije problem, naglasio je premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije održanoj nakon sastanka parlamentarne većine i sastanka užeg kabineta Vlade.

– Imali smo kvalitetan sastanak sa Zajednicom županija, na kojem je bio cijeli tim Vlade koji se bavi COVID-om i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Predstavili smo županima dinamiku isporuke cjepiva do 30. lipnja 2021. Cjepivo više nije problem, ukupno od konca prosinca do 30. lipnja Hrvatska će imati najmanje 3,1 milijun doza. Procijepljeno je nešto manje od 600.000 ljudi. Zadaća je svih zavoda za javno zdravstvo i primarne zdravstvene zaštite da se organizira i intenzivnije procijepi diljem Hrvatske, željeli bismo procijepiti oko 3,3 milijuna ljudi, a prema procjenama epidemiologa, maksimalan broj ljudi koji će htjeti primiti cjepivo je 2,3-2,4 milijuna ljudi, rekao je.

Naglasio je da će u Hrvatskoj od idućeg tjedna biti 95.000 doza, a zadnjih 5 tjedana drugog tromjesječja više od 200.0000 doza cjepiva Pfizer tjedno, plus Moderna, Astra Zeneca i Johnson&Johnson.

Cijepljenje se, kazao je, lokalno mora organzirati tako da se cijepi 17.000-20.000 ljudi dnevno te bi tako imali 1,6 milijuna cijepljenih do ljetne sezone.

 – Tako bismo osigurali zdravstvenu zaštitu, preduvjete za gospodarski oporavak, financijsku stabilnost i turističku sezonu, rekao je.

– Zadatak je da se cijepljenje organizira u sljedećih 70-ak dana, a na našim sugrađanima je da vide što se zbiva oko njih. Ako nismo imali ovakvu krizu nikada do sada i ako je cijepljenje najbolji način da se prevenira zaraza, onda bi izbor trebao biti jednostavan. Apeliram na sve sugrađane da se cijepe. Trebamo poklanjati povjerenje struci. Ogroman je interes turističkih radnika da se procijepe što prije. Logično je da Vlada procijepi što više turističkih radnika, rekao je i naglasio da će cjepiva biti dovoljno. 

Poručio je da je važno je graditi povjerenje u struku i one koji odlučuju je li neko cjepivo dobro ili ne.

Suglasnost svih aktera
Održan je i redoviti sastanak parlamentarne većine, postoji suglasnost svih aktera o svim ključnim pitanjima te jasna potpora ministru zdravstva Viliju Berošu. Ne zna kada će inicijativa oporbe o Berošu biti formalizirana, a Vlada će na to, rekao je, odgovoriti.

– Ta će inicijativa završiti kao i dosadašnje, a bilo ih je 11, rekao je Plenković.

Ponovio je da ne postoji tema o rekonstrukciji Vlade.

O komemoraciji u Jasenovcu
Za komemoraciju u Jasenovcu kazao je da postoji epidemiološka preporuka HZJZ-a, a da se referirao na svoj stav o tome da protokol predsjednika kontaktira protokol Vlade ne bi li se zajedno polagali vijenci.

– Jasno sam rekao da nema razloga za glumljenje i da će izaslanstva Sabora i Vlade polagati vijence te da nema potrebe da hinimo nekakvo prijateljstvo, suradnju i zajedništvo, rekao je i naglasio da se u Jasenovac ide kako bi se odala počast.

O pravosuđu
Rekao je da je zamolio ministra pravosuđa da uputi pismo predsjedniku Vrhovnog suda i glavnoj državnoj odvjetnici da se raščisti je li postojeći zakonski okvir u situaciji izricanja mjera dovoljno dobar ili ne.

– Po nama, bilo je dovoljno razloga da u konkretnom slučaju prvostupanjski, Županijski sud u Osijeku, izrekne mjere. Želimo precizno utvrditi vide li sud i DORH neki nedostatak u pogledu sadržaja relevetanih zakonskih članaka i zato ne izriču mjere, ili je riječ o subjektivnom momentu, da je netko propustio napraviti određenu aktivnost koja bi spriječila ovakve situacije. Neovisnost pravosuđa da, stalnost sudačke funkcije, trajan izbor, izbor sudaca od strane kolega, profesora, regulirane plaće, nepristanost i neovisnost maksimalno osigurana, a to porazumijeva i dogovornost – jesu li sve odluke koje su se trebale donositi donesene, a ne da mi kao izvršna vlast odgovaramo na legitimna pitanja, a netko drugi ima alate u rukama. Vidim da su mišljenja pravnih slučaja tu različita, a ja smatram da Vrhovni sud i DORH moraju odgovoriti na pitanja, rekao je Plenković.

Sutra u 12 održat će se sjednica Vlade.