Svijet
Preokret: Njemačka dozvoljava starijima od 65 da se cijepe AstraZenecom?
Zdravstveni savjetnici njemačke vlade sugerirali su da bi ta zemlja mogla uskoro dozvoliti i starijima od 65 godina da se cijepe AstraZenecinim cjepivom. Radi se o važnom signalu koji dolazi u trenutku kad niz zemalja Europske unije u skladištima ima velik broj doza cjepiva AstraZenece.
Thomas Mertens, predsjednik njemačkog povjerenstva za cijepljenje, rekao je za televiziju ZDF da će vrlo brzo izdati modificiranu preporuku. Pritom se referirao upravo na raniju odluku njemačkih vladinih tijela da se samo mlađi od 65 godina cijepe AstraZenecom.
Njegovi komentari stižu u trenucima kad se neiskorištene doze AstraZenecinog cjepiva nagomilavaju u skladištima širom Europe, a sumnje u učinkovitost tog cjepiva šire se u nizu europskih zemalja, među kojima su Francuska i Njemačka.
Hrvatska je, podsjetimo, najviše cjepiva naručila upravo od AstraZenece – 2.7 milijuna doza.
Tisuće Nijemaca izbjeglo cijepljenje AstraZenecom
Do subote Njemačka je iskoristila tek 363.645 doza AstraZenecinog cjepiva, a u isto vrijeme raspolažu s čak 1.45 milijuna doza.
Regionalni zdravstveni dužnosnici upozoravaju da tisuće Nijemaca nisu došlo na dogovoreni termin cijepljenja kad su saznali da ih planiraju cijepiti AstraZenecom.
Stanje nije puno bolje ni u Francuskoj. Tamo je iskorišteno tek 21% doza AstraZenece od 1.1 milijuna doza koje su na raspolaganju. Među onima koji zaziru od tog cjepiva ima i zdravstvenih djelatnika, piše Financial Times.
“Nikad nismo kritizirali samo cjepivo”
Njemački dužnosnici kažu da je glavni razlog za nepovjerenje prema AstraZeneci upravo preporuka da ga ne primaju stariji od 65 godina. Takva odluka je donesena, prema riječima onih koji su ju donijeli u Njemačkoj, zbog nedostatka pouzdanih podataka o učinkovitosti AstraZenecinog cjepiva u toj dobnoj skupini.
“Nismo nikad kritizirali samo cjepivo… rekli smo tek da podaci za starije od 65 godina nisu adekvatni”, rekao je Mertens, dodajući kako se mišljenje povjerenstva za cijepljenje o AstraZeneci popravilo “u svjetlu novih podataka koji su došli u međuvremenu”.
Naime, problem je od početka taj da u kliničkom ispitivanju koje je provela ta britansko-švedska komapnija nije bilo uključeno dovoljno starijih od 65 godina da bi se učinkovitost cjepiva kod njih mogli nedvojbeno utvrditi. Za mlađe je bilo jasno da je učinkovitost visoka.
Martens je pritom kao jedan od ključnih razloga za preispitivanje odluke naveo novo istraživanje iz Škotske, koje još nije recenzirano, a koje je pokazalo da je cijepljenje AstraZenecom u razdoblju između četiri i šest tjedana nakon primanja prve doze smanjilo vjerojatnost za hospitalizaciju za 94 posto.
O toj studiji smo već pisali na Indexu, pa ćemo samo ponoviti da je preliminarno istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), koje su proveli znanstvenici škotskih sveučilišta i Public Health Scotlanda, pokazalo da već prva doza cjepiva Pfizer smanjuje broj hospitalizacija za 85%, a AstraZenece za čak 94%.
AstraZeneca odlično djeluje i kod najstarijih
Podaci o učinku cjepiva prikupljeni su između 8. prosinca i 15. veljače. Tijekom tog razdoblja primijenjeno je 1.14 milijuna doza cjepiva tako da je 21% škotske populacije dobilo prvu dozu. Oko 650.000 ljudi primilo je Pfizerovo cjepivo, a oko 490.000 cjepivo Oxford-AstraZeneca. To je mnogo veći uzorak od onog koji je bio obuhvaćen kliničkim istraživanjima bilo kojeg od cjepiva.
Pritom je zanimljivo da su oba cjepiva korištena za cijepljenje starije populacije i zajedno su, kada su kombinirani njihovi rezultati, među ljudima u dobi od 80 i više godina – onima s najvećim rizikom zbog poodmaklih godina – smanjila rizik hospitalizacija za 81% u četvrtom tjednu.
“Sjajna vijest je da program isporuke cjepiva u svom trenutnom formatu djeluje”, rekla je dr. Josie Murray iz Škotskog zavoda za javno zdravstvo, koja je sudjelovala u studiji, poznatoj kao projekt EAVE-II.
“Druga fantastična vijest je da potencijalno štitimo bolnice od preopterećenja oboljelima od covida-19”, dodala je.
Cjepivo AstraZenece pokazalo odličan učinak kod starijih
Čini se da je cjepivo Oxford-AstraZeneca imalo vrlo dobre rezultate kod starijih ljudi. U studiji su samo dvije osobe cijepljene njime bile hospitalizirane. Među onima cijepljenima Pfizerovim cjepivom bilo je više hospitalizacija, no njime je cijepljeno i više ljudi.
Trebaju li neke zemlje preispitati svoje politike prema cijepljenju AstraZenecom?
Kako se najavljivalo, vrlo dobri rezultati AstraZenecinog cjepiva potaknuli su preispitivanje politike cijepljenja u zemljama poput Njemačke, Francuske Italije i Španjolske koje su odlučile da cjepivo AstraZenece neće koristiti kod osoba starijih od 65 godina zbog nedostatka podataka iz kliničkih ispitivanja.
Na pitanje jesu li rezultati pokazali da je cjepivo AstraZenece učinkovito u starijim dobnim skupinama unatoč nedostatku podataka iz kliničkih ispitivanja, odnosno, govore li u prilog odluka britanske i europske regulatorne agencije za lijekove da ga odobre za sve dobne skupine, vodeći istraživač Aziz Sheikh, ravnatelj Instituta Usher sa Sveučilišta u Edinburghu, rekao je da su rezultati u starijim dobnim skupinama “vrlo ohrabrujući”.
No dodao je: “Za sada ipak nismo imali dovoljno jake statističke podatke da bismo napravili slojevitu dobnu analizu.”
Na pitanje bi li zemlje poput Njemačke, koje su ograničile upotrebu cjepiva Oxford-AstraZenece na mlađe dobne skupine, trebale preispitati svoje politike u svjetlu novih podataka studije, Jim McMenamin, direktor za covid-19 u Public Health Scotlandu, rekao je:
“Sve što možemo učiniti je predstaviti znanost. Na međunarodnoj zajednici je da to smatra dijelom podataka koji su im na raspolaganju.”
Dodao je da je studija analizirala samo hospitalizacije te da bi trebalo razmotriti i druge rezultate, poput prijema na intenzivnu njegu te teških bolesti i smrti izvan bolnice, uključujući domove za njegu.
Voditelj istraživanja prof. Aziz Sheikh rekao je da su ovi su rezultati vrlo ohrabrujući te da daju jake razloge da budemo optimistični u pogledu budućnosti.
“Sada imamo nacionalne dokaze – u cijeloj zemlji – da cijepljenje pruža zaštitu od hospitalizacija oboljelima od covida-19”, rekao je te dodao:
“Davanje prve doze cjepiva sada treba ubrzati na globalnoj razini kako bi se pomoglo u prevladavanju ove strašne bolesti.”
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




