Connect with us

Hrvatska

Što sve znamo o ruskom cjepivu Sputnjik V?

Posljednjih dana veliki je interes za informacije o ruskom cjepivu Sputnjik V.

Objavljeno

-

pixabay

Ono se već neko vrijeme koristi u brojnim zemljama, među kojima i u Srbiji, a naručile su ga, ili ga planiraju naručiti i neke članice EU, primjerice Mađarska i Slovačka, piše Index.

Kako funkcionira to cjepivo?

Cjepivo Sputnjik V napravljeno je uz pomoć oslabljenog adenovirusa, jednog od mnogih tipova virusa koji izazivaju obične prehlade. Adenovirusi su dobro istraženi virusi koji se već cijeli niz godina istražuju i koriste kao vektori u vakcinama ili u genskoj terapiji. U Sputniku V koristi se kombinacija dva adenovirusa – tip 26 i tip 5 – koji, iako mogu inficirati ljudske stanice, ne mogu se u njima umnožavati te tako u ljudi ne izazivaju prehladu.

Ovaj virus u cjepivu je genetski izmijenjen tako da eksprimira protein koronavirusa, no unatoč tome ne može uzrokovati bolest. U takav virus ubacuje se genski kod za stvaranje proteina šiljak (spike – S) kojim se koronavirus SARS-CoV-2 veže za ljudske stanice i ulazi u njih. Adenovirus koji prenosi genski materijal zove se vektor (u epidemiologiji je to naziv za organizme koji ne uzrokuju bolest već ju samo prenose; npr. komarci su vektori za prijenos malarije, zike, zapadnog Nila i sl.) pa se to cjepivo naziva vektorskim.

Za razliku od Pfizerovog i Moderninog cjepiva u kojem se nalazi jednostruka glasnička RNA (mRNA) koja kodira za protein šiljak, Sputnjik V sadrži dvostruku zavojnicu DNA s kodom za protein.

Cjepivo Sputnjik V ima različite viruse u dvije doze

Za razliku od cjepiva AstraZenece, dvije doze cjepiva Sputnjik V sadrže dva virusa koji se malo razlikuju. Prva doza je adenovirus tipa 26, a druga adenovirus 5. Cilj davanja dva različita vektora je izbjegavanje smanjenja uspješnosti cjepiva zbog mogućeg razvoja neutralizacijskih protutijela prema samom virusnom vektoru u prvoj primljenoj dozi. Pojednostavljeno, eventualno nastala neutralizacijska protutijela prema adenovirusu tipa 26 iz prve doze neće djelovati na adenovirus tipa 5 iz druge doze. Općenito, razlog davanja cjepiva u dvije doze je izazivanje jačeg imuniteta.

Kako cjepivo pokreće imunosni sustav?

Kad se cjepivo ubrizga pacijentu, adenovirus dolazi do stanica i vezuje se za njihovu površinu. Stanice svojom površinom obuhvaćaju virus i uvlače ga u sebe unutar malenog mjehurića. Virus u stanici napušta mjehurić, dolazi do jezgre u koju ubacuje genski kod gdje se on prepisuje u glasničku RNA (mRNA) koja potom izlazi iz jezgre i u ribosomima pokreće stvaranje proteina S. Stanice će taj protein eksprimirati na svojoj površini kako bi ga obrambeni sustav tijela prepoznao kao strano tijelo.

Obrambeni sustav potom počinje stvarati protutijela i aktivirati T stanice da reagiraju na protein S. Kada pravi SARS-CoV-2 virus uđe u organizam, T stanice i protutijela će uništiti zaražene stanice i blokirati protein S na virusima te tako smanjiti šansu da se SARS-CoV-2 virusi pričvrste za nove stanice i uđu u njih.

Slična cjepiva već su se koristila za druge bolesti poput ebole

Primjer ovog pristupa je cjepivo protiv ebole. U tom slučaju korišten je živi, ali bezopasan virus vezikularnog stomatitisa (VSV) koji je u sebi imao ugrađen dio koda za ebolu dovoljan za izazivanje imunološkog odgovora. Također, 2020. godine EMA je odobrila korištenje Zabdeno cjepiva protiv ebole. Ovo cjepivo čini rekombinantni replikacijski defektan adenovirus tip 26 koji kodira za protein GP virusa ebole. Dakle, onaj isti vektor koji se koristi u Sputnjiku V, odnosno cjepivu koje protiv covida-19 proizvodi kompanija Johnson&Johnson.

Odgovore na pitanja o cjepivu Sputnjik V Index je dobio od Dragomire Majhen, više znanstvene suradnice na Institutu Ruđer Bošković koja je tijekom znanstvenog usavršavanja u kompaniji Johnson&Johnson radila upravo s adenovirusima koji se koriste u Sputnjiku.

Je li rusko cjepivo prošlo sve tri faze kliničkih ispitivanja?

U nedavno objavljenom članku u uglednom medicinskom časopisu The Lancet predstavljeni su rezultati dobiveni ispitivanjem cjepiva Sputnjik V u trećoj fazi kliničkih istraživanja. Dakle, da, ovo cjepivo je prošlo sve tri faze kliničkih ispitivanja.

Koliko je do sada doza tog cjepiva primijenjeno i gdje?

Prema navodima Ruskog investicijskog fonda, cjepivo Sputnjik V dosad je registrirano u 28 zemalja. To su: Rusija, Bjelorusija, Argentina, Bolivija, Srbija, Alžir, Palestina, Venecuela, Paragvaj, Turkmenistan, Mađarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran, Gvineja, Tunis, Armenija, Meksiko, Nikaragva, Republika Srpska, Libanon, Mjanmar, Pakistan, Mongolija, Bahrein, Crna Gora, Sveti Vincent i Grenadini, Gabon, Uzbekistan. Nije mi poznat podatak koliko doza tog cjepiva je dosad primijenjeno.

Koje su sličnosti i razlike u odnosu na cjepiva J&J i AstraZeneca?

Sputnjik V i cjepivo kompanije J&J su vektorska cjepiva na bazi adenovirusa čovjeka. Cjepivo AstraZeneca je vektorsko cjepivo na bazi adenovirusa čimpanze. Sva tri cjepiva kodiraju za S protein SARS-CoV-2 virusa te se proizvode na sličan način, a u skladu s tim i skladištenje odnosno distribucija su im slični. Cjepivo Sputnik V i AstraZeneca daju se u dvije doze, cjepivo J&J u jednoj. Doze cjepiva Sputnik V čine adenovirusi tipa 26 i tipa 5, dok cjepivo J&J čini adenovirus tipa 26.

Kada bi EMA mogla registrirati to cjepivo?

Registracija cjepiva podložna je postupku koji između ostalog zahtijeva ispunjavanje zahtijeva vezano uz kontrolu kvalitete, sigurnost i uspješnost cjepiva. Ako Sputnjik V zadovoljava sve zahtjeve, odobravanje ovog cjepiva ne bi trebalo trajati predugo. Koliko je meni poznato ovaj zahtjev još nije podnesen.

Koliko je ono učinkovito i protiv kojih sve sojeva u kojoj mjeri štiti od infekcija, prijenosa infekcije, hospitalizacija i smrti ?

Prema podacima iz časopisa The Lancet ovo cjepivo ima uspješnost 91.6%. Za sada nema podataka kolika je uspješnost prema novim varijantama s obzirom da su to podaci dobiveni do studenog 2020. Sputnjik V značajno smanjuje obolijevanje od covida-19. Nema podataka o tome sprječava li i širenje virusa SARS-CoV-2.

Koliko je sigurno to cjepivo i koje su nuspojave u usporedbi sa sličnim cjepivima?

Sigurnost Sputnjika V usporediva je sa ostalim cjepivima protiv covida-19, a isto vrijedi i za nuspojave koje uključuju simptome slične gripi, glavobolju, reakcije na mjestu uboda, grč i sl.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu