Connect with us

Svijet

STIGAO ODGOVOR NA JEDNO OD NAJČEŠĆIH PITANJA O CJEPIVU: Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? Evo malo golih čijenica

Objavljeno

-

Dok se vodi kampanja za cijepljenje protiv koronavirusa, pojavljuju se vijesti o umiranju ljudi nakon cijepljenja. Umiru li ljudi od cjepiva? DW je provjerio vijesti iz šest zemalja i došao do jasnog zaključka

Diljem svijeta se obavlja cijepljenje protiv koronavirusa. Istovremeno se mnogi pitaju: kako se osjećaju oni koji su dobili cjepivo? S obzirom na to da je malen broj onih koji su dosad cijepljeni, teško je naći osobu koju bismo mogli pitati. Zato mnogi traže odgovore na Internetu i nailaze na naslove poput ovih: „15 mrtvih nakon cijepljenja protiv koronavirusa“, „Starica umrla nakon cijepljenja“, „Dragovoljac u studiji o cjepivu umro nakon cijepljenja protiv COVID-a 19“.

Slučajevi koji se opisuju u takvim vijestima izazivaju sumnje i nameću pitanja: je li cjepivo dodatni problem, a ne rješenje pandemije koronavirusa? Svi podaci iz kliničkih testova prije dopuštanja cjepiva i kontrole nakon početka cijepljenja ukazuju na jedno: cjepiva dopuštena u Europskoj uniji imaju visoku učinkovitost i imaju rijetke, često neproblematične nuspojave. Pa ipak, ispitivanje koje je u Njemačkoj provelo Sveučilište u Erfurtu pokazuje da je samo 56 posto ispitanika spremno cijepiti se, a 44 posto je sumnjičavo. Mnogi navode da će najprije pričekati dok bude jasno kako cjepiva djeluju. Vijesti o smrtnim slučajevima dodatno uznemiruju ljude.

Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? DW je istraživao slučajeve smrti nakon cijepljenja u šest zemalja: Njemačkoj, Španjolskoj, SAD-u, Norveškoj, Belgiji i Peruu. Rezultat je da ni u jednom slučaju zavodi za javno zdravstvo nisu našli potvrdu da je uzrok smrti cjepivo.

U trenutku objavljivanja ovoga članka po navodima Bloomberga cijepljeno je više od 130 milijuna ljudi. U navedenih šest zemalja je cijepljeno oko 50 milijuna. Ukupni broj smrtnih slučajeva nakon cijepljenja je manji od 250. S obzirom na to da se u SAD-u vode i podaci koje dostave sami građani, najmanje 181 slučaj od ovih 250 nije verificiran od neovisnog tijela. Evo rezultata DW-ovog istraživanja.

Dosad u Njemačkoj nije poznat nijedan slučaj da je osoba umrla od cjepiva protiv koronavirusa. Institutu Paula Ehrlicha (PEI), koji je u Njemačkoj mjerodavan za cjepiva, prijavljeno je 113 slučajeva umrlih osoba u dobi od 46 do 100 godina (71 žena i 38 muškaraca). Umrli su bili prosječno stari 84 godine, a smrt je nastupila između jednog sata i 19 dana nakon cijepljenja. PEI je istraživao slučajeve prijavljene do 31. siječnja.

„Ako se cijepe stariji ljudi ili ljudi s teškim ranijim oboljenjima, koji imaju veći rizik umiranja, bit će određeni broj smrtnih slučajeva koji će nastupiti kratko nakon cijepljenja, a da nisu uzročno povezani s cijepljenjem“, kaže se u aktualnom izvještaju o sigurnosti lijekova Instituta Paula Ehrlicha. U njemu Institut ukazuje da je od 113 umrlih osoba 20 osoba umrlo od COVID-a 19. 42 osobe su umrle od ranijih oboljenja ili drugih infekcija. U 50 slučajeva se navodi da uzrok smrti nije poznat.

Glasnogovornica Instituta je na upit DW-a e-mailom odgovorila da su „sve osobe osim jednog muškarca imale nepotpunu zaštitu cijepljenjem jer je oboljenje od COVID-a 19 nastupilo nakon primanja prve doze cjepiva“. Zaštita počinje sedam do 14 dana nakon primanja druge doze cjepiva (ovisno o vrsti cjepiva), tako da je moguće da se nakon primanja prve doze ljudi razbole od COVID-a 19 i umru. 33 umrle osobe su po navodima Instituta imale više ranijih oboljenja i umrle su ili zbog pogoršanja njihovog ranijeg oboljenja ili od neke druge bolesti, neovisno o cijepljenju. Deset osoba je umrlo od neke druge zarazne bolesti, a ne od COVID-a 19.

„Kod svih drugih osoba su postojale kombinacije drugih ranijih bolesti, primjerice karcinoma, slabosti bubrega, srčanih oboljenja i arteriosklerotične promjene, koje su vjerojatno dovele do smrti“, dodaje glasnogovornica PEI-ja. Po navodima PEI-ja smrtni slučajevi prijavljeni do 31. siječnja s nejasnim uzrocima nisu češći nego očekivani broj smrtnih slučajeva. Voditelj PEI-ja Klaus Cichutek naglasio je sredinom siječnja u intervjuu za DW da cjepiva koja se dosad koriste u Njemačkoj (BioNTech/Pfizer i Moderna) imaju „vrlo veliku sigurnost“.

U slučaju triju osoba koje su umrle u Kölnu istragu vodi državno odvjetništvo. Tri starije osobe umrle su nakon cijepljenja, sve tri su imale znatna ranija oboljenja, naglasio je Markus Rothschild, direktor Sudske medicine u Kölnu. „Nema nikakve sumnje protiv liječnika ili osoblja“, izjavio je državni odvjetnik Ulrich Bremer na upit DW-a te ukazao da obdukcijski izvještaji i ekspertiza sudske medicine još nisu gotovi.

Španjolski mediji su izvijestili da je u jednom staračkom domu umrlo devet soba nakon što su dobile prvu dozu cjepiva BioNTech/Pfizer. Ali, te osobe su imale ranija oboljenja. Direktor staračkog doma El Salvador u Lagarteri izjavio je da su simptomi „kao glavobolja ili povremeni proljev“ nastupili kod pacijenata nakon pet dana. Jedan liječnik mu je rekao da su to možda nuspojave cijepljenja.

Za svih devet smrtnih slučajeva je službeno rečeno da su umrli od komplikacija nastalih u vezi s COVID-om 19, kao posljedica zaraze koja je nastupila u vrijeme programa cijepljenja. Jer, i nakon cijepljenja je moguće da se razvije bolest, ako se cijepljenje dogodi za vrijeme inkubacije virusa (pet do šest dana). Po navodima Instituta Roberta Kocha infekcija je moguća i nakon cijepljenja, jer cjepivo u pravilu djeluje tek nakon deset do 14 dana nakon dobivanja prve doze cjepiva. I ruski i kineski državni mediji iscrpno izvješćuju o tomu, pri čemu se kineski pozivaju na ruske medije. Ipak, u izvornom ruskom članku se kaže: „Trenutno nema naznaka da cjepivo igra neku ulogu kod smrtnih slučajeva.“

Osim toga u tom članku se ukazuje na jedan članak s provjerom činjenica u kojem stoji: „Statistički je neizbježno da neki ljudi obole i umru nakon što su primili cjepivo zbog razloga koji nisu povezani s reakcijom njihovog tijela na cjepivo.“ Ali, ta napomena nedostaje u drugim člancima.

Ta se vijest osobito proširila u Indiji. Tvrdnja se zasniva na priopćenju za medije udruge Children’s Health Defense, udruge protivnika cijepljenja koju vodi istaknuti protivnik cijepljenja Robert F. Kennedy Jr., koji je upao u oči propagandom protiv cijepljenja i koji je sudjelovao i na demonstracijama u Njemačkoj protiv mjera ograničenja zbog korone.

Iako se članak poziva na podatke iz „vladine datoteke“, poveznica čitatelja vodi na web-stranicu organizacija National Vaccine Information Center (NVIC), koja nema nikakve veze s američkom vladom. Ugledni novinar Michael Specter, specijaliziran za znanstvene i zdravstvene teme, kaže da je ta organizacija „najmoćnija organizacija protiv cijepljenja u SAD-u“.

Ako se pomnije promotri, vidi se da je baza podataka upitna. National Vaccine Information Center navodi da podaci potječu od Vaccine Adverse Event Reporting System (VAERS) američke vlade. Ali, tamo se izričito kaže da „svatko može dostaviti VAERS-u izvještaj, uključujući roditelje i pacijente“ te da se samo na temelju VAERS-ovih izvještaja ne može utvrditi je li neko cjepivo izazvalo neku bolest ili je pridonijelo njezinom razvitku.

Osim toga VAERS poziva ponuđače cjepiva da prijave signifikantne zdravstvene probleme „neovisno o tomu vjeruju li da je uzrok problema cjepivo ili ne“. VAERS također ukazuje da njegovi podaci „ne mogu biti interpretirani ili korišteni kako bi se zaključivalo o postojanju, težini, učestalosti ili postotku problema u vezi s cjepivima“ te da „trebaju biti interpretirani u kontekstu drugih znanstvenih informacija“.

Već 2015. je u jednoj studiji o vrednovanju vijesti o smrtnim slučajevima u vezi s cijepljenjem naglašeno da su podaci VAERS-a neprecizni jer je to sustav koji „prihvaća svaki dostavljeni izvještaj o neželjenom rezultatu, a da ne procjenjuje njegovo kliničko značenje ili je li to izazvano cijepljenjem“. I Centers for Disease Control and Prevention upozoravaju na nepreciznost i nekonzistentnost podataka sustava VAERS.

Međutim, i NVIC nudi na svojoj web-stranici mogućnost prijave slučajeva mogućih problema nakon cijepljenja u istom osnovnom formatu kao i VAERS. Osim toga ne navodi jesu li ti podaci pomiješani ili se vode odvojeno. Navodni 181 smrtni slučaj u svakom slučaju ne može biti kauzalno povezan s cijepljenjem protiv koronavirusa.

Norveška ustanova za lijekove Statens Legemiddelverk istražila je ukupno 33 izvještaja o smrtnim slučajevima u staračkim domovima nakon cijepljenja. (stanje 26. siječnja 2021.) U naknadnoj analizi ta ustanova piše: „Brojni stanovnici staračkog doma koji su dosad cijepljeni su jako slabi ili na smrt bolesni pacijenti. Svakoga dana u norveškim staračkim domovima prosječno umire 45 ljudi. Zato se može očekivati smrtne slučajeve vremenski blizu vremena cijepljenja, ali to ne znači da su oni uzročno povezani s cjepivom.“

Te slučajeve je istraživao i Odbor za procjenu rizika na području farmaceutike (PRAC) u Europskoj agenciji za lijekove i utvrdio da „provjera nije donijela nikakve sumnje u sigurnost“ te „da je (više) ranijih oboljenja prihvatljivo objašnjenje za smrtne slučajeve. Kod nekih osoba se već prije cijepljenja počelo s palijativnim mjerama“.

U jednom članku medicinskog stručnog časopisa udruge British Medical Association citira se direktora norveške ustanove za lijekove Steinara Madsena: „Nema sigurne veze između smrtnih slučajeva i cjepiva.“ Ali, kaže Madsen, „uobičajene nuspojave koje nisu opasne kod jačih, mlađih pacijenata i koje nisu neobične kod cjepiva, mogu kod starijih osoba pojačati osnovnu bolest.“

Dalje on kaže: „Nismo uznemireni i zabrinuti zato što su to vrlo rijetke pojave i zato što se one pojavljuju kod jako slabih pacijenata s vrlo teškim bolestima.“

U Belgiji Savezna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (FAMHP) izvješćuje da je 14 ljudi umrlo u kratkom vremenu nakon cijepljenja protiv koronavirusa. Ali, uzročna povezanost nije utvrđena. Svi pacijenti su bili stariji od 70 godina, pet preko 90 godina, piše Brussels Times. Druge pojedinosti o umrlim osobama nisu objavljene.

„Činjenica da prijavljeni slučajevi nisu pokazivali jednaku kliničku sliku je nešto što umiruje kao i činjenica da su smrtni slučajevi nastupili nakon različitog vremena“, izjavio je FAMHP za Brussels Times i dodao da dosad nije pronađena uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.

FAMHP zato svakoga tjedna objavljuje izvještaje o istraživanju nuspojava cjepiva. U izvještaju od 4. veljače stoji: „Do danas nije utvrđena nikakva formalna uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.“ Belgija zasad u cijepljenju koristi cjepiva tvrtki BioNTech/Pfizer i Moderna. Koje cjepivo je korišteno kod 14 smrtnih slučajeva belgijske vlasti nisu objavile.

Sveučilište Cayetano Heredia, koje je provelo studiju o kineskom cjepivu Sinopharm, moralo je prekinuti jednu lokalnu peruansku studiju nakon što je jedan sudionik umro od upale pluća izazvane COVID-om 19, objavio je Reuters.

Nakon objavljivanja pojedinosti studije, odnosno nakon otkrivanja koji su pacijenti dobili djelatnu tvar, a koji placebo, pokazalo se da osoba koja je umrla nije cijepljena cjepivom nego da je pripadala u placebo-skupinu. U jednom priopćenju je sveučilište objavilo: „Važno je konstatirati da smrt pacijentice nije povezana s cjepivom s obzirom na to da je ona dobila placebo.“

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Šokantni rezultati studije iz 115 europskih gradova o trendovima upotrebe droga

Objavljeno

-

By

Novo istraživanje pratilo je uporabu ilegalnih droga analizom otpadnih voda u 115 europskih gradova iz 25 zemalja. Od 2024. do 2025. količina tragova MDMA u otpadnim vodama smanjila se za 16%, dok je ketamin porastao za 41%.

Potrošnja MDMA-a, poznatog i kao ecstasy, u padu je u Europi, dok su ketamin i kokain u porastu.

U 2025. godini tragovi MDMA-a u europskim otpadnim vodama smanjili su se za gotovo 16% u odnosu na prethodnu godinu, prema projektu provedenom u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA), koji je analizirao uzorke otpadnih voda u 115 europskih gradova, javlja Euronews.

„Rekao bih da je nagli pad MDMA-a najveće iznenađenje koje smo ove godine vidjeli u Europi“, rekao je João Matias, znanstveni analitičar za uporabu droga pri EUDA-i, za Euronews.

Jedan od razloga mogao bi biti pad uporabe MDMA-a među mlađom populacijom.

„U dobnoj skupini od 15 do 24 godine vidimo da se preferencije korisnika pomiču prema drugim supstancama poput ketamina, ali i sintetskih katinona, što bi moglo objasniti pad koji bilježimo“, rekao je Matias.

Dodao je da takav pad nije zabilježen tijekom pandemije covida-19, iako su noćni izlasci i zabavni sadržaji tada bili zatvoreni.

Rast kokaina i ketamina

Za razliku od toga, od 2024. do 2025. količina metabolita kokaina u europskim otpadnim vodama porasla je za 22%.

„Što se tiče uporabe kokaina, već tri do četiri godine bilježimo stalan rast. To prati i veću dostupnost kokaina na europskom tržištu, ali i globalno, pa nas to ne iznenađuje“, objasnio je Matias.

U istom razdoblju detekcija ketamina u otpadnim vodama porasla je za 41%, djelomično zbog veće dostupnosti na ilegalnom tržištu i rastuće popularnosti među mladima.

„Kod mlađih korisnika koji se odluče na konzumaciju droga vidimo da je ketamin jedan od njihovih izbora, ponajviše zbog njegovih učinaka“, rekao je Matias.

Geografske razlike

Istraživanje pokazuje različite obrasce konzumacije droga diljem Europe.

Najveće količine MDMA-a zabilježene su u gradovima u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, dok su najviše razine ketamina u otpadnim vodama zabilježene u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, s procijenjenih 24 milijuna korisnika prošle godine. Oko 8,4% odraslih Europljana izjavljuje da je koristilo kanabis u posljednjih godinu dana, prema nacionalnim istraživanjima. Najviše je detektiran u Nizozemskoj, Njemačkoj i Sloveniji, a razine su ostale stabilne u odnosu na prethodnu godinu.

Amfetamin je češći u sjevernoj Europi, dok se metamfetamin više konzumira u Češkoj i Slovačkoj.

Tradicionalno visoka uporaba metamfetamina u te dvije zemlje „povezana je s domaćom proizvodnjom te supstance u toj regiji“, objasnio je analitičar.

Podaci iz otpadnih voda pokazuju da je uporaba kokaina i dalje veća u zapadnoj i južnoj Europi, primjerice u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj.

Iako su te zemlje ulazne točke za kokain u Europi, Matias kaže da ne bi izravno povezivao uvoz kokaina s razinom njegove uporabe.

Razlike su uočene i među gradovima unutar iste države, što se djelomično može objasniti prisutnošću sveučilišta, noćnog života i dobnom strukturom stanovništva.

Zanimljivo, analiza otpadnih voda pokazala je više razine kokaina i MDMA-a tijekom vikenda, dok su razine kanabisa, amfetamina i metamfetamina ravnomjernije raspoređene tijekom tjedna.

Nastavi čitati

Svijet

Što bi sve moglo poskupjeti zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca?

Objavljeno

-

By

Cijene nafte porasle su nakon što su američko-izraelski napadi na Iran potaknuli Teheran da praktički blokira ključni Hormuški tjesnac. Taj rast već je doveo do viših cijena goriva.

Sukob ne pokazuje znakove smirivanja. Visoki dužnosnik iranskog režima u utorak je sugerirao da Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, još neko vrijeme neće biti siguran za plovidbu. Napadi na energetsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka se nastavljaju, a Izrael tvrdi da je ubio šefa iranske sigurnosti Alija Larijanija.

Što rat dulje traje, cijene će biti više

Čak i kada bi rat završio danas, bilo bi potrebno između jednog i tri mjeseca da se promet kroz Hormuški tjesnac ponovno normalizira, smatra Homayoun Falakshahi, viši analitičar za naftu u tvrtki Kpler koja se bavi trgovačkim podacima i analitikom.

Trebat će vremena da se razriješi situacija sa stotinama brodova koji čekaju siguran prolaz, kao i da veliki proizvođači nafte poprave oštećena postrojenja, povećaju proizvodnju i ponovno pokrenu isporuke. Trajanje rata pritom je ključno: što rat dulje traje, cijene će biti više, piše CNN.

Novi rast cijena

Evo što još zbog sukoba poskupljuje ili bi uskoro moglo:

Avionske karte: Kako cijene nafte rastu, rastu i troškovi goriva za aviokompanije. Izvršni direktor Delte Ed Bastian izjavio je u utorak da su cijene avionskog goriva udvostručene od početka rata te da je kompanija već nekoliko puta u posljednjih nekoliko tjedana podigla cijene karata. U intervjuu za CNBC dodao je kako očekuje da će zrakoplovna industrija nastaviti povećavati cijene kako rat bude trajao. Stručnjaci za putovanja rekli su za CNN da bi putnici trebali rezervirati putovanja što prije, izbjegavajući najjeftinije (basic economy) karte u ovoj neizvjesnoj situaciji jer imaju stroža pravila za povrat novca i promjene rezervacija.

Hrana: Trgovine – osobito odjeli voća i povrća, mesa i mliječnih proizvoda – među prvima će osjetiti učinke viših cijena goriva. Troškovi prijevoza robe već su porasli i nastavit će rasti ako se rat produži. Što je proizvod manje trajan, to ga je teže skladištiti – i podložniji je poskupljenju.

Stanovanje: Kamatne stope na stambene kredite u SAD-u padale su tijekom proteklih devet mjeseci, uz značajnu pomoć triju smanjenja kamatnih stopa koje je prošle godine proveo Fed. No sada investitori traže veće prinose na američke državne obveznice zbog straha od rasta inflacije uzrokovane ratom. Kamatne stope na stambene kredite, koje su usko povezane s prinosom na referentne 10-godišnje američke obveznice, u posljednjim su tjednima ponovno porasle i opet premašile 6 %.

Nastavi čitati

Svijet

SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

U svijetu meteorologije u tijeku je velika promjena: višegodišnja La Niña slabi i postupno ustupa mjesto toplijoj fazi poznatoj kao El Niño. Najnovija mjerenja oceana pokazuju snažno zagrijavanje ispod površine tropskog Pacifika, što upućuje na razvoj novog klimatskog događaja koji bi do kraja 2026. mogao prerasti i u takozvani Super El Niño.

Razvoj novog sustava potiču snažni udari zapadnih vjetrova i veliki oceanski Kelvinov val koji se trenutačno probija prema površini u istočnom dijelu Pacifika. Takvo zagrijavanje oceana može znatno promijeniti položaj globalne mlazne struje i pokrenuti niz promjena u vremenskim obrascima u Sjevernoj Americi, Europi i drugim dijelovima svijeta, prenosi Severe Weather Europe.

ENSO, odnosno El Niño – južna oscilacija, označava klimatski sustav u ekvatorijalnom Pacifiku koji se svakih jedne do tri godine izmjenjuje između hladne i tople faze. Promjene temperature oceana u tom području snažno utječu na globalne vremenske prilike i služe kao važan pokazatelj promjena u cijelom klimatskom sustavu.

Hladna faza tog ciklusa naziva se La Niña, dok je El Niño njegova topla faza. Svaka od njih utječe na složene procese između oceana i atmosfere, a posljedice tih promjena postupno se prenose na globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem planeta.

Pojedina faza najčešće se razvija između kasnog ljeta i rane jeseni te traje do sljedećeg ljeta, iako neki događaji mogu potrajati i do dvije godine. U rijetkim slučajevima mogu biti iznimno snažni, kada se govori o Super El Niñu.

Promjene između faza pokreću tropski pasati, stalni vjetrovi koji pušu prema ekvatoru. Kada se ti istočni vjetrovi pojačaju, guraju toplu površinsku vodu s istoka prema zapadu. Time se omogućuje izbijanje hladnije vode iz dubine na površinu, proces poznat kao uzlazno strujanje ili upwelling, što označava početak La Niñe.

Ako pasati oslabe ili promijene smjer, toplija voda počinje se zadržavati na površini oceana i tada nastaje El Niño. Upravo su nedavni udari zapadnih vjetrova oslabili hladnu anomaliju La Niñe, a novi koji se očekuju dodatno potiču razvoj toplog događaja.

Analize pokazuju da je posljednjih tjedana došlo do neuobičajeno snažnog prodora zapadnih vjetrova iznad Pacifika, a prognoze upućuju na nastavak tog trenda. Takvi uvjeti dodatno “pune” ocean energijom potrebnom za razvoj El Niña. Promjene su već vidljive i na temperaturi površine mora: La Niña je dosegnula vrhunac u prosincu, a potom je brzo počela slabjeti, dok se toplije anomalije šire s obje strane Pacifika.

Iako u oceanu još postoje manja područja hladnije vode, prosječna temperatura u ključnoj ENSO regiji već je iznad normale. Najizraženije zagrijavanje trenutačno je u istočnom Pacifiku, gdje su temperature lokalno i do dva stupnja više od prosjeka.

Ključni procesi odvijaju se duboko ispod površine oceana. Na zapadnom Pacifiku, na dubini između 100 i 250 metara, formirao se veliki rezervoar tople vode. Riječ je o fenomenu poznatom kao oceanski Kelvinov val, koji se kreće prema istoku i postupno potiskuje hladnu vodu ispod površine, a zatim izlazi na površinu kao toplinska anomalija.

Super El Niño razlikuje se od uobičajenog

Dugoročne prognoze upućuju na brzi razvoj novog El Niña. Klimatski modeli još se razilaze u procjenama njegove snage – od slabijeg događaja do mogućeg Super El Niña – što je uobičajeno u ovoj fazi prognoziranja. Ipak, sve je više pokazatelja koji sugeriraju da bi događaj mogao biti snažan.

Kombinirane prognoze više klimatskih modela pokazuju brz prijelaz prema toploj fazi. U najvišem rasponu scenarija raste i mogućnost razvoja Super El Niña, što podrazumijeva da bi sezonska temperatura površine oceana bila najmanje dva stupnja iznad prosjeka.

Sličan scenarij nazire se i u prognozama američke meteorološke agencije NOAA, koja procjenjuje da bi se El Niño mogao razviti već do ljeta, a vrhunac dosegnuti tijekom zime 2026./2027. godine. To znači da bi njegov najveći utjecaj na vremenske prilike bio upravo u toj zimskoj sezoni. I najnovije projekcije europskog modela ECMWF za rujan pokazuju izraženu toplu anomaliju u Pacifiku, tipičnu za snažnije epizode El Niña.

Super El Niño razlikuje se od uobičajenog po znatno jačem zagrijavanju Pacifika, što može snažnije utjecati na globalne vremenske obrasce. Posljedica mogu biti izraženiji ekstremi poput velikih poplava, dugotrajnih suša ili promijenjenih putanja olujnih sustava.

Iako će za konačnu procjenu njegove snage trebati još vremena i novih prognoza, već sada je jasno da bi 2026. godina mogla donijeti značajne promjene u globalnim vremenskim obrascima.

Očekuje se da će se El Niño formirati tijekom ljeta, no njegovi učinci obično se ne pojavljuju odmah. Unatoč tome, zbog brzine razvoja moguće je da će atmosfera već ranije početi pokazivati tipične obrasce povezane s tim fenomenom.

Analize prijašnjih godina u kojima je prijelaz iz La Niñe u El Niño bio brz pokazuju da se tada često formiraju područja niskog tlaka iznad istočnog dijela SAD-a i Kanade te zapadne Europe.

Slični trendovi naznačeni su i za Europu

Takav raspored tlaka zraka obično donosi normalne ili nešto niže ljetne temperature na sjeveru i istoku SAD-a te u zapadnoj Europi. Zanimljivo je da najnovije dugoročne prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac, s područjem nižeg tlaka predviđenim iznad istočne Kanade i područja Azora.

Temperaturne projekcije također su u skladu s takvim scenarijem. Za sjeveroistok SAD-a i velik dio istočne Kanade očekuju se temperature oko prosjeka, dok bi sjeverozapad i jug SAD-a mogli imati toplije vrijeme od uobičajenog.

Slični trendovi naznačeni su i za Europu. Prognoze upućuju na iznadprosječne temperature u središnjem i sjevernom dijelu kontinenta, dok bi zapadna Europa mogla imati temperature bliže prosječnim vrijednostima.

Najizraženiji utjecaj El Niña obično se osjeti tijekom zime. U Sjevernoj Americi tada se često razvija snažno i postojano područje niskog tlaka nad sjevernim Pacifikom. Takav sustav pomiče polarnu mlaznu struju prema sjeveru, što donosi toplije vrijeme sjevernim dijelovima SAD-a i zapadnoj Kanadi.

Istodobno jača južna, pacifička mlazna struja, koja donosi više oluja, obilnije oborine i hladnije vrijeme južnim dijelovima SAD-a.

Analize prošlih zima sličnih uvjeta pokazuju da su temperature u Kanadi i sjevernim dijelovima SAD-a često bile iznad prosjeka, dok su zapad, jug i istok SAD-a bilježili hladnije razdoblje. El Niño pritom značajno mijenja i raspored snježnih padalina.

U takvim godinama obično se bilježi manje snijega na sjeveru i srednjem zapadu SAD-a, dok ga više ima u središnjim i južnim dijelovima te na istoku i sjeveroistoku zemlje jer se putanje oluja pomiču prema jugu.

Europa također osjeća posljedice El Niña, iako su one obično slabije i ovise o rasporedu tlaka zraka nad sjevernim Atlantikom.

Analize sličnih godina pokazuju sklonost hladnijim zimama u sjevernom dijelu kontinenta, koje se povremeno mogu proširiti i prema zapadnoj te središnjoj Europi. Utjecaj na europske vremenske prilike, međutim, nije izravan, već dolazi kao posljedica globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji koje pokreće El Niño.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu