Svijet
STIGAO ODGOVOR NA JEDNO OD NAJČEŠĆIH PITANJA O CJEPIVU: Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? Evo malo golih čijenica
Dok se vodi kampanja za cijepljenje protiv koronavirusa, pojavljuju se vijesti o umiranju ljudi nakon cijepljenja. Umiru li ljudi od cjepiva? DW je provjerio vijesti iz šest zemalja i došao do jasnog zaključka
Diljem svijeta se obavlja cijepljenje protiv koronavirusa. Istovremeno se mnogi pitaju: kako se osjećaju oni koji su dobili cjepivo? S obzirom na to da je malen broj onih koji su dosad cijepljeni, teško je naći osobu koju bismo mogli pitati. Zato mnogi traže odgovore na Internetu i nailaze na naslove poput ovih: „15 mrtvih nakon cijepljenja protiv koronavirusa“, „Starica umrla nakon cijepljenja“, „Dragovoljac u studiji o cjepivu umro nakon cijepljenja protiv COVID-a 19“.
Slučajevi koji se opisuju u takvim vijestima izazivaju sumnje i nameću pitanja: je li cjepivo dodatni problem, a ne rješenje pandemije koronavirusa? Svi podaci iz kliničkih testova prije dopuštanja cjepiva i kontrole nakon početka cijepljenja ukazuju na jedno: cjepiva dopuštena u Europskoj uniji imaju visoku učinkovitost i imaju rijetke, često neproblematične nuspojave. Pa ipak, ispitivanje koje je u Njemačkoj provelo Sveučilište u Erfurtu pokazuje da je samo 56 posto ispitanika spremno cijepiti se, a 44 posto je sumnjičavo. Mnogi navode da će najprije pričekati dok bude jasno kako cjepiva djeluju. Vijesti o smrtnim slučajevima dodatno uznemiruju ljude.
Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? DW je istraživao slučajeve smrti nakon cijepljenja u šest zemalja: Njemačkoj, Španjolskoj, SAD-u, Norveškoj, Belgiji i Peruu. Rezultat je da ni u jednom slučaju zavodi za javno zdravstvo nisu našli potvrdu da je uzrok smrti cjepivo.
U trenutku objavljivanja ovoga članka po navodima Bloomberga cijepljeno je više od 130 milijuna ljudi. U navedenih šest zemalja je cijepljeno oko 50 milijuna. Ukupni broj smrtnih slučajeva nakon cijepljenja je manji od 250. S obzirom na to da se u SAD-u vode i podaci koje dostave sami građani, najmanje 181 slučaj od ovih 250 nije verificiran od neovisnog tijela. Evo rezultata DW-ovog istraživanja.
Dosad u Njemačkoj nije poznat nijedan slučaj da je osoba umrla od cjepiva protiv koronavirusa. Institutu Paula Ehrlicha (PEI), koji je u Njemačkoj mjerodavan za cjepiva, prijavljeno je 113 slučajeva umrlih osoba u dobi od 46 do 100 godina (71 žena i 38 muškaraca). Umrli su bili prosječno stari 84 godine, a smrt je nastupila između jednog sata i 19 dana nakon cijepljenja. PEI je istraživao slučajeve prijavljene do 31. siječnja.
„Ako se cijepe stariji ljudi ili ljudi s teškim ranijim oboljenjima, koji imaju veći rizik umiranja, bit će određeni broj smrtnih slučajeva koji će nastupiti kratko nakon cijepljenja, a da nisu uzročno povezani s cijepljenjem“, kaže se u aktualnom izvještaju o sigurnosti lijekova Instituta Paula Ehrlicha. U njemu Institut ukazuje da je od 113 umrlih osoba 20 osoba umrlo od COVID-a 19. 42 osobe su umrle od ranijih oboljenja ili drugih infekcija. U 50 slučajeva se navodi da uzrok smrti nije poznat.
Glasnogovornica Instituta je na upit DW-a e-mailom odgovorila da su „sve osobe osim jednog muškarca imale nepotpunu zaštitu cijepljenjem jer je oboljenje od COVID-a 19 nastupilo nakon primanja prve doze cjepiva“. Zaštita počinje sedam do 14 dana nakon primanja druge doze cjepiva (ovisno o vrsti cjepiva), tako da je moguće da se nakon primanja prve doze ljudi razbole od COVID-a 19 i umru. 33 umrle osobe su po navodima Instituta imale više ranijih oboljenja i umrle su ili zbog pogoršanja njihovog ranijeg oboljenja ili od neke druge bolesti, neovisno o cijepljenju. Deset osoba je umrlo od neke druge zarazne bolesti, a ne od COVID-a 19.
„Kod svih drugih osoba su postojale kombinacije drugih ranijih bolesti, primjerice karcinoma, slabosti bubrega, srčanih oboljenja i arteriosklerotične promjene, koje su vjerojatno dovele do smrti“, dodaje glasnogovornica PEI-ja. Po navodima PEI-ja smrtni slučajevi prijavljeni do 31. siječnja s nejasnim uzrocima nisu češći nego očekivani broj smrtnih slučajeva. Voditelj PEI-ja Klaus Cichutek naglasio je sredinom siječnja u intervjuu za DW da cjepiva koja se dosad koriste u Njemačkoj (BioNTech/Pfizer i Moderna) imaju „vrlo veliku sigurnost“.
U slučaju triju osoba koje su umrle u Kölnu istragu vodi državno odvjetništvo. Tri starije osobe umrle su nakon cijepljenja, sve tri su imale znatna ranija oboljenja, naglasio je Markus Rothschild, direktor Sudske medicine u Kölnu. „Nema nikakve sumnje protiv liječnika ili osoblja“, izjavio je državni odvjetnik Ulrich Bremer na upit DW-a te ukazao da obdukcijski izvještaji i ekspertiza sudske medicine još nisu gotovi.
Španjolski mediji su izvijestili da je u jednom staračkom domu umrlo devet soba nakon što su dobile prvu dozu cjepiva BioNTech/Pfizer. Ali, te osobe su imale ranija oboljenja. Direktor staračkog doma El Salvador u Lagarteri izjavio je da su simptomi „kao glavobolja ili povremeni proljev“ nastupili kod pacijenata nakon pet dana. Jedan liječnik mu je rekao da su to možda nuspojave cijepljenja.
Za svih devet smrtnih slučajeva je službeno rečeno da su umrli od komplikacija nastalih u vezi s COVID-om 19, kao posljedica zaraze koja je nastupila u vrijeme programa cijepljenja. Jer, i nakon cijepljenja je moguće da se razvije bolest, ako se cijepljenje dogodi za vrijeme inkubacije virusa (pet do šest dana). Po navodima Instituta Roberta Kocha infekcija je moguća i nakon cijepljenja, jer cjepivo u pravilu djeluje tek nakon deset do 14 dana nakon dobivanja prve doze cjepiva. I ruski i kineski državni mediji iscrpno izvješćuju o tomu, pri čemu se kineski pozivaju na ruske medije. Ipak, u izvornom ruskom članku se kaže: „Trenutno nema naznaka da cjepivo igra neku ulogu kod smrtnih slučajeva.“
Osim toga u tom članku se ukazuje na jedan članak s provjerom činjenica u kojem stoji: „Statistički je neizbježno da neki ljudi obole i umru nakon što su primili cjepivo zbog razloga koji nisu povezani s reakcijom njihovog tijela na cjepivo.“ Ali, ta napomena nedostaje u drugim člancima.
Ta se vijest osobito proširila u Indiji. Tvrdnja se zasniva na priopćenju za medije udruge Children’s Health Defense, udruge protivnika cijepljenja koju vodi istaknuti protivnik cijepljenja Robert F. Kennedy Jr., koji je upao u oči propagandom protiv cijepljenja i koji je sudjelovao i na demonstracijama u Njemačkoj protiv mjera ograničenja zbog korone.
Iako se članak poziva na podatke iz „vladine datoteke“, poveznica čitatelja vodi na web-stranicu organizacija National Vaccine Information Center (NVIC), koja nema nikakve veze s američkom vladom. Ugledni novinar Michael Specter, specijaliziran za znanstvene i zdravstvene teme, kaže da je ta organizacija „najmoćnija organizacija protiv cijepljenja u SAD-u“.
Ako se pomnije promotri, vidi se da je baza podataka upitna. National Vaccine Information Center navodi da podaci potječu od Vaccine Adverse Event Reporting System (VAERS) američke vlade. Ali, tamo se izričito kaže da „svatko može dostaviti VAERS-u izvještaj, uključujući roditelje i pacijente“ te da se samo na temelju VAERS-ovih izvještaja ne može utvrditi je li neko cjepivo izazvalo neku bolest ili je pridonijelo njezinom razvitku.
Osim toga VAERS poziva ponuđače cjepiva da prijave signifikantne zdravstvene probleme „neovisno o tomu vjeruju li da je uzrok problema cjepivo ili ne“. VAERS također ukazuje da njegovi podaci „ne mogu biti interpretirani ili korišteni kako bi se zaključivalo o postojanju, težini, učestalosti ili postotku problema u vezi s cjepivima“ te da „trebaju biti interpretirani u kontekstu drugih znanstvenih informacija“.
Već 2015. je u jednoj studiji o vrednovanju vijesti o smrtnim slučajevima u vezi s cijepljenjem naglašeno da su podaci VAERS-a neprecizni jer je to sustav koji „prihvaća svaki dostavljeni izvještaj o neželjenom rezultatu, a da ne procjenjuje njegovo kliničko značenje ili je li to izazvano cijepljenjem“. I Centers for Disease Control and Prevention upozoravaju na nepreciznost i nekonzistentnost podataka sustava VAERS.
Međutim, i NVIC nudi na svojoj web-stranici mogućnost prijave slučajeva mogućih problema nakon cijepljenja u istom osnovnom formatu kao i VAERS. Osim toga ne navodi jesu li ti podaci pomiješani ili se vode odvojeno. Navodni 181 smrtni slučaj u svakom slučaju ne može biti kauzalno povezan s cijepljenjem protiv koronavirusa.
Norveška ustanova za lijekove Statens Legemiddelverk istražila je ukupno 33 izvještaja o smrtnim slučajevima u staračkim domovima nakon cijepljenja. (stanje 26. siječnja 2021.) U naknadnoj analizi ta ustanova piše: „Brojni stanovnici staračkog doma koji su dosad cijepljeni su jako slabi ili na smrt bolesni pacijenti. Svakoga dana u norveškim staračkim domovima prosječno umire 45 ljudi. Zato se može očekivati smrtne slučajeve vremenski blizu vremena cijepljenja, ali to ne znači da su oni uzročno povezani s cjepivom.“
Te slučajeve je istraživao i Odbor za procjenu rizika na području farmaceutike (PRAC) u Europskoj agenciji za lijekove i utvrdio da „provjera nije donijela nikakve sumnje u sigurnost“ te „da je (više) ranijih oboljenja prihvatljivo objašnjenje za smrtne slučajeve. Kod nekih osoba se već prije cijepljenja počelo s palijativnim mjerama“.
U jednom članku medicinskog stručnog časopisa udruge British Medical Association citira se direktora norveške ustanove za lijekove Steinara Madsena: „Nema sigurne veze između smrtnih slučajeva i cjepiva.“ Ali, kaže Madsen, „uobičajene nuspojave koje nisu opasne kod jačih, mlađih pacijenata i koje nisu neobične kod cjepiva, mogu kod starijih osoba pojačati osnovnu bolest.“
Dalje on kaže: „Nismo uznemireni i zabrinuti zato što su to vrlo rijetke pojave i zato što se one pojavljuju kod jako slabih pacijenata s vrlo teškim bolestima.“
U Belgiji Savezna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (FAMHP) izvješćuje da je 14 ljudi umrlo u kratkom vremenu nakon cijepljenja protiv koronavirusa. Ali, uzročna povezanost nije utvrđena. Svi pacijenti su bili stariji od 70 godina, pet preko 90 godina, piše Brussels Times. Druge pojedinosti o umrlim osobama nisu objavljene.
„Činjenica da prijavljeni slučajevi nisu pokazivali jednaku kliničku sliku je nešto što umiruje kao i činjenica da su smrtni slučajevi nastupili nakon različitog vremena“, izjavio je FAMHP za Brussels Times i dodao da dosad nije pronađena uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.
FAMHP zato svakoga tjedna objavljuje izvještaje o istraživanju nuspojava cjepiva. U izvještaju od 4. veljače stoji: „Do danas nije utvrđena nikakva formalna uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.“ Belgija zasad u cijepljenju koristi cjepiva tvrtki BioNTech/Pfizer i Moderna. Koje cjepivo je korišteno kod 14 smrtnih slučajeva belgijske vlasti nisu objavile.
Sveučilište Cayetano Heredia, koje je provelo studiju o kineskom cjepivu Sinopharm, moralo je prekinuti jednu lokalnu peruansku studiju nakon što je jedan sudionik umro od upale pluća izazvane COVID-om 19, objavio je Reuters.
Nakon objavljivanja pojedinosti studije, odnosno nakon otkrivanja koji su pacijenti dobili djelatnu tvar, a koji placebo, pokazalo se da osoba koja je umrla nije cijepljena cjepivom nego da je pripadala u placebo-skupinu. U jednom priopćenju je sveučilište objavilo: „Važno je konstatirati da smrt pacijentice nije povezana s cjepivom s obzirom na to da je ona dobila placebo.“
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




