Connect with us

Svijet

STIGAO ODGOVOR NA JEDNO OD NAJČEŠĆIH PITANJA O CJEPIVU: Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? Evo malo golih čijenica

Objavljeno

-

Dok se vodi kampanja za cijepljenje protiv koronavirusa, pojavljuju se vijesti o umiranju ljudi nakon cijepljenja. Umiru li ljudi od cjepiva? DW je provjerio vijesti iz šest zemalja i došao do jasnog zaključka

Diljem svijeta se obavlja cijepljenje protiv koronavirusa. Istovremeno se mnogi pitaju: kako se osjećaju oni koji su dobili cjepivo? S obzirom na to da je malen broj onih koji su dosad cijepljeni, teško je naći osobu koju bismo mogli pitati. Zato mnogi traže odgovore na Internetu i nailaze na naslove poput ovih: „15 mrtvih nakon cijepljenja protiv koronavirusa“, „Starica umrla nakon cijepljenja“, „Dragovoljac u studiji o cjepivu umro nakon cijepljenja protiv COVID-a 19“.

Slučajevi koji se opisuju u takvim vijestima izazivaju sumnje i nameću pitanja: je li cjepivo dodatni problem, a ne rješenje pandemije koronavirusa? Svi podaci iz kliničkih testova prije dopuštanja cjepiva i kontrole nakon početka cijepljenja ukazuju na jedno: cjepiva dopuštena u Europskoj uniji imaju visoku učinkovitost i imaju rijetke, često neproblematične nuspojave. Pa ipak, ispitivanje koje je u Njemačkoj provelo Sveučilište u Erfurtu pokazuje da je samo 56 posto ispitanika spremno cijepiti se, a 44 posto je sumnjičavo. Mnogi navode da će najprije pričekati dok bude jasno kako cjepiva djeluju. Vijesti o smrtnim slučajevima dodatno uznemiruju ljude.

Jesu li sumnje u cjepiva opravdane? DW je istraživao slučajeve smrti nakon cijepljenja u šest zemalja: Njemačkoj, Španjolskoj, SAD-u, Norveškoj, Belgiji i Peruu. Rezultat je da ni u jednom slučaju zavodi za javno zdravstvo nisu našli potvrdu da je uzrok smrti cjepivo.

U trenutku objavljivanja ovoga članka po navodima Bloomberga cijepljeno je više od 130 milijuna ljudi. U navedenih šest zemalja je cijepljeno oko 50 milijuna. Ukupni broj smrtnih slučajeva nakon cijepljenja je manji od 250. S obzirom na to da se u SAD-u vode i podaci koje dostave sami građani, najmanje 181 slučaj od ovih 250 nije verificiran od neovisnog tijela. Evo rezultata DW-ovog istraživanja.

Dosad u Njemačkoj nije poznat nijedan slučaj da je osoba umrla od cjepiva protiv koronavirusa. Institutu Paula Ehrlicha (PEI), koji je u Njemačkoj mjerodavan za cjepiva, prijavljeno je 113 slučajeva umrlih osoba u dobi od 46 do 100 godina (71 žena i 38 muškaraca). Umrli su bili prosječno stari 84 godine, a smrt je nastupila između jednog sata i 19 dana nakon cijepljenja. PEI je istraživao slučajeve prijavljene do 31. siječnja.

„Ako se cijepe stariji ljudi ili ljudi s teškim ranijim oboljenjima, koji imaju veći rizik umiranja, bit će određeni broj smrtnih slučajeva koji će nastupiti kratko nakon cijepljenja, a da nisu uzročno povezani s cijepljenjem“, kaže se u aktualnom izvještaju o sigurnosti lijekova Instituta Paula Ehrlicha. U njemu Institut ukazuje da je od 113 umrlih osoba 20 osoba umrlo od COVID-a 19. 42 osobe su umrle od ranijih oboljenja ili drugih infekcija. U 50 slučajeva se navodi da uzrok smrti nije poznat.

Glasnogovornica Instituta je na upit DW-a e-mailom odgovorila da su „sve osobe osim jednog muškarca imale nepotpunu zaštitu cijepljenjem jer je oboljenje od COVID-a 19 nastupilo nakon primanja prve doze cjepiva“. Zaštita počinje sedam do 14 dana nakon primanja druge doze cjepiva (ovisno o vrsti cjepiva), tako da je moguće da se nakon primanja prve doze ljudi razbole od COVID-a 19 i umru. 33 umrle osobe su po navodima Instituta imale više ranijih oboljenja i umrle su ili zbog pogoršanja njihovog ranijeg oboljenja ili od neke druge bolesti, neovisno o cijepljenju. Deset osoba je umrlo od neke druge zarazne bolesti, a ne od COVID-a 19.

„Kod svih drugih osoba su postojale kombinacije drugih ranijih bolesti, primjerice karcinoma, slabosti bubrega, srčanih oboljenja i arteriosklerotične promjene, koje su vjerojatno dovele do smrti“, dodaje glasnogovornica PEI-ja. Po navodima PEI-ja smrtni slučajevi prijavljeni do 31. siječnja s nejasnim uzrocima nisu češći nego očekivani broj smrtnih slučajeva. Voditelj PEI-ja Klaus Cichutek naglasio je sredinom siječnja u intervjuu za DW da cjepiva koja se dosad koriste u Njemačkoj (BioNTech/Pfizer i Moderna) imaju „vrlo veliku sigurnost“.

U slučaju triju osoba koje su umrle u Kölnu istragu vodi državno odvjetništvo. Tri starije osobe umrle su nakon cijepljenja, sve tri su imale znatna ranija oboljenja, naglasio je Markus Rothschild, direktor Sudske medicine u Kölnu. „Nema nikakve sumnje protiv liječnika ili osoblja“, izjavio je državni odvjetnik Ulrich Bremer na upit DW-a te ukazao da obdukcijski izvještaji i ekspertiza sudske medicine još nisu gotovi.

Španjolski mediji su izvijestili da je u jednom staračkom domu umrlo devet soba nakon što su dobile prvu dozu cjepiva BioNTech/Pfizer. Ali, te osobe su imale ranija oboljenja. Direktor staračkog doma El Salvador u Lagarteri izjavio je da su simptomi „kao glavobolja ili povremeni proljev“ nastupili kod pacijenata nakon pet dana. Jedan liječnik mu je rekao da su to možda nuspojave cijepljenja.

Za svih devet smrtnih slučajeva je službeno rečeno da su umrli od komplikacija nastalih u vezi s COVID-om 19, kao posljedica zaraze koja je nastupila u vrijeme programa cijepljenja. Jer, i nakon cijepljenja je moguće da se razvije bolest, ako se cijepljenje dogodi za vrijeme inkubacije virusa (pet do šest dana). Po navodima Instituta Roberta Kocha infekcija je moguća i nakon cijepljenja, jer cjepivo u pravilu djeluje tek nakon deset do 14 dana nakon dobivanja prve doze cjepiva. I ruski i kineski državni mediji iscrpno izvješćuju o tomu, pri čemu se kineski pozivaju na ruske medije. Ipak, u izvornom ruskom članku se kaže: „Trenutno nema naznaka da cjepivo igra neku ulogu kod smrtnih slučajeva.“

Osim toga u tom članku se ukazuje na jedan članak s provjerom činjenica u kojem stoji: „Statistički je neizbježno da neki ljudi obole i umru nakon što su primili cjepivo zbog razloga koji nisu povezani s reakcijom njihovog tijela na cjepivo.“ Ali, ta napomena nedostaje u drugim člancima.

Ta se vijest osobito proširila u Indiji. Tvrdnja se zasniva na priopćenju za medije udruge Children’s Health Defense, udruge protivnika cijepljenja koju vodi istaknuti protivnik cijepljenja Robert F. Kennedy Jr., koji je upao u oči propagandom protiv cijepljenja i koji je sudjelovao i na demonstracijama u Njemačkoj protiv mjera ograničenja zbog korone.

Iako se članak poziva na podatke iz „vladine datoteke“, poveznica čitatelja vodi na web-stranicu organizacija National Vaccine Information Center (NVIC), koja nema nikakve veze s američkom vladom. Ugledni novinar Michael Specter, specijaliziran za znanstvene i zdravstvene teme, kaže da je ta organizacija „najmoćnija organizacija protiv cijepljenja u SAD-u“.

Ako se pomnije promotri, vidi se da je baza podataka upitna. National Vaccine Information Center navodi da podaci potječu od Vaccine Adverse Event Reporting System (VAERS) američke vlade. Ali, tamo se izričito kaže da „svatko može dostaviti VAERS-u izvještaj, uključujući roditelje i pacijente“ te da se samo na temelju VAERS-ovih izvještaja ne može utvrditi je li neko cjepivo izazvalo neku bolest ili je pridonijelo njezinom razvitku.

Osim toga VAERS poziva ponuđače cjepiva da prijave signifikantne zdravstvene probleme „neovisno o tomu vjeruju li da je uzrok problema cjepivo ili ne“. VAERS također ukazuje da njegovi podaci „ne mogu biti interpretirani ili korišteni kako bi se zaključivalo o postojanju, težini, učestalosti ili postotku problema u vezi s cjepivima“ te da „trebaju biti interpretirani u kontekstu drugih znanstvenih informacija“.

Već 2015. je u jednoj studiji o vrednovanju vijesti o smrtnim slučajevima u vezi s cijepljenjem naglašeno da su podaci VAERS-a neprecizni jer je to sustav koji „prihvaća svaki dostavljeni izvještaj o neželjenom rezultatu, a da ne procjenjuje njegovo kliničko značenje ili je li to izazvano cijepljenjem“. I Centers for Disease Control and Prevention upozoravaju na nepreciznost i nekonzistentnost podataka sustava VAERS.

Međutim, i NVIC nudi na svojoj web-stranici mogućnost prijave slučajeva mogućih problema nakon cijepljenja u istom osnovnom formatu kao i VAERS. Osim toga ne navodi jesu li ti podaci pomiješani ili se vode odvojeno. Navodni 181 smrtni slučaj u svakom slučaju ne može biti kauzalno povezan s cijepljenjem protiv koronavirusa.

Norveška ustanova za lijekove Statens Legemiddelverk istražila je ukupno 33 izvještaja o smrtnim slučajevima u staračkim domovima nakon cijepljenja. (stanje 26. siječnja 2021.) U naknadnoj analizi ta ustanova piše: „Brojni stanovnici staračkog doma koji su dosad cijepljeni su jako slabi ili na smrt bolesni pacijenti. Svakoga dana u norveškim staračkim domovima prosječno umire 45 ljudi. Zato se može očekivati smrtne slučajeve vremenski blizu vremena cijepljenja, ali to ne znači da su oni uzročno povezani s cjepivom.“

Te slučajeve je istraživao i Odbor za procjenu rizika na području farmaceutike (PRAC) u Europskoj agenciji za lijekove i utvrdio da „provjera nije donijela nikakve sumnje u sigurnost“ te „da je (više) ranijih oboljenja prihvatljivo objašnjenje za smrtne slučajeve. Kod nekih osoba se već prije cijepljenja počelo s palijativnim mjerama“.

U jednom članku medicinskog stručnog časopisa udruge British Medical Association citira se direktora norveške ustanove za lijekove Steinara Madsena: „Nema sigurne veze između smrtnih slučajeva i cjepiva.“ Ali, kaže Madsen, „uobičajene nuspojave koje nisu opasne kod jačih, mlađih pacijenata i koje nisu neobične kod cjepiva, mogu kod starijih osoba pojačati osnovnu bolest.“

Dalje on kaže: „Nismo uznemireni i zabrinuti zato što su to vrlo rijetke pojave i zato što se one pojavljuju kod jako slabih pacijenata s vrlo teškim bolestima.“

U Belgiji Savezna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (FAMHP) izvješćuje da je 14 ljudi umrlo u kratkom vremenu nakon cijepljenja protiv koronavirusa. Ali, uzročna povezanost nije utvrđena. Svi pacijenti su bili stariji od 70 godina, pet preko 90 godina, piše Brussels Times. Druge pojedinosti o umrlim osobama nisu objavljene.

„Činjenica da prijavljeni slučajevi nisu pokazivali jednaku kliničku sliku je nešto što umiruje kao i činjenica da su smrtni slučajevi nastupili nakon različitog vremena“, izjavio je FAMHP za Brussels Times i dodao da dosad nije pronađena uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.

FAMHP zato svakoga tjedna objavljuje izvještaje o istraživanju nuspojava cjepiva. U izvještaju od 4. veljače stoji: „Do danas nije utvrđena nikakva formalna uzročna veza s cjepivom protiv COVID-a 19.“ Belgija zasad u cijepljenju koristi cjepiva tvrtki BioNTech/Pfizer i Moderna. Koje cjepivo je korišteno kod 14 smrtnih slučajeva belgijske vlasti nisu objavile.

Sveučilište Cayetano Heredia, koje je provelo studiju o kineskom cjepivu Sinopharm, moralo je prekinuti jednu lokalnu peruansku studiju nakon što je jedan sudionik umro od upale pluća izazvane COVID-om 19, objavio je Reuters.

Nakon objavljivanja pojedinosti studije, odnosno nakon otkrivanja koji su pacijenti dobili djelatnu tvar, a koji placebo, pokazalo se da osoba koja je umrla nije cijepljena cjepivom nego da je pripadala u placebo-skupinu. U jednom priopćenju je sveučilište objavilo: „Važno je konstatirati da smrt pacijentice nije povezana s cjepivom s obzirom na to da je ona dobila placebo.“

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

By

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina priznala taktičke uspjehe Rusije u regiji Harkiv

Objavljeno

-

By

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv.

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

“Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa.

Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine.

U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kod Sheinovih dobavljača u Kini i dalje se radi 75 sati tjedno

Objavljeno

-

Radnici nekih dobavljača kineskog giganta brze mode Sheina i dalje rade 75 sati tjedno unatoč obećanju kompanije da će poboljšati uvjete. Nova istraga švicarske aktivističke skupine Public Eye nadovezala se na njezino izvješće iz 2021. godine, u kojem je utvrđeno da brojni zaposlenici na šest lokacija u Guangzhouu rade prekovremeno.

Prema ovoj organizaciji, koja je intervjuirala 13 zaposlenica u šest tvornica u Kini koje opskrbljuju Shein, prekomjerni prekovremeni rad i dalje je uobičajen za mnoge radnike.

Shein je za BBC rekao da naporno radi na rješavanju pitanja koja je pokrenulo izvješće Public Eyea i da je napravio značajan napredak u poboljšanju uvjeta.

Shein je brzo rastao otkako je osnovan 2008. i bio je jedna od mnogih internetskih kompanija koje su procvjetale tijekom karantene zbog pandemije covida. Njegova formula širokog asortimana jeftine odjeće – uz kampanje na Instagramu, TikToku i drugim društvenim medijima – pretvorila ga je u jednu od najvećih modnih kuća na svijetu.

Oslanja se na tisuće dobavljača, kao i ugovornih proizvođača, u blizini svog sjedišta u Guangzhouu te je u mogućnosti proizvesti novu odjeću u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci.

U prosjeku rade 12 sati dnevno

Međutim, zaposlenica koja je 20 godina radila za šivaćim strojevima rekla je za Public Eye: “Radim svaki dan od 8 ujutro do 22.30 navečer i svaki mjesec uzimam jedan slobodan dan. Ne mogu si priuštiti više slobodnih dana jer to previše košta.”

Spomenutih 13 zaposlenica tvornice intervjuirano je u ljeto 2023. Ispitanici su radili na proizvodnim mjestima zapadno od sela Nancun u području Guangzhoua u južnoj Kini.

Public Eye se nije vratio u sam Nancun, koji je bio mjesto izvornih intervjua, tvrdeći da je atmosfera bila previše rizična zbog medijske pozornosti početnog izvješća.

Ispitanice u dobi između 23 i 60 godina rekle su da u prosjeku rade 12 sati dnevno, što ne uključuje pauze za ručak i večeru. Rekle su da obično rade šest do sedam dana u tjednu.

Sheinov Kodeks ponašanja za dobavljače kaže da radnici ne bi smjeli raditi duže od 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Brend je priznao da je ovo dugoročni problem kada ga je Public Eye prvi put osvijestio 2021. godine.

U svom odgovoru na posljednje izvješće, Shein je rekao da je dugo radno vrijeme u sektoru zajednički izazov na čijem rješavanju brendovi, proizvođači i drugi faktori ekosustava moraju raditi zajedno. U odgovoru još stoji da to nije problem jedinstven za Shein, koji je predan odigrati svoju ulogu u poboljšanju situacije u vlastitom opskrbnom lancu.

Radnice su također tvrdile da se njihove plaće gotovo nisu promijenile od prve istrage i da variraju između 6000 i 10.000 juana mjesečno (663 do 1104 funte). Public Eye kaže da je osnovna plaća za radnice prije dodatka za prekovremeni rad 2400 juana (265 funti). Prema Asia Floor Wage Allianceu, plaća koja u Kini jamči normalan život iznosi oko 6512 juana (719 funti).

Ispitanice su tvrdile da u slučaju pogreške moraju napraviti izmjene na odjeći i da za to nisu plaćene.

“Tko god pogriješi, odgovoran je da to ispravi. Morate riješiti problem u svom radnom vremenu”, rekao je 50-godišnji nadzornik.

Mala djeca se čuvaju u tvornicama, tinejdžeri pakiraju stvari 

Radnice su također rekle da su primijetile porast broja nadzornih kamera u tvornicama i da vjeruju kako se snimke šalju Sheinu u stvarnom vremenu kako bi se mogli provoditi propisi.

Public Eye je također primijetio da se mala djeca čuvaju u tvornicama, da tinejdžeri pakiraju stvari i da se zabrana pušenja ne provodi.

U odgovoru za BBC, Shein je napisao da ulaže desetke milijuna dolara u jačanje upravljanja i usklađenosti u svom opskrbnom lancu.

“Aktivno radimo na poboljšanju prakse naših dobavljača, među ostalim da su radni sati dobrovoljni i da su radnici pravedno nagrađeni za ono što rade, a također prepoznajemo važnost suradnje u industriji kako bismo osigurali kontinuirano poboljšanje i napredak u ovom području. Kao rezultat naših napora, istraživanje koje smo proveli s našim revizorima otkrilo je da radnici u pogonima dobavljača Sheina u Kini zarađuju osnovne plaće koje su znatno više od prosječne lokalne minimalne plaće”, stoji u odgovoru Sheina.

Shein je za Public Eye rekao da su njegovi dobavljači dužni poštivati lokalne zakone i propise koji reguliraju plaće i radno vrijeme: “Tamo gdje se otkriju kršenja naše politike upravljanja poduzimamo čvrste mjere, uključujući prekid poslovnog odnosa.”

Što se tiče nadzornih kamera, Shein je za Public Eye rekao da su dobavljači sami donosili odluke o postavljanju kamera u svoje objekte te da kompanija nije imala pristup izvorima sigurnosnih kamera ili snimkama dobavljača.

Što se tiče djece u tvornicama, kompanija je za Public Eye odgovorila: “Strogo sprječavamo dječji rad. Sva kršenja tretiramo s najvećom ozbiljnošću.”

Priznaje se da tvorničko osoblje ponekad ima problema s usklađivanjem radnog vremena i brige o djeci, što može rezultirati time da radnici dovode svoju djecu na radno mjesto: “Svjesni toga, pružamo financijsku potporu dobavljačima za stvaranje centara za brigu o djeci unutar ili u blizini njihovih prostorija.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu