Connect with us

Hrvatska

"Prije rata je bilo 50, a nakon rata 5 tisuća Srba u Zadarskoj županiji! Etničko čišćenje? Ne znam."

Objavljeno

-

Veselko Čakić (Foto: Žeminea Čotrić)
“Nisam sklon izricati takve pojmove jer time dolazite u opasnost da koristite etiketu, političku figuru i da jačate nesporazume umjesto da ljudima pomažete razumjeti što se dogodilo, ali nema nikakve dvojbe da je politika protjerivanja Srba iz hrvatskih urbanih sredina, posebno nekih, a onda kasnije s područja Zapadne Slavonije, Dalmacije, Like, Korduna… bila primjer etničkog čišćenja”, izjavio je jučer u emisiji Nedjeljom u dva saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.
Je li Zadar među gradovima za koje tvrdi da su u njima provedena etnička čišćenja, odnosno odnosi li se ova Pupovčeva izjava i na naš grad, upitali smo Veselka Čakića, SDSS-ovog vijećnika u Županijskoj skupštini Zadarske županije i predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Zadarske županije.
– U Zadru je prije rata bilo 14.112 tisuća Srba, a nakon rata – prema Popisu iz 2001. godine – samo 2, 382 tisuće. U okvirima današnje Zadarske županije prije rata bilo je 50 tisuća Srba, prema Popisu iz 2001. godine u Zadarskoj županiji bilo je 5,715 tisuća Srba. Teško mi je reći kako to definirati – je li to bilo namjerno napravljeno ili nije, ali brojke su činjenica. Ja nemam dokaza da mogu bilo što tvrditi, rekao nam je Čakić i dodao:
– Trećina ljudi je otišla zato što nije željela živjeti u Hrvatskoj. Trećina je imala problema jer su bili bogati i imućni, pa je na njih vršen pritisak više radi njihove imovine nego radi političkih razloga. A trećina je otišla iz straha, rekao nam je Veseko Čakić.
 
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. marinko

    2. svibnja 2011. at 14:53

    a moj čakiću a zašto ti nisi otišao? jel tebi tko pravio probleme u Plodinama, rekao bi ti istinu ali i tebi je draga fotelja u kojoj si

     
  2. awer

    2. svibnja 2011. at 15:26

    Prije rata radio sam i živio normalnim životom, nikad nisam brojao ni dijelio ljude i bolio me k.urac jeli do mene hrvat ili srbin ili mali zeleni s marsa. A od 9 mjeseca 1991 do 1995 po skloništima kao pas, bez vode i struje, svojoj djeci sam umjesto pelena stavljao kuhinjske krpe, prokuhavao vodu iz Vruljice na malom plinskom kuhalu pod šterikama a od takve vode smo svi obolijevali i svakih par dana pod kišom granata trčao u Hitnu noseći u rukama jedan dan jedno dijete a drugi dan drugo. Mater vam j.e.bem ne želim vam ništa loše, samo želim da vam bude kao i meni one 4 jadne godine koje sam proveo vucarajući se ko pas po skloništima s djecom, i od sveg srca želim da i vaša djeca i unuci dožive onakvo poniženje kao ja. I spreman sam neka me dragi Bog kazni za ovakve neljudske želje, jebe mi se. Kako vas samo nije sram sve te 4 godine putem radio knina smijali ste se, rugali i pjevali četničke pjesme dok su naša djeca patila po skloništima i po bolnicama. Vi ste bolesni divljaci, barbari iz pitaj boga kojeg stoljeća prije krista, pa ni ratovali niste znali bez da koljete nevine civile starce žene i djecu po selima ravnih kotara. Vi ste sotone s ljudskim likom kojima je bitno da vam na čelu piše 4 c i majka srbija nego kako ćete živjeti i raditi i zato dabogda patili tamo di jeste po australiji americi itd… I zašto tamo ne posječete balvane zagradite teren pa pozovete četničke vojvode da veličaju novu srpsku autonomnu oblast….Proklet bio Vicko Zmajević kad vam je dodijelio zemlju i smjestio vas barbare u pitome ravne kotare

     
    • tko zna

      2. svibnja 2011. at 22:23

      Dragi Awer, slažem se s tobom upotpunosti jer sam dijelila istu sudbinu u prizemlju zgrade jer nismo imali skloništa,bez vode, bez struje, slušali njihove prijetnje, granate, vodu s punoglavcima… ali Vicko Zmajević nije doveo Srbe i kad bi pročitao njegova djela shvatio bi da je baš on sve ovo prorekao davne 1721. kada je uselio Arbanase i dodijelio im zemlju u Zemuniku upravo kako ne bi Mlečani doselili Vlahe, odnosno sadašnje Srbe….. dakle, ne kuni Zmajevića!

       
    • guvernator

      3. svibnja 2011. at 9:01

      osobno sam sudjelovao od prvog do zadnjeg dana rata, iste probleme dijelio sa sugrađanima, s razlikom da nisam imao sklonište, niti sam mogao ženi pomoći moliti Boga da granata ne pogodi baš naš stan (bio na ratištu)… i da sam se kojim čudom mogao pretvoriti u atomsku bombu, vrlo rado bi otišao u centar beograda i s guštom eksplodira. koji ratni zločin, koje prekomjerno granatiranje… ali danas, ne dozvoljavam sebi da mi mržnja truje dušu, razara čovika to…
      zato supaćeniče, suborče, sugrađanine awer, oslobodi se te mržnje, bit će ti lakše. nek ti ove brojke, koje iznosi čakić budu satisfakcija…

       
    • marin

      7. svibnja 2011. at 21:35

      PRIJATELJI ZA OVO TI SKIDAM KAPU, SAM SV.ANTE GOVORI IZ TEBE

       
  3. Djoko

    2. svibnja 2011. at 17:22

    Vidi Čakiću, i po Marasci se opet vucaraju tvoji srbi i raden svako malo pizadrije! Tu ti je i sin! Odite u Srbiju odakle ste i došli! Uvijek vam nešto fali…Al braćo Hrvatska i poslije rata, opet moramo sa njima ratovati. Kad vam je loše, otiđite! Svaki dan nas šacica srba hebe u marasci, svaki dan, kažem mi moj prijatelj! Dođe i ode policija a ovi opet. Al sve se vraća svce se plaća betz obzira na vaše laži i propagadu!!! Kako li su samo složni, opet se grupiraju i glupiraju. Odite u miru

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu